NA DANAŠNJI DAN: 3. travnja 1992, ujutro, oko 6:30, izbio je oružani sukob na Kupresu

SJEĆANJE NA TRAVANJSKA DOGAĐANJA: TRN -
Šujica 1992 - Stanovnici Zlosela napuštaju selo prije napada četnika:
Anđelija Žulj - Stolić i čoban Mirko Bubnjić (Meline-Dobretići), Drago Galić (civil u pozadini)

Dana 3. travnja 1992. ujutro, oko 6:30, izbio je oružani sukob. Srpske snage s područja Donjeg Malovana otvorile su vatru po hrvatskim postrojbama na crti Rajkovača – Batoglav. Branitelji su odgovorili protunapadom, te do podne razbili protivnika u Donjem, a u Gornjem Malovanu ga okružili. Na području Cincara i Baljaka, Srbi su također razbijeni. Dobijene su i prve obavijesti o pokretima srpskih snaga na Ravninama. Na području Kupresa i prigradskih sela, Kupreška je bojna ušla u sukobe s jačim protivnikom. Njena tri minobacača 82 mm u rajonu Rastičeva teško su parirala postrojbama TO i JNA iz Blagaja.

Predaja Hrvatske vojske na Bleiburgu: Početak Svibanjske katastrofe

Predaja Hrvatske vojske na Bleiburgu: 

Početak svibanjske katastrofe

POSLJEDNJI DANI BITKE ZA KUPRES

Loše vrijeme i snijeg, koji je pao noću 9. na 10. travnja, olakšao je napad, koji su Srbi izveli ujutro 10. travnja u zahvatu prometnice Kupres - Malovan. Hrvatske snaga imale su crtu obrane na potezu od benzinske crpke u blizini Gornjeg Malovana do hotela Adria-ski i od prometnice prema selu Riliću. Kao i nekoliko dana ranije na potezu Blagaj - Kupres prevagu je uz čimbenik iznenađenja ponovno odnio 9. oklopni bataljon, kojem raspršeno hrvatsko oklopništvo nije moglo uspješno parirati. Nakon osam dana borbi rat se vratio u Gornji Malovan, ali ovaj put iz drugog smjera. Iznenađene, bez međusobne koordinacije, hrvatske postrojbe su se povukle s Kupreške visoravni. Većina je odstupila prema Šujici dok se jedan manji broj boraca povukao preko Malovanske poljane i Malovana na Cincar planinu. Pred njima je bilo višednevno lutanje po planinskom bespuću na putu prema području Livna.

OD ZLOSELA DO KNINA, Piše: Marina Grgić (Tisuću dana bez Kupresa)

OD ZLOSELA DO KNINA, 
Piše: Marina Grgić
(Tisuću dana bez Kupresa, fra Ćiro Lovrić, DNEVNIK 1)


Rat, zarobljavanje....

NA DANAŠNJI DAN: 7. TRAVNJA 1992.

7. travnja 1992., u borbama za Kupres JNA je angažirala 30. pješačku diviziju, koju je vodio pukovnik Stanko Galić. Iz Knina za Kupres je krenuo pukovnik Slavko Lisica predvodeći ojačanu tenkovsku postrojbu iz oklopnog bataljuna u Sv. Roku. Ista je preko Glamoča i Šipova stigla u rajon Novog Sela na Kupreškom polju. Iz Novog Sela, na osnovu procjene snaga, Lisica je otišao u Knin po novu tenkovsku postrojbu, koju je vodio potpukovnik Aćimović. S tim je oklopništvom iz Kninskog i pješaštvom iz Banjalučkog korpusa JNA, Lisica ušao u Kupres.

NA DANAŠNJI DAN: 5. TRAVNJA 1992.

U nedjelju, 5. travnja, primjećena su srpska pojačanja na hodnji prema Kupresu. Iz donjeg Glamočkog polja preko sela Skucani prema Slovinu, otišla je skupina od dvadeset vozila, koja su vukla topnička oruđa. 

S područja sela Pribelja, krenulo je 17 tenkova prema Blagaju. Tijekom dana borbe su vođene uglavnom u gradu. Postrojbe Kupreške bojne pojačane s postrojbom bojne Zrinski, postupno su zauzimale grad. Oko 20 sati Srbi su zatražili pregovore, do kojih je potom došlo. Obvezali su se na prekid vatre i predaju oružja, od kojeg poslije nije bilo ništa. U biti su "kupovali" vrijeme. 

NA DANAŠNJI DAN: 4. travnja 1992

Do kasno navečer, 4. travnja, Gornji Malovan je očišćen, a šumski put iz pravca Ravnina zapriječen i stavljen pod kontrolu. U Kupres je stigla ojačana satnija iz Bugojna i Uskoplja. 

Polovica je trebala ići u Zlosela, no većina se pokolebala i vratila u pravcu Bugojna, te ih je samo nekoliko ostalo u Zloselima. Druga je polovica, 55 vojnika posjela je širi rajon Kupreških vrata. 

SLAVLJENA MISA U SPOMEN NA MUČENIČKU SMRT KATE LOZIĆ

MISA NA MJESTU STRADANJA KATE LOZIĆ

 Mladu su djevojku Katu Lozić 1816. godine Turci prisiljavali da ostavi djedovski vjeru i dom. Ona je ostala čvrsta u vjeri u kojoj je odrasla, koju je majka s mlijekom zadojila. Radije je položila život nego odrekla se svog ljudskog dostojanstva i svojeg uvjerenja.

U BLEIBURGU OBILJEŽENA 70 OBLJETNICA POKOLJA - DO SADA NAJPOSJEĆENIJI BLEIBURG

Prije 70 godina, kada je veliki dio Europe i svijeta slavio oslobođenje od totalitarnih ideologija zla, mi mjesec svibanj 1945. pamtimo po strašnim pokoljima, zločinima protiv čovječnosti počinjenim pod znakom zvijezde petokrake, izjavio je u subotu na bleiburškom polju Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u povodu obilježavanja bleiburške tragedije.

Kupres ponovno ujedinio branitelje iz Hrvatske i Herceg-Bosne: “Zapalili smo vatru pobjede!”

Mi smo u Zagrebu, u Savskoj, zapalili vatru pobjede! A ovdje smo došli prenijeti poštovanje i uvjerenje u ono što radimo, da hrvatski branitelji budu zajedno – kazao je na obilježavanju 20. godišnjice oslobođenja Kupresa Ante Deur, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi

NA DANAŠNJI DAN UMRLA POSLJEDNJA BOSANSKA KRALJICA BL. KATARINA KOSAČA-KOTROMANIĆ

Posljednja bosanska kraljica – kratka biografija

Katarina Kosača-Kotromanić (1425/6 – 25. listopad 1478) bila je supruga bosanskog kralja, Stjepana Tomaša (1443-1461) i posljednja bosanska kraljica.

Rođena je 1425. ili 1426. godine u Blagaju kod Mostara. Otac joj je bio herceg Stjepan Vukčić Kosača, a majka Jelena Balšić, kćerka zetskog velikaša Balše Balšića i unuka Jelene Lazarević, kćerke srpskog kneza Lazara Hrebljanovića.

SVETI ANTUNE PADOVANSKI, MOLI ZA NAS

Svim štovateljima i onima koji nose ime ovog velikog sveca katoličke crkve sretan i blagoslovljen blagdan i imendan!!!

Sveti Ante Moli Za Nas!!!

Na današnji dan je od Turaka pogubljen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević Kotromanić.

Na današnji dan je od Turaka pogubljen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević Kotromanić.

Stjepan Tomašević je došao na vlast u Bosni nakon očeve smrti 10. srpnja 1461. godine. Svjestan opasnosti koja mu je prijetila Tomašević je već 1461. godine u poslanici papi predvidio tursku najezdu velikih razmjera i zamolio ga za pomoć.

U Kupresu svečano obilježena 22. obljetnica stradanja Hrvata na Kupreškoj visoravni

Obilježavanje je započelo jučer, 09. travnja 2014. akcijom dobrovoljnog darivanja krvi u Domu zdravlja u Kupresu u organizaciji Crvenog Križa Kupres te u organizaciji UBDR HVO Kupres paljenjem 74 svijeće u znaku križa na temeljima srušene crkve Svete Obitelji u znak sjećanja na poginule i umrle kuprešake te misom zadušnicom za poginule hrvatske branitelje u 07:30 ujutro u novoj "Kupreškoj bazilici" - crkvi Svete Obitelji u Kupresu.

NAJAVA: 22. GODIŠNJICA PADA KUPRESA - PROGRAM OBILJEŽAVANJA

Općina Kupres i udruge proistekle iz Domovinskoga rata općine Kupres pozivaju sve da se u četvrtak, 10. travnja, 2014. godine, okupimo na Kupreškoj visoravni i odamo poštovanje svima koji su dali svoje živote za slobodu hrvatskoga naroda:

PROGRAM OBILJEŽAVANJA

10. travnja

SICANJE/BOCANJE (TETOVIRANJE) NA BLAGOVIST

Ljuba Šimić (rođ. Raič) 09.09. 1927. u zaseoku Karapaj, Rastičevo, Kupres

Milica Šimić- rođ. Rogalo ( 21.11.1934 Rastičevo- Kupres)- desno

Upravo na danasnji dan-Blagovijest 25.03.- prije 67 godina bio je običaj tetovirati djecu. Kako se to radilo pročitajte u prilogu...

Milica Šimić- rođ. Rogalo (21.11.1934 Rastičevo- Kupres)

Tetovirana 25.3.1947 na Blagovijest, u selu Pidriš , Uskoplje gdje su živjeli kao izbjeglice nakon rata. Nju i druge djevojčice između 10 i 15 godina tetovirala je žena zvana Voljička u jednoj kući u selu. 

Blažene Drinske mučenice - 15.12.1941.

■ Unatoč mučenju, vjeru su očuvale do kraja života

■ Beatifikacija - Proglašene blaženim, 24. rujna 2011. u Sarajevu

■ Po zagovoru Drinskih mučenica dogodila se brojna ozdravljenja

Drinske mučenice, djevice i mučenice, časne sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi, četnici su ubili za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Godine 1911. otvorile su na Palama kod Sarajeva samostan „Marijin dom“.

Dr. Franjo Tuđman, 14. svibnja 1922. – 10. prosinca 1999.

Dr. Franjo Tuđman, 

14. svibnja 1922. – 10. prosinca 1999.

»Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što»

Čestitka u povodu 22. obljetnice od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne

1991. godine, na današnji dan, proglašena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Utemeljena je u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar radi obrane Hrvata u BiH prije nastupajuće agresije. Prvi predsjednik bio joj je mr. Mate Boban. Danas je se sjećamo kao simbola odlučnosti hrvatskog naroda da se izbori za prava i status kakvi mu i pripadaju kao jednom od konstitutivnih naroda u višenacionalnoj državi.

SJEĆANJE NA VUKOVAR I ŠKABRNJU

I ove će se godine cijela Hrvatska pokloniti žrtvama te molitvom i paljenjem svijeća pokazati kako se Vukovar i Škabrnja, ali i sva ostala mjesta stradanja nikada neće zaboravit.