FEDERACIJA BOSNE I
HERCEGOVINE
HERCEGBOSANSKA
ŽUPANIJA
OPĆINA KUPRES
Općinski načelnik
Broj:02-49-78/15
Datum:
22.06.2015.godine
OPĆINA KUPRES
OPĆINSKO VIJEĆE KUPRES
Izvješće
o gospodarskoj situaciji na području općine Kupres s prijedlogom mjera za
oporavak gospodarstva analizirano kroz određene Informacije predviđene
programom rada Općinskog vijeća Kupres za 2015. godinu
Poštovani!
U skladu s
Programom rada OV za 2015. godinu objedinjeno Vam dostavljamo jedanaest (11)
predviđenih točaka. Cilj ovakvog objedinjenog izvješća jest da Vam kroz
provedbu predloženih i nadamo se usvojenih Zaključaka pokušamo poboljšati
gospodarsku situaciju na području općine Kupres.
A)
Informacija o provedenoj
privatizaciji na području općine Kupres
B)
Informacija o stanju i pravnom
statusu društveno državne imovine na području općine Kupres
C)
Informacija o prirodnim resursima
i danim koncesijama na području općine Kupres
D)
Informacija o položaju i akcijski
plan zapošljavanja mladih na području općine Kupres
E)
Informacija o socijalnom stanju
stanovništva na području općine Kupres
F)
Informacije o stanju lokalne
infrastrukture na području općine Kupresi
o investicijama koje su financirane iz općinskog proračuna
G)
Informacije o realizaciji plana u industrijskoj zoni Rupe „Poganac“,o
provođenju prostorno planske politike na području općine Kupres i o izradi i
realizaciji detaljnog plana za turističke
zone i objekte na području općine
A)Informacija o
provedenoj privatizaciji na području općine Kupres
Dana 05.03.2014.
dopisom broj: 02-19-2-42/14 i ponovljenim dopisom obzirom da nam se nije
pismeno odgovorilo broj:02-19-2-287/14 od 01.12.2014.godine zatražili smo od
Agencije za privatizaciju HBŽ da nam dostavi podatke, sve relevantne
informacije i Ugovore o privatizaciji svih poduzeća na području općine Kupres
koja su bila ili su u planu za privatizaciju. Prije nego napravimo bilo kakvu
analizu naglašavamo da nam Ugovori nisu dostavljeni.
Dopisima 02-15-1-287/15
od 23.02-2015.godine, 02-15-1-17/15 od 16.03.2015. godine i 02-15-1-38/15 od
16.03.2015. godine zatražili smo od
Federalnog zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Zavoda za
zdravstveno osiguranje HBŽ i Županijskog poreznog ureda Livno podatke koji se
tiču statusa djelatnika u poduzećima koja su bila ili će biti dio
privatizacije.
Na temelju
dostavljenih nam podataka činjenično stanje je sljedeće:
I.
Popis poduzeća/dijelovi
poduzeća kod kojih nisu ispunjeni uvjeti iz ugovora o kupoprodaji
a)
Kooperacija poljoprivrednih
proizvođača (dio)- kupac Ivo Ćurković
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija poljoprivrednih proizvođača koje je prodano pod nazivom
„Sabirni centar“- Servis poljoprivredne mehanizacije i poljoapoteka je Ivo
Ćurković.
Broj Ugovora je
41/2000 od 18.04.2000. godine.
Shodno traženim
uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:
- „Kupac je dužan odmah po
potpisivanju Ugovora zadržati postojeći broj zaposlenih,jednog
(1)djelatnika u sljedeće tri (3) godine i zaposliti još jednog (1)
djelatnika u roku od tri (3) godine. Navedeni nivo uposlenosti se ne
odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu, smrt ili
samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi postupci suprotno ovoj
odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti“.
- „U javnom pozivu bila je
tražena cijena od 55.180,00 KM, a kupac je ponudio 12.500,00 KM po kojoj
mu je i prodato kao jednom od kriterija“
- „Kupac je dužan u opremu,
tehnologiju i građevinski dio uložiti 30.000,00 KM i to u razdoblju od
dvije (2) godine minimalno 50%, a ostalo u trećoj godini.
- „Kupac je dužan zadržati
temeljnu djelatnost-servisiranje poljoprivredne mehanizacije i svi poslovi
u poljoapotekarskom djelokrugu“.
- „Kupac je dužan u
uređenje okoliša uložiti 3.000,00 KM“
„Točke 1-5 prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima
Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po
samom Zakonu.
Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog
članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog
odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika,kao i za svakog novog uposlenog
sukladno točki 1.
Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za
privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza
iz točke 3. i točke 5. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se
potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom
ulaganju u navedenom iznosu.
Ukoliko kupac ne ispuni svoje obveze po ovom ugovoru
prodavatelj ili njegov pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak za raskid
Ugovora na štetu kupca“.- kraj citata
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 55.180,00 KM.
Prodajna cijena putem tendera je bila 12.500,00 KM od čega je 4.375,00
KM plaćeno gotovinom, a 8.125,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima u periodu od 01.12.2003.godine do 31.12.2010. godine 2 djelatnika u
kontinuitetu rade i to jedan od 01.12.2003. godine, a drugi od 01.02.2004.
godine, dok su čak 32 prijave 17 različitih osoba bile od nekoliko mjeseci do 4
godine u navedenom periodu. Zapisnici o kontrolama od strane Agencije za
privatizaciju su urađeni : 20.04.2001.;06.02.2002.;20.05.2003.;19.05.2005.
U Agenciju za
privatizaciju HBŽ dostavljena je Procjena ulaganja na iznos 283.422,37 KM iz
2003 i Vještačenje iz 2001.godine.
Unutar objekta se
vrši gospodarska aktivnost u kojem trenutno posluje „ZADRUGA KUPREŠKA -
MLJEKARA KUPRES“, Kupres.
b)
PP „Kupreško polje“ (dio)- kupac
„Gajevine-Dušići“
Kupac dijela
poduzeća PP „Kupreško polje“ koje je prodano pod nazivom „Farma Rilić 5“ je
pravna osoba „Gajevine-Dušići“.
Broj Ugovora je
1/08 od 22.08.2008. godine.
Shodno traženim
uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:
- „Kupac je dužan zaposliti
12(dvanaest) djelatnika u roku od dvije (2) godine, prve godine 5 (pet)
djelatnika i druge godine (sedam) djelatnika od dana potpisivanja
kupoprodajnog Ugovora. Gore navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u
slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt), a po svim
drugim postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati
postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine od dana
upošljavanja djelatnika“.
- „U javnom pozivu bila je
tražena cijena od 228.367,00 KM, a kupac je ponudio 22.836,00 KM po kojoj
mu je i prodano kao jednom od kriterija“
- „Kupac je dužan u predmet
kupnje od dana potpisivanja ovog ugovora uložiti 1.200.000,00 KM u roku od
dvije godine, prve godine 400.000,00 KM, a druge godine 800.000,00 KM.
Ulaganja će kupac vršiti po vlastitoj procjeni prioriteta.
„Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim
sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca prodavatelj
ili njegov pravni sljednik mogu jednostrano raskinuti ugovor.
Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog
članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog
odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz
plaća za uposlene. Kupac je dužan nadležnoj županijskoj Agenciji za
privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza
iz točke 3. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda
stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u
navedenom iznosu. Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se
zabranjuje prodaja i opterećenje predmeta kupoprodaje do ispunjenja obveza iz
točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su
pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca u slučaju neispunjenja
obveza iz točke 1. I 3.Kontrolu izvršenja ovog Ugovora obavljat će prodavatelj
odnosno predstavnik poduzeća „Kupreško polje“ d.o.o. Kupres zajedno sa
predstavnicima Agencije za privatizaciju Hercegbosanske županije Livno“-kraj citata
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 228.367,00 KM.
Prodajna cijena putem tendera je bila 22.836,00 KM od čega je puni iznos
od 22.836,00 KM plaćen gotovinom.
Nije obavljena kontrola
do 2015. Zapisnik o kontroli od strane Agencije za privatizaciju HBŽ urađen je 23.01.2015.
godine kojim je konstatirano da nije ništa uloženo.
Po prikupljenim
podacima niti jedan uvjet iz Ugovora nije ispunjen i u tijeku je postupak
raskida Ugovora o privatizaciji.
c)
UP „Oaza“ (dio)- kupac Denis Raič
Kupac dijela
poduzeća UP „Oaza“ Kupres koje je prodano pod nazivom „Hotel Kupres“ je Denis
Raič.
Broj Ugovora je
39/2000 od 11.04.2000. godine.
Shodno traženim
uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:
- „Kupac je dužan odmah po
potpisivanju Ugovora zaposliti novih deset (10) djelatnika u roku od dvije
(2) godine, a još pet(5) djelatnika u trećoj (3) godini. Gore navedeni
nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak
u mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi
postupci suprotno ovoj odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo
uposlenosti“.
- „Kupac je dužan u opremu
i tehnologiju uložiti 1.000.000,00 KM u roku od dvije (2) godine.
- „U javnom pozivu bila je
tražena cijena od 136.000,00 KM, a kupac je ponudio 5.440,00 KM po kojoj
mu je i prodano kao jednom od kriterija“
- „Kupac je dužan u
uređenje okoliša uložiti 10.000,00 KM u roku od dvije(2) godine.
„Točke 1-4
prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja
od strane kupca Ugovor se raskida po samom Zakonu.
Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog
članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog
odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, kao i za svakog novog uposlenog
sukladno točki 1.Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za privatizaciju
ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 2. i
točke 4. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe
(nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu.
Ukoliko kupac ne ispuni svoje obveze po ovom ugovoru
prodavatelj ili njegov pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak za raskid
Ugovora na štetu kupca“.- kraj citata
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 136.000,00 KM.
Prodajna cijena putem tendera je bila 5.440,00 KM od čega je 1.904,00 KM
plaćeno gotovinom, a 3.536,00 KM certifikatima.
Na adresi objekta
koji je predmet privatizacije u periodu nakon sklapanja Ugovora o privatizaciji
prijavljeno je 18 različitih djelatnika.
Zapisnici o
kontrolama od strane Agencije za privatizaciju HBŽ urađeni su
24.04.2001.;12.06.2002.;18.02.2003.; 12.05.2005. i 18.05.2006
Dostavljena je Procjena
vrijednosti ulaganja na iznos od 104.601,89 KM iz 9/2001 i 1.012.490,58 iz
9/2003.
Po prikupljenim
podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze u dijelu koji se odnosi na
dostavljanje dokaza o uplaćenim doprinosima za prijavljene djelatnike dok je
ostale ugovorne obveze ispunio.
Unutar objekta se
vrši gospodarska aktivnost u kojem trenutno posluje pravna osoba „Hotel
Maestral“.
d) PP „Kupreško polje“ (dio) – kupac Ante
Smoljo
Kupac dijela
poduzeća PP „Kupreško polje“ koje je prodano pod nazivom „Gajevine 2“ je Ante
Smoljo.
Broj ugovora je 15/02
od 23.10.2002. godine.
Shodno traženim
uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:
1.
„Kupac je dužan zaposliti tri(3) djelatnika u razdoblju od dvije (2)
godine od dana potpisivanja ugovora i to: prve godine jedan(1) djelatnik i
druge godine dva (2) djelatnika. Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u
slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt), a po svim drugim
postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati postojeći nivo
uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine“.
2.
„U javnom pozivu bila je tražena cijena od 217.894,25 KM, a kupac je
ponudio 4.000,00 KM po kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“
3.
Pod ulaganjem i unošenjem nove opreme kupac je dužan u periodu od dvije
godine od dana potpisivanja Ugovora uložiti u građevinski dio 85.000,00 KM, u
mehanizaciju i opremu 150.000,00 KM i u stočni fond 120.000,00 KM i to: 50%
prve godine i 50 % druge godine.
„Točke 1-3 iz
prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova
neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po sili Zakona.
Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. Ovog
članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog
odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz
plaća za uposlene.
Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za
privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza
iz točke 3. Ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda
stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u
navedenom iznosu.
Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se
zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja
obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik
dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca“-kraj citata
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 217.894,25 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 4.000,00 KM od čega je 1.400,00 KM plaćeno gotovinom, a
2.600,00 KM certifikatima.
Na adresi objekta
koji je predmet privatizacije u periodu nakon sklapanja Ugovora o privatizaciji
prijavljeno su 3 različita djelatnika.
Zapisnici o kontrolama
od strane Agencije za privatizaciju HBŽ urađeni su 29.07.2004. i 26.10.2005.
Po prikupljenim
podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze koje se tiču dostavljanja dokaza o
uplaćenim doprinosima za prijavljene djelatnike i završne situacije za
ulaganja.
Unutar objekta se
vrši gospodarska aktivnost u kojem kupac uzdržava stado ovaca.
e) TTK Kupres – kupac „Niva“ d.o.o. –
Nikica Vujević
Kupac poduzeća TTK
Kupres koje je prodano pod nazivom TTK Kupres je „NIVA“ d.o.o. – Nikica
Vujević.
Broj ugovora je
28/02 od 19.02.2002. godine.
Shodno traženim
uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:
- „Kupac je dužan zaposliti
dvadesetpet(25) djelatnika i to: u prvoj godini deset(10) djelatnika, u
drugoj pet(5) i u trećoj deset(10)djelatnika. Navedeni nivo uposlenosti se
ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt),
a po svim drugim postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan
zadržati postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine“.
- „U javnom pozivu bila je
tražena cijena od 1.013.820,00 KM, a kupac je ponudio 300.000,00 KM po
kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“
- „U sanaciju i
rekonstrukciju kupac će uložiti 1.900.000,00 KM i to:
a)
U prvoj godini 1.100.000,00 KM
b)
U drugoj godini 350.000,00 KM
c)
U trećoj godini 450.000,00 KM
„Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim
sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se
raskida po sili Zakona.
Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. Ovog
članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog
odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz
plaća za uposlene.
Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za
privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza
iz točke 3. Ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda
stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u
navedenom iznosu.
Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se
zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja obveza
iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su
pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca“-kraj citata
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 1.013.820,00 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 300.000,00 KM od čega je 30.000,00 KM plaćeno gotovinom, a
270.000,00 KM certifikatima.
Zapisnici o
kontrolama: 29.10.2003.;12.05.2005.
Dostavljena je
Procjena vrijednosti ulaganja na iznose 400.360,00 KM iz 2003. i 252.240,00 KM
iz 2005. i Revizija ulaganja iz 2006 godine.
Na adresi objekta
koji je predmet privatizacije u periodu nakon sklapanja Ugovora o privatizaciji
najviše (25) različitih djelatnika prijavljeno je tijekom 2006. godine.
Po prikupljenim
podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze ni po jednom osnovu.
Unutar objekta trenutno
nema gospodarske aktivnosti, a formalno-pravno na adresi objekta još uvijek
posluje poduzeće Niva d.o.o. Kupres. Općinski sud u Livnu (odjeljenje u TG-u)
je donio Zaključak broj:68 2 Ip 002527 10 Ip
od07.01.2015. godine kojim je odlučio o prodaji predmetne nekretnine na temelju
ovrha najpovoljnijem ponuđaču (Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar) za iznos od
1.349.129,00 KM.
f) DIP Kupres – kupac - Pero Pašalić
Kupac 67% dionica poduzeća
DIP Kupres d.o.o. Kupres koje je prodano pod nazivom DIP „Kupres“-Kupres pod
šifrom tendera 100100023 je Pero Pašalić.
Broj ugovora ne
postoji, a datira od 22.06.2001. godine.
Shodno traženim
uvjetima tendera kupac se u članku 4. Ugovora obvezao- citati:
- „Kupac je dužan zadržati postojeću
razinu uposlenosti, 36 djelatnika, u razdoblju od 3 godine od dana
potpisivanja Ugovora i zaposliti još 30 novih djelatnika i to svake godine
po (10) deset od dana potpisa Ugovora.. Navedeni nivo uposlenosti se ne
odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu, smrt ili
samovoljno napuštanje radnog odnosa), svi drugi postupci suprotni ovoj
odredbi, kupac je dužan zadržati postojeću razinu uposlenosti“.
- „U javnom pozivu bila je
tražena cijena od 2.142.803,38 KM, a kupac je ponudio 2.200.000,00 KM po
kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“
- „Pod financijskim
ulaganjima u novu opremu i tehnologiju kupac je dužan u periodu od tri
godine od dana potpisivanja Ugovora unijeti 2.085.000,00 KM. Od toga
760.000,00 KM u prvoj godini, a 825.000,00 KM u drugoj godini i u trećoj
godini 500.000,00 KM“.
„Točke 1-3 prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima
Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po
sili Zakona.
Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog
članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog
odnosa ili radnu knjižicu uposlenih djelatnika,kao i za svakog novog uposlenog
sukladno točki 1. ovog Ugovora. Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji
za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju
obveza iz točke 3. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se
potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom
ulaganju u navedenom iznosu. Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka
kupcu se zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do
ispunjenja obveza iz točke 1. i 3.(Kao i do konačne privatizacije poduzeća),
Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak
radi raskida Ugovora na štetu kupca u slučaju neispunjenja Ugovora izuzev u
slučaju“Više sile“
Članak 5. „Viša sila“ znači svaki događaj koji strane
nisu mogle predvidjeti i spriječiti i koje čine ispunjenje obaveza po ovom
ugovoru nemogućim, a takvi slučajevi su propisani Zakonom.- kraj citata.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 2.142.803,38 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
2.200.000,00 KM od čega je 220.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 1.980.000,00 KM
certifikatima. Na adresi objekta koji je predmet privatizacije u periodu nakon
sklapanja Ugovora o privatizaciji najviše (75) različitih djelatnika
prijavljeno je tijekom 2002. godine.Po prikupljenim podacima kupac nije ispunio
Ugovorne obveze ni po jednom osnovu.
Unutar objekta
trenutno nema gospodarske aktivnosti.
g) Mljekara Kupres – kupac Marko Vila
Kupac poduzeća
Mljekara Kupres koje je prodano pod nazivom Mljekara Kupres je Marko Vila.
Broj ugovora je
01/2001 od 27.02.2001. godine.
Shodno traženim
uvjetima kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:
- „Kupcu je predmet prodan
po cijeni od 305.000,00 KM, te će plaćanje biti izvršeno sukladno članku
2. Ovog Ugovora“.
- „Nakon ulaska u posjed
ovoga predmeta prodaje, kupac će pristupiti sanaciji objekata,te pripremi
istih za ostvarivanje programa za proizvodnju finalne obrade drveta
(rezani furnir). Nakon što pokrene proizvodnju isti će zaposliti petnaest
(15) djelatnika“.
- „U investiciju za
kompletna ulaganja u izgradnju objekta, završetku finalizacije navedene
proizvodnje, kupac planira uložiti cca 3.000.000, KM“.
„Točke 1-3 prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima
Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po
samom Zakonu“-kraj citata.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 346.695,00 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 305.000,00 KM od čega je 106.750,00 KM plaćeno gotovinom, a
198.250,00 KM certifikatima.
Unutar objekta
trenutno nema gospodarske aktivnosti.
- Popis poduzeća/dijelovi
poduzeća kod kojih su ispunjeni uvjeti iz ugovora o kupoprodaji
1) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Neda Ćaleta
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Slastičarnica
Kupres“ je Neda Ćaleta.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 33.092,00 KM. Prodajna cijena je bila 33.092,00 KM od
čega je 11.582,20 KM plaćeno gotovinom, a 21.509,80 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
2) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Tonko Kuna
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Mesnica
kod Alojzije Kupres“ je Tonko Kuna.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 44.141,00 KM. Prodajna cijena je bila 44.141,00 KM od
čega je 15.449,35 KM plaćeno gotovinom, a 28.691,65 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
3) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Marica Grgić
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Mala
mesnica Kupres“ je Marica Grgić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 65.707,00 KM. Prodajna cijena je bila 65.707,00 KM od
čega je 22.997,45 KM plaćeno gotovinom, a 42.709,55 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
4) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Toma Turalija
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Poljoapoteka-slastičarna
Kupres“ je Toma Turalija.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 22.196,00 KM. Prodajna cijena je bila 22.196,00 KM od
čega je 7.768,60 KM plaćeno gotovinom, a 14.427,40 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
5) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Toma Turalija
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Upravna
zgrada Kupres“ je Toma Turalija.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 86.667,00 KM. Prodajna cijena je bila 86.667,00 KM od
čega je 30.333,00 KM plaćeno gotovinom, a 56.334,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
6) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Gordana Lozančić
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom Caffe bar
„Ćošak“ Kupres je Gordana Lozančić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 19.563,00 KM.
Prodajna cijena je
bila 19.563,00 KM od čega je 6.847,00 KM plaćeno gotovinom, a 12.716,00 KM
certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
7) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Josip Kvasina
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Samoposluga
Kupres“ je Josip Kvasina.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 47.407,00 KM.
Prodajna cijena je
bila 47.407,00 KM od čega je 16.592,00 KM plaćeno gotovinom, a 30.815,00 KM
certifikatima.
Po prikupljenim podacima kupac je ispunio
Ugovorne obveze.
8) Kooperacija Kupres (dio) – kupac Toma Turalija
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Mliječni
restoran Kupres“ je Toma Turalija.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 87.601,00 KM. Prodajna cijena je bila 78.840,00 KM od
čega je 27.594,00 KM plaćeno gotovinom, a 51.246,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
9) IGP Inkap – kupac Tomislav Bagarić
Kupac poduzeća IGP
Inkap koje je prodano putem tendera pod nazivom
„IGP Inkap“ je Tomislav Bagarić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 1.030.000,00 KM, zadržati 14 starih djelatnika, te uposliti 16
novih djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 1.205.204,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
800.000,00 KM od čega je 80.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 720.000,00 KM
certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«IGP Inkap» d.o.o. Kupres –
«Dolomit» d.o.o. Kupres - (Tomislav Bagarić) – 17.05.2007. je ispunio Ugovorne
obveze.
10) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Drago Mršo
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Dalia
Kupres„ je Drago Mršo.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 19.600,00 KM. Prodajna cijena je bila 19.600,00 KM od
čega je 6.860,00 KM plaćeno gotovinom, a 12.740,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
11) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Mira Mihaljević
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Kup-ing„
Kupres je Mira Mihaljević.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 18.000,00 KM. Prodajna cijena je bila 21.600,00 KM od
čega je 7.560,00 KM plaćeno gotovinom, a 14.040,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
12) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Mira Pocrnja
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Davor
1“ Kupres je Mira Pocrnja.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 68.300,00 KM. Prodajna cijena je bila 68.300,00 KM od
čega je 23.905,00 KM plaćeno gotovinom, a 44.395,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
13) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Stipo Ćurković
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Ćurković Kupres“ je Stipo Ćurković.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 112.500,00 KM. Prodajna cijena je bila 112.500,00 KM
od čega je 39.375,00 KM plaćeno gotovinom, a 73.125,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
14) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Sanja Kuštro
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Ecco Kupres“ je Sanja Kuštro.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 60.700,00 KM. Prodajna cijena je bila 60.700,00 KM od
čega je 21.245,00 KM plaćeno gotovinom, a 39.455,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
15) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Nikica Vujević
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Pingvin Kupres“ je Nikica Vujević.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 34.750,00 KM. Prodajna cijena je bila 34.750,00 KM od
čega je 12.163,00 KM plaćeno gotovinom, a 22.587,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
16) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Ilija Mihaljević
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Univerzal Kupres“ je Ilija Mihaljević.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 40.000,00 KM. Prodajna cijena je bila 100.000,00 KM od
čega je 35.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 65.000,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
17) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Finka Jurič
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom
„Mursa Kupres“ je
Finka Jurič.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 34.000,00 KM. Prodajna cijena je bila 88.400,00 KM od
čega je 30.940,00 KM plaćeno gotovinom, a 57.460,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
18) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Frano Visković
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Davor 2 Kupres“ je Frano Visković.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 65.000,00 KM.
Prodajna cijena je
bila 182.000,00 KM od čega je 63.700,00 KM plaćeno gotovinom, a 118.300,00 KM
certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
19) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Miroslav Dumančić
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Central Kupres“ je Miroslav Dumančić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 42.300,00 KM.
Prodajna cijena je
bila 42.300,00 KM od čega je 14.805,00 KM plaćeno gotovinom, a 27.495,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
20) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Ana Lozančić
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom„Amadeus
Kupres“ je Ana Lozančić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 98.500,00 KM. Prodajna cijena je bila 98.500,00 KM od
čega je 34.475,00 KM plaćeno gotovinom, a 64.025,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
21) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Jozo Barišić
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom„Fortuna
Kupres“ je Jozo Barišić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 23.400,00 KM. Prodajna cijena je bila 54.600,00 KM od
čega je 19.110,00 KM plaćeno gotovinom, a 35.490,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
22) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Marko Lovrić
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Nik Kupres“ je Marko Lovrić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 32.900,00 KM. Prodajna cijena je bila 32.900,00 KM od
čega je 11.515,00 KM plaćeno gotovinom, a 21.385,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
23) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Branko Kuštro
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „S.B.
Kupres“ je Branko Kuštro.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 42.500,00 KM. Prodajna cijena je bila 42.500,00 KM od
čega je 14.875,00 KM plaćeno gotovinom, a 27.625,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
24) OAZA Kupres (dio) – kupac Olga Radić
Kupac dijela
poduzeća OAZA Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Lašva Kupres“ je
Olga Radić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 44.000,00 KM.
Prodajna cijena je
bila 44.000,00 KM od čega je 15.400,00 KM plaćeno gotovinom, a 28.600,00 KM
certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
25) OAZA Kupres (dio) – kupac Mladen Čolić
Kupac dijela
poduzeća OAZA Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Lovac Kupres“ je
Mladen Čolić.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 48.000,00 KM.
Prodajna cijena je
bila 48.000,00 KM od čega je 16.800,00 KM plaćeno gotovinom, a 31.200,00 KM
certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
26) IGO Kupres (dio) kupac – Stipo Zrno
Kupac dijela
poduzeća IGO Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „IGO – Stara hala
Kupres“ je Stipo Zrno.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 320.000,00 KM, te uposliti 11 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 1.114.627,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
100.000,00 KM od čega je 35.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 65.000,00 KM
certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac IGO «Stara hala» - «Drvo Šujica» d.o.o. – Kupres – (Stipo Zrno)
– 21.11.2006.je ispunio Ugovorne obveze.
27) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Smiljanić
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma
Bunarić Kupres“ je Ilija Smiljanić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 660.000,00 KM, te uposliti 4 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 46.416,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
500,00 KM od čega je 175,00 KM plaćeno gotovinom, a 325,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Bunarić» - Ilija
Smiljanić - 07.05.2009. je ispunio
Ugovorne obveze.
28) Kooperacija Kupres (dio) kupac – Mate Mihaljević
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Skladište
krumpira Kupres“ je Mate Mihaljević.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 45.000,00 KM, zadržati postojećeg, te uposliti još jednog
djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 28.920,00 KM. Prodajna
cijena putem tendera je bila 1.735,20 KM od čega je 607,32 KM plaćeno gotovinom,
a 1.127,88 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Skl. krumpira» -
«Kooperacija» (dio) – Kupres – (Mato
Mihaljević) 13.12.2005. je ispunio Ugovorne obveze.
29) Kooperacija Kupres (dio) kupac – Marko Mihaljević
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Sab.
Cent.-Istočni dio Kupres“ je Marko Mihaljević.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 195.000,00 KM, zadržati dva postojeća, te uposliti još četiri
djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 154.260,00 KM. Prodajna
cijena putem tendera je bila 6.170,00 KM od čega je 2.159,50 KM plaćeno
gotovinom, a 4.010,50 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Sab.
centar – Ist. dio» - «Kooperacija» (dio) – Kupres – (Marko Mihaljević)
13.12.2005. je ispunio Ugovorne obveze.
30) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Slaven Papić
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma
Zvirnjača Kupres“ je Slaven Papić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 225.000,00 KM, te uposliti 3 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 91.826,77 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
10.000,00 KM od čega je 3.500,00 KM plaćeno gotovinom, a 6.500,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Zvirnjača» - Slaven Papić
– 31.10.2007. je ispunio Ugovorne obveze.
31) ADRIA SKY – kupac – Zvonko Bagarić
Kupac poduzeća
ADRIA SKY Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Adriasky Kupres“ je
Zvonko Bagarić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 5.150.000,00 KM i uposliti 20 djelatnika.Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 470.240,30 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
180.000,00 KM od čega je 63.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 117.000,00 KM
certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac ŠRC «Adriasky» d.o.o. – Kupres –
(Zvonko Bagarić) – 21.09.2006. je ispunio Ugovorne obveze.
32) PRIJEVOZ Kupres – kupac – Slavko Vila
Kupac poduzeća
PRIJEVOZ Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom Prijevoz Kupres je
Slavko Vila.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 235.000,00 KM, zadržati tri djelatnika i uposliti dodatnih šest
djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 260.514,00 KM. Prodajna
cijena putem tendera je bila 13.500,00 KM od čega je 4.725,00 KM plaćeno
gotovinom, a 8.775,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Prijevoz»
- «Autoservis Vila» d.o.o. – Kupres -
(Slavko Vila) – 02.02.2006. je
ispunio Ugovorne obveze.
33) IGO Kupres (dio) kupac – Ortaci-Marinko Bošnjak
Kupac dijela
poduzeća IGO Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „IGO“ Kupres su Ortaci
koje je zastupao Marinko Bošnjak.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 800.000,00 KM, zadržati 4 postojeća i uposliti 15 novih
djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 2.496.197,00 KM.
Prodajna cijena putem tendera je bila 60.000,00 KM od čega je 60.000,00 KM
plaćeno gotovinom, a 0,0 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«IGO» d.o.o. Kupres – (Ortaci – Marinko Bošnjak) – 02.07.2007. je
ispunio Ugovorne obveze
34) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Stipo Ramčić
Kupac dijela poduzeća
Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma Bućevača
Kupres“ je Stipo Ramčić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 750.000,00 KM i uposliti 6 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 161.181,90 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
83.000,00 KM od čega je 29.050,00 KM plaćeno gotovinom, a 53.950,00 KM
certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres –
«Farma Bućevača» - Stipo Ramčić – 31.10.2007. je ispunio Ugovorne obveze.
35) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Gajevine
3 Kupres“ je Ilija Jurković.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 190.000,00 KM i uposliti 5 djelatnika.Vrijednost kapitala (početna
cijena) je bila 157.611,46 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 55.164,00
KM od čega je 19.307,40 KM plaćeno gotovinom, a 35.856,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 3» - Ilija
Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.
36) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Rilić
4 Kupres“ je Ilija Jurković.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 770.000,00 KM i uposliti 12 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 235.419,85 KM.
Prodajna cijena
putem tendera je bila 82.396,84 KM od čega je 28.838,89 KM plaćeno gotovinom, a
53.557,95 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Rilić 4» - Ilija Jurković
– 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.
37) OAZA Kupres (dio) – kupac Jozo Raštegorac
Kupac dijela
poduzeća OAZA Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Kongo
Kupres“ je Jozo Raštegorac.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 47.500,00 KM.
Prodajna cijena
putem neposredne pogodbe je bila 8.000,00 KM od čega je 4.000,00 KM plaćeno
gotovinom, a 4.000,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
38) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Radoslav Raič
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Maestral Kupres“ je Radoslav Raič.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 123.300,00 KM.
Prodajna cijena
putem neposredne pogodbe je bila 42.000,00 KM od čega je 21.000,00 KM plaćeno
gotovinom, a 21.000,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
39) Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Stipe Ćurković
Kupac dijela
poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Stipan Kupres“ je Stipe Ćurković.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 72.000,00 KM.
Prodajna cijena
putem neposredne pogodbe je bila 60.000,00 KM od čega je 30.000,00 KM plaćeno
gotovinom, a 30.000,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.
40) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Gajevine 6 Kupres“ je Ilija Jurković.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 245.000,00 KM i uposliti 8 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 171.940,70 KM.
Prodajna cijena
putem neposredne pogodbe je bila 30.000,00 KM od čega je 10.500,00 KM plaćeno
gotovinom, a 19.500,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 6» - Ilija
Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.
41) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Božo Bagarić
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Gajevine 9 Kupres“ je Božo Bagarić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 150.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 205.407,48 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 20.000,00 KM od čega je 7.000,00 KM plaćeno gotovinom, a
13.000,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje»
d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 9» - Božo Bagarić - 26.11.2009. je ispunio
Ugovorne obveze.
42) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Pere Kuštro
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Rilić 2 Kupres“ je Pere Kuštro.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 90.000,00 KM i uposliti 2 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 79.005,38 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe
je bila 1.000,00 KM od čega je 350,00 KM plaćeno gotovinom, a 650,00 KM
certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres –
«Farma Rilić 2» - Pero Kuštro - 25.09.2009. je ispunio Ugovorne obveze.
43) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Rilić 3 Kupres“ je Ilija Jurković.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 100.000,00 KM i uposliti jednog djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 31.468,50 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe
je bila 2.000,00 KM od čega je 700,00 KM plaćeno gotovinom, a 1.300,00 KM
certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres –
«Farma Rilić 3» - Ilija Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.
44) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Mijo Vila
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Rilić 1 Kupres“ je Mijo Vila.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 110.000,00 KM i uposliti 2 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 117.899,71 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 2.000,00 KM od čega je 700,00 KM plaćeno gotovinom, a 1.300,00
KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres
– «Rilić 1» - Mijo Vila – 31.10.2007. je ispunio Ugovorne obveze.
45) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Jure Rodin
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Gajevine 1 Kupres“ je Jure Rodin.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 120.000,00 KM i uposliti 3 djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 107.484,68 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 10.855,00 KM od čega je 3.799,25 KM plaćeno gotovinom, a
7.055,75 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 1» - Mira Buntić-kao
pravni sljednik - 07.05.2009. je ispunio Ugovorne obveze.
46) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Božo Bagarić
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Gajevine 8 Kupres“ je Božo
Bagarić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 150.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika.Vrijednost kapitala (početna
cijena) je bila 205.407,48 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila
20.000,00 KM od čega je 7.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 13.000,00 KM
certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres –
«Farma Gajevine 8» - Božo Bagarić - 26.11.2009. je ispunio Ugovorne obveze.
47) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Igor Ramčić
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma
Svitlice Kupres“ je Igor Ramčić.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 300.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika. Vrijednost kapitala (početna
cijena) je bila 54.040,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 12.500,00
KM od čega je 4.375,00 KM plaćeno gotovinom, a 8.125,00 KM certifikatima. Po
prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Svitlice» -
Igor Ramčić – 31.10.2007. je ispunio
Ugovorne obveze.
48) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Gajevine 4 Kupres“ je Ilija Jurković.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 110.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika. Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 157.611,46 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 20.000,00 KM od čega je 7.000,00 KM plaćeno gotovinom, a
13.000,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje»
d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 4» - Ilija Jurković – 10.12.2008. je ispunio
Ugovorne obveze.
49) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – ORTACI- Andrija i Stipo Ćurković
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Gajevine 7 Kupres“ su Ortaci- Andrija i Stipo Ćurković.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 55.000,00 KM i uposliti 2 djelatnika. Vrijednost kapitala (početna
cijena) je bila 515.822,69 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila
10.000,00 KM od čega je 3.500,00 KM plaćeno gotovinom, a 6.500,00 KM
certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres –
«Farma Gajevine 7» - Ortaci – Andrija i Stipo Ćurković - 17.06.2010.su ispunili
Ugovorne obveze.
50) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Jure Rodin
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Gajevine 5 Kupres“ je Jure Rodin.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 384.000,00 KM i uposliti 6 djelatnika. Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 315.231,12 KM. Prodajna cijena putem neposredne
pogodbe je bila 40.000,00 KM od čega je 14.000,00 KM plaćeno gotovinom, a
26.000,00 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 5» - Mira Buntić-kao
pravni sljednik - 07.05.2009. je ispunio Ugovorne obveze.
51) Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Gajevine – Dušići d.o.o.-Kupres
Kupac dijela
poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod
nazivom „Vaga Kupres“ je Gajevine –
Dušići d.o.o.-Kupres.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 40.000,00 KM i uposliti jednog djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 13.704,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
3.000,00 KM od čega je 3.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 0.0 KM certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze, ali nije još dobio potvrdu o
završenoj privatizaciji.
- Popis poduzeća/dijelovi poduzeća kod kojih nisu ispunjeni uvjeti
iz ugovora o kupoprodaji te su Ugovori raskinuti
1) Kooperacija Kupres (dio)- kupac – Filip Zrno
Kupac dijela
poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Sabirni
Centar-Zapadni dio Kupres“ je Filip Zrno.
Ugovorene obveze su
bile uložiti 300.000,00 KM, zadržati dva postojeća i uposliti dodatnih 5
djelatnika.
Vrijednost kapitala
(početna cijena) je bila 167.615,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila
17.000,00 KM od čega je 5.950,00 KM plaćeno gotovinom, a 11.050,00 KM
certifikatima.
Po prikupljenim
podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze, nakon čega je Ugovor raskinut te
je trenutno u fazi priprema natječajne dokumentacije za ponovni postupak
privatizacije.
- Popis
poduzeća/dijelovi poduzeća koja su prijavljena u registru za privatizaciju
1)
Plazenica promet d.o.o. Kupres-dio
Ostalo je za privatizirati „Samoposlugu“ i objekte koji se nalaze preko
puta Crkve Svete obitelji u Kupresu.
U poduzeću „Plazenica
promet“ d.o.o. Kupress današnjim danom evidentirano je 9 osoba koje se još
uvijek formalno-pravno vode kao uposlenici navedenog poduzeća. U sadašnjoj
situaciji sa zakonskom regulativom koju imamo, činjenicom da navedeno poduzeće
nema Skupštinu, Nadzorni odbor i Odgovornu osobu djelatnicima se ne mogu
zaključiti radne knjižice. Bez obzira što djelatnici ispunjavaju ili će
ispuniti uvjete za mirovinu u istu ne mogu otići uzevši u obzir okolnosti koje
se tiču njihova statusa u poduzeću. Na nekretninama poduzeća Porezna uprava je
uknjižila teret koji se odnosi na neuplaćene obveze po osnovu poreza i
doprinosa. Situacija u ovom poduzeće ukazuje na apsurde u zakonskoj regulativi
i međusobnom odnosu javnih institucija unutar države. Naime, uz to što u
poduzeću koje ne radi, formalno-pravno radi devet djelatnika, imamo situaciju
da je Porezna uprava upisala teret na poduzeću kojim službeno gospodari
Agencija za privatizaciju HBŽ i koja nema službene informacije o upisu tereta.
Upoznati smo s činjenicom da je Porezna uprava uradila procjenu vrijednosti
nekretnina navedenog poduzeća te je iste planirala dati u natječajnu proceduru da
bi se izmirile obveze po osnovu poreza i doprinosa bez da je službeno trebala
obavijestiti Agenciju za privatizaciju HBŽ. U ovakvoj konstelaciji međusobnih
odnosajavnih institucija teoretski se moglo dogoditi da praktično u isto
vrijeme dvije javne institucije raspišu natječaje za identične nekretnine, a
što bi se u tom slučaju dogodilo i kakve bi posljedice bile, nama je nepoznato.U
svakom slučaju Skupština i Vlada HBŽ koje su nadležne da odlučuju o „Plazenica
promet“ d.o.o. Kupres prije donošenja bilo kakve Odluke u pogledu rješavanja preostale
imovine poduzeća trebaju riješiti status djelatnika.
2)
Kupreško polje d.o.o. Kupres-dio
Informacija o radu poduzeća Kupreško polje d.o.o. Kupres je bilo zasebna
točka na sjednici OV Kupres pa se nećemo posebno osvrtati na situaciju u ovom
poduzeću.
3)
Kooperacija poljoprivrednih proizvođača-dio
Po prikupljenim
podacima ostalo je za privatizirati „Klaonicu“ i provesti ponovni postupak
privatizacije za„Sabirni Centar-Zapadni dio Kupres“ koji je bio predmetom
privatizacije, ali je Ugovor raskinut.
4)
Veterinarska stanica Kupres d.o.o. Kupres
Poduzeće je neaktivno od 30.11.2008. godine. S navedenim datumom poduzeće
je napustio jedini djelatnik koji je ujedno bio i direktor i od tada poduzeće
nema odgovorne osobe. Komisija koju je imenovao Općinski načelnik 22.12.2010.
godine uradila je zapisnik kojim je popisana dokumentacija i oprema koja se
nalazi unutar objekta.Nakon što je imenovana komisija obavila definirani dio
posla nisu poduzimane nikakve daljnje aktivnosti.
5)
Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres
Izvješće o radu poduzeća Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres je
predviđeno kao zasebna točka na sjednici OV Kupres pa se nećemo posebno
osvrtati na situaciju u ovom poduzeću.
6)
Javno poduzeće Radio Kupres d.o.o. Kupres
Izvješće o radu Javnog
poduzećaRadio Kupres d.o.o. Kupres je predviđeno kao zasebna točka na sjednici
OV Kupres pa se nećemo posebno osvrtati na situaciju u ovom poduzeću.
Obzirom da je po
dostavljenim informacijama predviđena privatizacija Javnih poduzeća Veterinarska stanica Kupres d.o.o. Kupres,Javno
komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres i Radio Kupres d.o.o. Kupres prije
donošenja bilo kakvih Odluka o privatizaciji, Agencija za privatizaciju HBŽ kao
nadležno tijelo bi trebala zatražiti suglasnost OV Kupres. Traženje suglasnosti
po našim prikupljenim informacijama nije predviđeno pozitivnom zakonskom
regulativom bez obzira što se radi o poduzećima kojima je i vlasnik i osnivač
Općina kao jedinica lokalne samouprave.Teoretski, po našim spoznajama može se
dogoditi da nam se privatiziraju poduzeća, a da Općina kao vlasnik i osnivač o
tom nema nikakve službene obavijesti.
- Analiza
Usporede li se
podaci koji se tiču broja pojedinačnih subjekata koji su privatizirani po
općinama unutar HBŽ, a koji su ispunili uvjete iz privatizacije, vidljivo je da
je na području općine Kupres bio najveći broj pojedinačnih subjekata koji su
ispunili Ugovorene obveze u privatizaciji-51, dok je u Livnu bilo 45,
Tomislavgradu 16, Drvaru 31, B. Grahovu 7 i Glamoču 21.
Kada su u pitanju
Ugovori o privatizaciji koji su potpisani na temelju dražbi nema nekih posebno
spornih elemenata u samim Ugovorima. Ono što može biti sporno su informacije da
je prilikom samih dražbi navodno bilo ucjenjivanja ljudi koji su imali ozbiljne
namjere da kupe određene objekte. Koliko je sve to u ovom trenutku dokazivo
vrlo je upitno, ali po prikupljenim informacija bilo je nekoliko ljudi koji su
se pojavljivali praktično na svakoj dražbi te su ucjenjivali ljude koji su
imali ozbiljne namjere za kupovinom, na način da su tražili po nekoliko tisuća
tadašnjih njemačkih maraka(DM) od zainteresiranih kupaca kao uvjet da ne
sudjeluju na dražbi.
Obzirom da je
privatizacija u svom temelju imala zacrtani cilj koji je za shodno imao
zadržati radna mjesta,nastaviti proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta u tada
„zdravim“ poduzećima, iz prikupljenih podataka se vidi da je to bilo ili
iluzija ili prevara. Ukupno je po
prikupljenim podacima u objektima na području općine Kupres koji su bili
obuhvaćeni privatizacijom trebalo raditi 298 djelatnika, od čega je 235 trebalo
biti novouposlenih,a 63 djelatnika su već bila uposlena u navedenim poduzećima.
Obzirom da mi u ovom trenutku u privatnom sektoru imamo uposlenih ukupno 270
djelatnika od kojih cca 100 radi u objektima koji su bili dio privatizacije,
evidentan je neuspjeh tog procesa. Usporedimo li podatke o nezaposlenosti (388)
s podacima o ugovorenim obvezama zapošljavanja (298) i brojem nezaposlenih
nositelja obiteljskih gospodarstava upisanih u RPG sustav (173+ članovi
obitelji koji se vode na zavodu za zapošljavanje kao neuposleni) koji se
donošenjem jednostavnih zakonskih propisa mogu formalno-pravno zavesti kao
uposleni, jasno je da bismo u slučaju da se privatizacija provela kako je bilo
zamišljeno ili bolje rečeno prezentirano javnosti imali manjak radne snage na
području općine Kupres. Druga strana medalje zaposlenost/nezaposlenost je odnos
kupaca koji su privatizirali poduzeća prema uposlenim djelatnicima. Žalosna je
činjenica da djelatnici nekadašnjih kupreških gospodarskih giganata godinama
nemaju uplaćen radni staž i doprinose za zdravstveno osiguranje. Po
prikupljenim podacima minimalni dug sljedećih poduzeća iznosi: „IGO“ d.o.o.
Kupres zaključno s 31.12.2010. godine po osnovu poreza i doprinosa iznosi
252.692,00 KM, „MIK“ d.o.o. Kupreszaključno s 31.12.2010. godine po osnovu
poreza i doprinosa iznosi 734.207,00 KM, dug DIP Kupres d.o.o. Kupres zaključno
s 31.12.2004. godine po osnovu poreza i doprinosaiznosi 196.119,00 KM, „Plazenica
promet“ d.o.o. Kupres zaključno s 31.12.2010. godine po osnovu poreza i
doprinosa iznosi 432.400,00 KM i TTK/ Niva d.o.o. Kupres zaključno s 31.12.2010.
godine po osnovu doprinosa iznosi 128.808,88 KM. Dug navedenih (i ostalih kupreških
poduzeća) poduzeća niti smijemo niti možemo gledati kao dug tamo nekog
privatnika prema državi. Naime, u osnovi tu se radi o dugu domaćih poduzeća
prema našim ljudima na način da im nisu uplaćeni doprinosi za mirovinsko i
zdravstveno osiguranje. Već imamo, a svakim danom ćemo imati sve više i više
ljudi koji iz navedenih poduzeća idu u mirovinu sa neuplaćenim radnim stažom i
činjenicom da godinama nemaju redovno zdravstveno osiguranje. Obzirom da im
nije uplaćen radni staž mirovine su im minimalne bez obzira što pojedinci imaju
čak preko 40 godina radnog staža.Djelatnici su, ne svojom krivicom, dovedeni u
situaciju da ne znaju kako preživjeti i institucije moraju naći načina da im se
osiguraju zaslužene, a ne minimalne mirovine. Koliko je loša zakonska
regulativa govori činjenica da se u poduzeću „Plazenica promet“ d.o.o. Kupres i
danas kao uposleni vode devet(9) djelatnika, a poduzeće ne radi već 10-ak
godina. O statusa djelatnika u privatiziranim poduzećima, tj. o brizi države za
iste najbolje govori činjenica da imamo primjer da se istoj osobi ili više njih
nakon 2004. godine radni staž vodi istovremeno u dva poduzeća koja su bila dio
privatizacije. Po prikupljenim podacima evidentirali smo situaciju da ista
osoba, u identično radno vrijeme, danima, mjesecima i godinama službeno je
istovremeno zaposlena u dva poduzeća („Plazenica promet“ d.o.o. Kupres i MIK
d.o.o.Kupres)koja su međusobno udaljena cca 100 m. U jednom poduzeću djelatnik
zaista i radi, a ono što je najžalosnije je činjenica da ni u jednom poduzeću
godinama nije uplaćivan radni staž i doprinosi za zdravstveno osiguranje.
Na primjeru
privatizacije Tvornice tekstilne konfekcije TTK Kupres d.o.o. Kupres može se
vidjeti sav apsurd, manjkavosti pa vjerojatno i zakonski upitni ugovori koji su
pratili navedeni proces. Naime, već je spomenuto da proces privatizacije
navedenog poduzeća nije završen te da kupac po prikupljenoj dokumentaciji nije
ispunio niti jedan uvjet iz Ugovora o privatizaciji tj. niti je dostavio dokaze
o ulaganjima niti o upošljavanjima i shodno tomu nije mogao dobiti Potvrdu o
završenoj privatizaciji. U članku 12. Ugovora o privatizaciji navedenog poduzeća stoji:„Odmah
po uplati gotovinskog dijela, kupac može izvršiti prijenos vlasništva predmeta
neposredne pogodbe, ali je dužan u potpunosti poštivati članak 3. ovog Ugovora“.
Koji glasi:
I. „Kupac je
dužan zaposliti dvadesetpet(25) djelatnika i to: u prvoj godini deset(10) djelatnika,
u drugoj pet(5) i u trećoj deset(10) djelatnika. Navedeni nivo uposlenosti se
ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt), a po
svim drugim postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati
postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine“.
II. „U javnom
pozivu bila je tražena cijena od 1.013.820,00 KM, a kupac je ponudio 300.000,00
KM po kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“
III. „U
sanaciju i rekonstrukciju kupac će uložiti 1.900.000,00 KM i to:
a) U prvoj
godini 1.100.000,00 KM
b) U drugoj
godini 350.000,00 KM
c) U trećoj
godini 450.000,00 KM
„Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim
sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se
raskida po sili Zakona.
Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. Ovog
članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog
odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz
plaća za uposlene.
Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za
privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza
iz točke 3. Ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda
stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u
navedenom iznosu.
Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se
zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja
obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik
dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca“.U najmanju ruku je čudno da se netko mogao upisati kao vlasnik, a da
nije ispunio uvjete iz Ugovora, pogotovo ukoliko se poštovala odredba iz članka
3. Ugovora koja glasi: „Točke 1-3 iz
prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova
neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po sili Zakona“.Obzirom da
do dana današnjeg kupac nije izvršio Ugovorene obveze postavlja se pitanje kako
je mogao kao hipoteku založiti nešto što stvarno pa očito i pravno pozivajući
se na prethodno citiranu odredbu, nije njegovo. Naime, Općinski sud u Livnu(odjeljenje
u TG-u) je donio Zaključak broj:68 2 Ip 002527 10 Ip od 07.01.2015. godine kojim je odlučio o prodaji predmetne
nekretnine najpovoljnijem ponuđaču (Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar). Ovdje se postavlja niz pitanja na koja je
zdravom razumu teško odgovoriti.
Kao prvo, kako je
netko kao hipoteku 2006. i 2007. godine na iznose od 300.000,00 KM i 850.000,00
KM mogao založiti nekretnine koje su bile predmetom privatizacije i za koje
nije ispunio ugovorene uvjete te nikad nije dobio potvrdu o završenoj
privatizaciji.
Kao drugo, kako je
banka uspjela uknjižiti hipoteku na nekretnine na kojima nije završen proces
privatizacije. Kao treće, kako je porezna uprava 2011. godine kao teret uspjela
upisati dug za poreze i doprinose u iznosu 128.808,88 KM na nekretninama na
kojima nije završen proces privatizacije. Kao četvrto, zašto agencija za
privatizaciju nije reagirala te zaustavila sve aktivnosti koje su se ticale
upisa hipoteka/tereta na nekretninama na kojima nije završen proces
privatizacije. Citirane odredbe koje se
tiču upisa vlasništva manje-više su slično definirane u svim Ugovorima i s te
strane se mogu spornima smatrati praktično u svakom Ugovoru.Ono što je
primjetno jest da je u većini Ugovora u kojima su kao predmetne nekretnine
prodani dijelovi PP „Kupreško polje“ jedna odredba glasila:„Kao osiguranje ispunjenja uvjeta
iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo
poduzeće do ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili
njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu
kupca“. Izuzmemo li PP „Kupreško polje“ valja napomenuti da postoje
Ugovori i bez ove odredbe, pa je praktično kupac mogao, obzirom da mu je bilo
dopušteno da se kao vlasnik uknjiži po uplati gotovinskog dijela, prodati
predmetnu nekretninu bez da je ispunio uvjete iz privatizacije koji se tiču
ulaganja i zapošljavanja. Izuzmemo li dva posljednja Ugovora koji su zaključeni
(Farma „Rilić 5“ i „Vaga“) u kojima je određeno-citat„Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje
prodaja i opterećenje predmeta
kupoprodajedo ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili
njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu
kupca u slučaju neispunjenja obveza iz točke 1. i 3.“.da se predmetne
nekretnine uz to što se ne mogu prodati ne mogu ni opteretiti, u svim drugim
Ugovorima je ostavljena mogućnost opterećenja nekretnina što su kupci i činili.
Niz nelogičnosti
nastavlja se i kad su obveze zapošljavanja u pitanju. Naime, odredba koja kaže „Navedeni
nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u
mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi postupci
suprotno ovoj odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti i isti
držati najmanje tri (3) godine od dana upošljavanja djelatnika“
predodređena je za zloupotrebu na više načina. Teoretski, a bilo je i
praktičnih primjera kupci su ovu odredbu mogli vrlo lagano zloupotrijebiti.
Praktično su svi kupci mogli zaposliti osobu na samrti i onog trenutka kad
osoba umre smatra se da su ispunili uvjete iz Ugovora. Isto tako kupci su mogli
zaposliti osobu kojoj nedostaje 1 dan do mirovine, danas ga prijaviti, sutra
odjaviti i to se smatra ispunjenjem uvjeta iz Ugovora. U konačnici, odredba u
pojedinim Ugovorima koja kaže „samovoljno napuštanje radnog mjesta“ u svom
temelju je predodređena za zloupotrebu. Vrlo jednostavno su kupci mogli naći
jednog, dvojicu, pet, deset ili pedeset ljudi s kojima se prethodno dogovore da
ih prijave na dan, mjesec ili godinu te da nakon isteka dogovorenog vremena
prijave isti daju otkaz, što se po ovoj odredbi smatra ispunjenjem uvjeta iz
Ugovora. Prethodna mogućnost je „ljepša“ strana zlouporabe navedene odredbe, a
„ružnija“ strana je da su kupci mogli prijaviti Ugovoreni broj djelatnika i
onda im neisplaćivati plaće,neuplaćivati doprinose, produživati radno vrijeme,
vršiti mobing nad njima i na bilo koji drugi način ih tjelesno i psihički
maltretirati što je ljude dovodilo pred svršen čin te su praktično prisiljeni,
a formalno-pravno su samovoljno napuštali radna mjesta, što se opet smatra
ispunjenjem uvjeta iz Ugovora. Ako se vratimo na podatak da u poduzećima koja
su trebala biti nositelji razvoja gospodarstva na Kupresu djelatnicima godinama
nisu uplaćivani doprinosi dođemo do prethodno navedene činjenice.Gore navedeno
odnosi se na Ugovore u kojima je određeno da se broj djelatnika mora zadržati
tri godine od dana potpisivanja Ugovora. Postoje Ugovori u kojima se odredba
koja se tiče upošljavanja- odnosno zadržavanja broja uposlenih u jednom dijelu
razlikuje od ranije komentirane odredbe. Osim toga što je nepismeno sročena, u
pojedinim Ugovorima nema određenog roka do kojeg se mora zadržati broj radnika
već odredba glasi „„Navedeni nivo
uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u
mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi postupci
suprotno ovoj odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti“,
pa su kupci vrlo jednostavno mogli danas prijaviti Ugovoreni broj djelatnika i
sutra ih odjaviti što se formalno-pravno može smatrati ispunjenjem uvjeta iz
Ugovora.
Treća mogućnost
zlouporabe odnosila se na obveze ulaganja u privatizirane objekte, pa tako po
prikupljenim informacijama imamo primjera gdje su u ulaganja u objekte unijeti
određeni građevinski strojevi, donacijska sredstva i sl. Naime, sudski vještak
napravi procjenu ulaganja, u minimalnom iznosu utvrdi stvarne građevinske
radove na objektu, te nakon toga kao
ulaganje se prikažu građevinski strojevi da bi se formalno-pravno zatvorila
obveza ulaganja. Nakon ishođenja potvrde o završenoj privatizaciji takvi kupci
su u pravilu objekte koje su kupili za iznose od 700,00-3500,00 KM u gotovini
prodavali po prikupljenim informacijama za iznose od 180.000,00-500.000,00 KM.
U pojedinim
Ugovorima definirana je i djelatnost koja se mora obavljati u predmetnoj
nekretnini pa je tako npr. određeno- citati:
-
„Kupac je dužan zadržati
temeljnu djelatnost-servisiranje poljoprivredne mehanizacije i svi poslovi u
poljoapotekarskom djelokrugu“;
-
„Nakon ulaska u posjed ovoga
predmeta prodaje, kupac će pristupiti sanaciji objekata,te pripremi istih za
ostvarivanje programa za proizvodnju finalne obrade drveta (rezani furnir).
Nakon što pokrene proizvodnju isti će zaposliti petnaest (15) djelatnika“;
-
“Kupac je dužan zadržati
temeljnu djelatnost-proizvodnja konzumnih jaja od 7.500 do 10.000 komada, te
otkup i razvoj poljoprivredne proizvodnje i ljekovitog bilja“ i sl.
Kolikose kupci drže
i koliko su se držali definiranih djelatnosti nije nam poznato, ali je
činjenica da su pojedini Ugovori u kojima je bila određena djelatnost službeno ispoštivani.
U Ugovoru koji
uopće nema protokolarnog broja, a tiče se prodaje dionica DIP „Kupres“ d.o.o. Kupres
člankom 14. je određeno: „Odmah po
uplati gotovinskog dijela, kupac može izvršiti prijenos vlasništva predmeta
tendera, ali je dužan u potpunosti poštivati članak 3. ovog Ugovora“.
Obzirom da navedeni članak definira način plaćanja i ništa drugo potrebno je
preispitati da li se u citiranom članku slučajno ili ne izostavio članak 4.
Ugovora kojim su definirane obveze ulaganja i zapošljavanja. U Ugovoru broj:
01/2001 od 27.02.2001. godinekoji se tiče privatizacije neaktivnog poduzeća
„Mljekara Kupres“ stavak 3. članka 3. glasi: „U investiciju za kompletna ulaganja u izgradnju objekta, završetku
finalizacije navedene proizvodnje, kupac planira uložiti cca 3.000.000, KM“.
U Ugovoru koji se odnosi na privatizaciju državne imovine, u članku koji se
tiče obveza kupca, riječ „planira“ ne zaslužuje apsolutno nikakav komentar.
Ukoliko je trebaloobvezati kupca da uloži određeni novacriječ „planira“ se
morala izostaviti ili u suprotnom takvu odredbu nije trebalo niti stavljati u
Ugovor.Ne upuštajući se u pojedinačnu odgovornost bilo koje osobe koja je
sudjelovala u privatizaciji može se dati ocjena da su rezultati katastrofalni i
da bi nadležne institucije trebale poduzeti određene aktivnosti. Aktivnosti
treba poduzimati ne s ciljem da se nekog kazni nego da se ukoliko je moguće
određene stvari poprave. U slučaju da se
tijekom provođenja aktivnosti utvrdi pojedinačna odgovornost pojedinaca u vidu
kaznene odgovornosti na pravosudnim je institucijama da odrade svoj dio posla.Na
koncu, kad se sve zbroji i oduzme može se reći da su se pojedini Ugovori mogli komotno
koncipirati i na način:
“Platit će kad
imadne i zaposlit će kad mogne“
B) Informacija o
stanju i pravnom statusu društveno državne imovine na području općine Kupres
Prema raspoloživim
podacima općine Kupres, nastojat će se dati sažeti pregled stanja državne
imovine na području općine Kupres.
S obzirom na
raspoložive podatke, navodimo sumarni pregled državne imovine na području
općine Kupres.
1. Poljoprivredno zemljište
Od državne imovine
na području općine Kupres najznačajniji dio zauzima poljoprivredno zemljište
kojim prema zakonskim odredbama raspolaže općina Kupres. Općina Kupres je
poduzela niz aktivnosti kako bi se predmetno zemljište koristilo u skladu sa
svojom namjenom.
Naime, jedan dio
poljoprivrednog zemljišta je u postupku davanja u zakup te se time postiže
racionalno gospodarenje privođenje namjeni i ekonomsko iskorištavanje
zemljišta. Time se ujedno postiže i svrha doprinosa ekonomskog razvitka na
području općine Kupres.
Drugi dio
poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu bio je neusklađen glede stanja
u zemljišnim knjigama i katastru općine Kupres, pa je Općinsko vijeće Kupres
svojim odlukama u velikoj mjeri izvršilo usklađivanje. Postupak daljnjeg
racionalnog gospodarenja, privođenja namjeni i ekonomskog iskorištavanja ovog
zemljišta općina Kupres će provesti u narednom periodu poštujući odluke OV koje
se tiču dodjele poljoprivrednog zemljišta. Posebnu poteškoću u gospodarenju
poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu predstavlja činjenica da
općina Kupres nema katastra poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. U
ratu je uništen određeni dio karata pa ta činjenica stvara osobite poteškoće
uspostavi katastra poljoprivrednog zemljišta, jer za jedan dio zemljišta općina
Kupres ne raspolaže sa kartama. Unatoč ovoj činjenici sve nadležne Službe
općine Kupres učinit će sve napore kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri
poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu na području općine Kupres što
racionalnije gospodarilo i iskorištavalo, pa se tako radi na uspostavljanju
katastra poljoprivrednog zemljišta za dio zemljišta za koji općina Kupres
raspolaže sa podacima.
Detaljni podaci
koji se odnose na poljoprivredno zemljište, uvjetima i načinu korištenja, te sa
drugim relevantnim podacima o zemljištu danom u zakup redovno se dostavljaju na
sjednice OV, a detaljni podaci o preostalom poljoprivrednom zemljištu bit će
dostavljani na sjednice OV onim tijekom kojim se parcele identificiraju te
pripreme za davanje u zakup.
2. Građevinsko zemljište
Što se tiče
građevinskog zemljišta, općina Kupres ne raspolaže sa točnim podacima o
veličini i položaju zemljišta iz razloga što nedostaje jedan dio karata.
Posebno se javlja problematika preklapanja planova jer se u općini Kupres
koristi stari premjer kojeg je radila Austro-Ugarska, a novi premjer nikada
nije prošao sve zakonske procedure.
Obzirom da je u
isključivom interesu općine Kupres identifikacija kako poljoprivrednog tako i
građevinskog zemljišta kroz rad službi pojačali smo aktivnosti glede navedenog
da bi isto priveli svrsi te na taj način s jednu stranu prihodovali značajnija
sredstva u proračunu, a s drugu stranu pojačali gospodarske aktivnosti
privodeći određenoj namjeni zemljište.
Kako je
raspolaganje općinskom imovinom u isključivoj nadležnost OV, isto će kroz
usvajanje detaljnih planova, prodaje, dodjele i sl. biti upoznato o svim
aktivnostima glede imovine te će donositi Odluke u skladu s vlastitim
uvjerenjima kad je u pitanju raspolaganje društvenom (općinskom) imovinom.
3. Pravne osobe
Što se tiče pravnih
osoba koje su u državnom vlasništvu, općina Kupres raspolaže sa informacijama
da je država vlasnik poduzeća ˝ Plazenica promet˝ i jednim dijelom ˝DIP Kupres˝
no međutim općina Kupres nema nikakvih zakonskih ovlasti glede navedenih
poduzeća, jer za njih je zadužena Agencija za privatizaciju HBŽ. Potrebno je
napomenuti da navedena poduzeća ne ostvaruju gospodarsku djelatnost
Općina Kupres je
kao vlasnik i osnivač u sudskom registru upisana na sljedeća poduzeća i
ustanove:
1.
JP Radio Kupres d.o.o. Kupres
2.
JP Javno komunalno poduzeće Kupres
d.o.o. Kupres
3.
JP Veterinarska stanica Kupres
d.o.o. Kupres
4.
JU „Hrvatski dom Kupres“ Kupres
5.
JU Dječji vrtić „Pahuljica“ Kupres
6.
JU Centar za socijalni rad Kupres
7.
ZU „Gradska ljekarna“ Kupres
Izvješća o stanju u
javnim poduzećima Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres, Radio Kupres
d.o.o. Kupres, te javnim ustanovama „Hrvatski dom Kupres“, Dječji vrtić
„Pahuljica“ Kupres i Centar za socijalni rad Kupres programom rada OV Kupres
predviđena su kao zasebne točke te će na taj način biti i obrađene. Što se tiče
statusa JP Veterinarska stanica Kupres d.o.o. Kupres i ZU „Gradska ljekarna“
Kupres isti su pravno aktivni, a stvarno neaktivni te se o njihovoj sudbini
mora odrediti OV Kupres kao mjerodavno tijelo u suradnji s Agencijom za
privatizaciju HBŽ i Vladom HBŽ.
JP Kupreško polje
d.o.o. Kupres je u fazi „vraćanja“ u nadležnost općine Kupres, te će navedeno
poduzeće u skoro vrijeme biti stavljeno u zakonske okvire.
Općina Kupres je
kao suvlasnik i suosnivač upisana i na poduzeće „Pakline“ d.o.o. koje je
osnovano za zbrinjavanje otpada sa područja tri Općine(Rama,Tomislavgrad,Kupres).
Obzirom da je općina Rama najavila izlazak iz navedenog poduzeća, općina Kupres
će se u dogovoru s općinom Tomislavgrad morati odrediti oko daljnje sudbine
navedenog poduzeća.
4. Objekti
Općina Kupres kao
državnom imovnom raspolaže sa zgradama škola u Zloselima, Ravnom, Zvirnjači,
Vrilima, Botunu, Malovanu i Vukovskom. Zgrade i zemljište oko zgrada sa izuzetkom
škola u Zloselima i Ravnom su u zapuštenom stanju i nisu u upotrebi za
obrazovanje zbog nedostatka djece. Navedene zgrade bi trebalo staviti u
funkciju ovisno o interesu, a kako bi se spriječilo daljnje propadanje i
devastacija navedenih zgrada.
Što se tiče zgrade
osnovne škole ˝fra Miroslava Džaje˝ ista je u zadovoljavajućem stanju i ona se
koristi sukladno njenoj namjeni.
Sportska dvorana je
nedovršena, ugovorne obveze izvođač radova nije ispunio, te je sukladno
mišljenju i preporuci OJP pokrenut postupak raskida ugovora kojem se protivi
izvođač radova. Kako se izvođač protivi raskidu ugovora i odrađivanju poslova
koji su preplaćeni pokrenut je upravni spor po tom pitanju. Naglašavamo da je
ugovorne obveze za izgradnju sportske dvorane općina Kupres ispunila, štoviše
čak je i preplaćen iznos za radove koje izvođač nije ispunio.
Obzirom da je
predmet na sudu i zbog činjenice da se izvođač protivi raskidu Ugovora do
okončanja sudskog procesa nismo u mogućnosti izvoditi nikakve radove na
Sportskoj dvorani.
Lokalne ceste, koje
su u nadležnosti općine Kupres nastoje se održavati u onoj mjeri u kojoj je to moguće.
Gradske i lokalne ceste u najvećem dijelu su asfaltirane i nastoje se
održavati u stanju koje je pogodno za
nesmetano održavanje prometa. Preostali dio cesta, koje su makadamske također
se nastoje održavati u stanju koje je pogodno za održavanje prometa, no međutim
stanje pojedinih makadamskih cesta i putova potrebno je popraviti. Na
intervenciju Predsjednika OV i Načelnika općine Vlada HBŽ je donijela Odluku o
sanaciji puta Rilić-Ravno-Zvirnjača te je isti adekvatno saniran krajem 5.
mjeseca ove godine. Ostaje do kraja godine sanirati ostale makadamske putove u
nadležnosti Općine, a najlošije je stanje na makadamskim pravcima
Kukavice-Bućovača i Ravanjska vrata-Bućovača. Nastojanje je i tendencija da se
svi makadamski putovi asfaltiraju kada se za to steknu uvjeti. Naglašavamo da
je tijekom prošle godine završen projekt asfaltiranja pravca Begovo Selo- Ski
centar ˝Stožer˝ kao i ulica u južnom dijelu grada tj. u naselju Kratelj. Ovom
prilikom se zahvaljujemo Šumariji Kupres koja u skladu sa svojim mogućnostima
pomaže općini Kupres u održavanju lokalnih makadamskih putova.
Poslovne prostorije
u zgradi bivšeg MUP-a, Općinsko vijeće dodijelilo je na korištenje JKP ˝Kupres˝d.o.o. Kupres i Centru za socijalni
rad Kupres bez naknade, a jedna prostorija je dana u zakup Upravi za šume HBŽ.
Što se tiče ostalih poslovnih prostora u državnom vlasništvu, nadležna služba
općine Kupres priprema registar sa popisom svih poslovnih prostora u vlasništvu
općine Kupres, te će se isti dostaviti Općinskom vijeću kako bi Vijeće donijelo
odluku o raspolaganju sa poslovnim prostorima.
Stanovi kojima
raspolaže općina Kupres predmet su Odluke o stanovima koju je usvojilo Općinsko
vijeće Kupres, a tom odlukom predviđeno je da se određeni broj stanova proda,
jedan dio je namijenjen za kadrovske potrebe, a jedan dio za potrebe Centra za
socijalni rad i žrtve obiteljskog nasilja.
Što se tiče ostale
državne imovine koja je bila u državnom vlasništvu ista je privatizirana i
nalazi se u privatnom vlasništvu i ista nije u nadležnosti općine Kupres.
Općina Kupres ne
raspolaže bilo kakvim drugim informacijama glede državne imovine na području
općine Kupres.
Imajući u vidu
činjenicu da podaci kojima raspolaže općina Kupres nisu ažurirani, postoji
mogućnost da nisu obuhvaćeni svi podaci vezani za državnu imovinu, te se ovo
izvješće odnosi samo na podatke kojima raspolažu institucije općine Kupres.
C) Informacija o prirodnim resursima i danim koncesijama na području
općine Kupres
Na području općine
Kupres ima ukupno 7 (sedam) sklopljenih ugovora o koncesiji i to:
-
Dva ugovora odnose se na
eksploataciju mineralne sirovine dolomita;
-
Jedan ugovor odnosi se na
eksploataciju mineralne sirovine treseta;
-
Dva ugovora odnose se na
korištenje prostora za izgradnju i korištenje turističkog i sportsko-rekreacijskog
centra (skijališta);
-
Dva ugovora odnose se na
korištenje prostora za izgradnju i korištenje vjetroparka.
Popis poduzeća sa
kojima je sklopljen ugovor o koncesiji:
1. ĆURKOVIĆ d.o.o. Tomislavgrad, direktor Mira Ćurković,
2. DOLOMIT d.o.o. Kupres, direktor Tomislav Bagarić,
3. INVEST EKO d.o.o. Kupres ,
direktor Željko Tanić,
4. ČAJUŠA d.o.o. Kupres, direktor Zvonko Bagarić
5. SRC SKI IVAN d.o.o. Kupres, direktor Smilja Ravančić
6. KAMEN-DENT d.o.o. Mostar,
direktor Dragan Krstović
7. KONCIG d.o.o. Posušje , direktor Josip Grubišić
U skladu s
predviđenim programom rada Općinsko vijeće Kupres je dana 20.04.2015.godine
aktom br: 01-02-1-27/15 uputilo zahtjev resornom Ministarstvu HBŽ za detaljne
informacije vezane za predmet koncesija. Obzirom da u dostavljenoj informaciji od
strane nadležnog ministarstva broj: 05-01-18-88/15 od 11.05.2015. nisu navedeni
financijski efekti koncesija, kolegij OV je tražio aktom br: 01-02-1-27/15 od
18.05.2015. godine dopunu informacije.
Nakon prikupljenih
podataka stanje je sljedeće:
-
ĆURKOVIĆ d.o.o. Tomislavgrad, direktor Mira Ćurković
Koncesionar:
ĆURKOVIĆ d.o.o.
Sjedište:
Tomislavgrad
Zastupnik: Mira
Ćurković, direktor
Ugovor zaključen u
Livnu: 17.12.2007. godine
Broj Ugovora
(protokola): 05-01-18-659/07
Predmet koncesije
je prostor za eksploataciju mineralne sirovine dolomita na lokaciji Troljin
Vrh, općina Kupres, s ciljem zadovoljavanja tržišta ili vlastite proizvodnje
građevnih elemenata za tržište. Koncesija je dana na period od 25 (dvadeset i
pet) godina. Vrijeme se računa od dana sklapanja Ugovora o koncesiji koji se
može produžiti bez ponovne objave Javnog poziva ili Javnog natječaja, a najviše
do polovice Ugovorom odobrenog razdoblja. Vrijeme trajanja koncesije i rokovi,
plaćanje koncesijske naknade definirani su Ugovorom na način da se Koncesionar
obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu, a nadzor nad ispunjenjem obveza
plaćanja naknade za predmetnu koncesiju obavlja Ministarstvo financija HBŽ.
Obveza plaćanja
koncesijske utvrđivana je od 2009. godine do 2014. godine i to kako slijedi:
-
za 2009. godinu u iznosu 1.347,71
KM
-
za 2010. godinu u iznosu 1.500,00
KM
-
za 2011. godinu u iznosu 410,40 KM
-
za 2012. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2013. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2014. godinu u iznosu 1.428,00
KM
Ukupne obveze
Koncesionara po osnovu koncesijske naknade do sada su iznosile 4.686,11 KM, a
koncesionar po prikupljenim podacima ima duga za 2014. godinu u iznosu 940,00
KM.
Koncesionar je po
Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini
2,5% od prihoda ostvarenog prodajom dolomita na tržištu.
-
DOLOMIT d.o.o. Kupres, direktor Tomislav Bagarić
Koncesionar:
DOLOMIT d.o.o.
Sjedište: Kupres
Zastupnik: Tomislav
Bagarić, direktor
Ugovor zaključen u
Livnu: 10.05.2007. godine
Broj Ugovora
(protokola): 05-01-18-300/07
Predmet koncesije
je prostor za eksploataciju mineralne sirovine dolomita na lokaciji Grguljača,
općina Kupres, u cilju zadovoljavanja tržišta ili vlastite proizvodnje
građevnih elemenata za tržište. Koncesija je dana na period od 30 (trideset) godina.
Vrijeme se računa od dana sklapanja Ugovora o koncesiji koji se može produžiti
bez ponovne objave Javnog poziva ili Javnog natječaja, a najviše do polovice
Ugovorom odobrenog razdoblja.
Vrijeme trajanja
koncesije i rokovi, plaćanje koncesijske naknade definirani su Ugovorom na
način da se Koncesionar obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu, a nadzor
nad ispunjenjem obveza plaćanja naknade za predmetnu koncesiju obavlja
Ministarstvo financija HBŽ.
Obveza plaćanja
koncesijske naknade utvrđivana je od 2004. godine do 2014. godine i to kako
slijedi:
-
za 2004. godinu u iznosu 5.926,65
KM
-
za 2005. godinu u iznosu 3.668,22
KM
-
za 2006. godinu u iznosu 2.871,93
KM
-
za 2007. godinu u iznosu 4.253,52
KM
-
za 2008. godinu u iznosu 8.899,30
KM
-
za 2009. godinu u iznosu 5.593,44
KM
-
za 2010. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2011. godinu u iznosu 7.840,16
KM
-
za 2012. godinu u iznosu 9.529,00
KM
-
za 2013. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2014. godinu u iznosu 8.447,00
KM
Ukupne obveze
Koncesionara po osnovu koncesijske naknade do sada su iznosile 57.029,42 KM, a
koncesionar je po prikupljenim podacima u pretplati za 2014. godinu u iznosu od
1.083,00 KM.
Koncesionar je po
Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini
2,5% od prihoda ostvarenog prodajom dolomita na tržištu ili kalkulacijom istog
postotka na sirovinu koja je ugrađena u građevinske elemente namijenjene
tržištu.
-
INVEST EKO d.o.o. Kupres ,
direktor Željko Tanić
Koncesionar: INVEST
EKO d.o.o.
Sjedište: Kupres
Zastupnik: Željko
Tanić, direktor
Ugovor zaključen u
Livnu: 14.05.2007. godine
Broj Ugovora
(protokola): 05-01-18-310/07
Predmet koncesije
je prostor za eksploataciju mineralne sirovine treseta na lokaciji Crni Lug
općina Kupres u cilju zadovoljavanja tržišta.
Koncesija je dana
na period od 30 (trideset) godina. Vrijeme se računa od dana sklapanja Ugovora
o koncesiji koji se može produžiti bez ponovne objave Javnog poziva ili Javnog
natječaja, a najviše do polovice Ugovorom odobrenog razdoblja.
Vrijeme trajanja
koncesije i rokovi, plaćanje koncesijske naknade definirani su Ugovorom na
način da se Koncesionar obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu, a nadzor
nad ispunjenjem obveza plaćanja naknade za predmetnu koncesiju obavlja
Ministarstvo financija HBŽ. Koncesionar nema dugovanja iz prijašnjih godina kao
ni obveze za 2014. godinu jer nije imao eksploatacije iz razloga što je
koncesionar imao sudski spor koji je riješio u svoju korist.
Obveza plaćanja
koncesijske utvrđivana je od 2004. godine do 2014. godine i to kako slijedi:
-
za 2006. godinu u iznosu 7.287,00
KM
-
za 2007. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2008. godinu u iznosu 4.603,95
KM
-
za 2009. godinu u iznosu 9.875,00
KM
-
za 2010. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2011. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2012. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2013. godinu u iznosu 0,00 KM
-
za 2014. godinu u iznosu 1.975,00
KM
Ukupne obveze
Koncesionara do sada su iznosile 23.741,45 KM, te koncesionar po prikupljenim
podacima nema neizmirenih obveza.
Koncesionar je po
Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini
2,5% od prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine treseta na tržištu.
-
ČAJUŠA d.o.o. Kupres, direktor Zvonko Bagarić
Koncesionar: ČAJUŠA
d.o.o.
Sjedište: Kupres
Zastupnik: Zvonko
Bagarić, direktor
Ugovor zaključen u
Livnu: 20.06.2013. godine
Broj Ugovora
(protokola): 05-03-3-22-257/13
Predmet koncesije
je prostor za izgradnju i korištenje turističkog i sportsko-rekreacijskog
centra na lokalitetu Čajuša i izgradnju ski-staze, ski liftova i ski-vučnice.
Po isteku
ugovorenog koncesijskog razdoblja, koncesionar se obvezao da će transferirati
(prenijeti) koncesiju odnosno izgrađene objekte i postojanja bez ikakvih tereta
(hipoteka, leasing i dr.) i pripadajuću dokumentaciju na Vladu HBŽ-ja uzimajući
u obzir vrijeme korištenja objekata.
Koncesija je dana
na period od 30 (trideset) godina te je počela teći danom potpisivanja Ugovora. Ugovorene strane su suglasne da je
Koncesionar obvezan početi s djelatnošću skijališta u sezoni 2012/13 godine.
Budući da u spomenutoj sezoni nije bilo
snijega, koncesionar je uputio zahtjev da mu se ne naplaćuje koncesijska
naknada za ovu godinu što mu je i odobreno od strane ministarstva gospodarstva.
Koncesionar je
obvezan u slučaju nastupanja više sile,
zbog koje nije mogao u roku otpočeti svoje radove, najkasnije u roku od 30 dana
o tome u pisanom obliku izvijestiti Koncesora s opisom tog događaja.
Nadležno
ministarstvo je bez primjedbi na pridržavanje rokova proisteklih iz koncesijskog
Ugovora.
Budući da je sezona
nedavno završila upućen je dopis koncesionaru od strane nadležnog ministarstva
u kojem se traži da im se dostave podatci na temelju kojih će biti obračunata
koncesijska naknada za sezonu 2014/15.
Koncesionar je po
Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu kojoj se kao osnovica
utvrđuju prodane karte za skijanje u jednoj sezoni izražene u KM bez PDV-a.
Naknada se utvrđuje na način da se uzme broj prodanih karata za skijanje za
jednu sezonu i pomnoži s 3% iznosa prodajne cijene karte izražen u KM bez
PDV-a. Dobiveni iznos se množi sa 42 %.
-
SRC SKI IVAN d.o.o. Kupres, direktor Smilja Ravančić
Koncesionar: SRC
SKI IVAN d.o.o.
Sjedište: Kupres
Zastupnik: Smilja
Ravančić
Ugovor zaključen u
Livnu: 03.12.2014. godine
Broj Ugovora
(protokola): 05-03-3-22-308/12
Predmet koncesije
jeprostor za izgradnju i korištenje turističkog i sportsko-rekreacijskog centra
na lokalitetu „Šorina Dolina“ i izgradnju ski-staze, ski liftova i ski-vučnice.
Po isteku
ugovorenog koncesijskog razdoblja, koncesionar se obvezao da će transferirati
(prenijeti) koncesiju odnosno izgrađene objekte i postojanja bez ikakvih tereta
(hipoteka, leasing i dr.) i pripadajuću dokumentaciju na Vladu HBŽ-ja uzimajući
u obzir vrijeme korištenja objekata.
Koncesija je dana
na period od 30 (trideset) godinai počela je teći danom potpisivanja Ugovora.
Ugovorene strane su suglasne da je Koncesionar obvezan početi s djelatnošću
skijališta u sezoni 2014/15 godine.
Koncesionar se
obvezuje da će u slučaju nastupanja više sile, zbog koje nije mogao u roku
otpočeti svoje radove, najkasnije u roku od 30 dana o tome u pisanom obliku
izvijestiti Koncesora s opisom tog događaja.
Ministarstvo je bez
primjedbi na pridržavanje rokova proisteklih iz koncesijskog Ugovora.
Budući da je sezona
tek završila upućen je dopis koncesionaru u kojem se traži da se dostave
podatci na temelju kojih će biti obračunata koncesijska naknada za sezonu
2014/15.
Koncesionar je po
Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu kojoj se kao osnovica
utvrđuju prodane karte za skijanje u jednoj sezoni izražene u KM bez PDV-a.
Naknada se utvrđuje na način da se uzme broj prodanih karata za skijanje pomnožen
sa cijenom karte za skijanje,za jednu sezonu i promet eventualnih drugih usluga
korištenja koncesijskog zemljišta, pomnožen sa 3% iznosa prodajne cijene karte
izražen u KM bez PDV-a.
-
KAMEN-DENT d.o.o. Mostar,
direktor Dragan Krstović
Koncesionar:
KAMEN-DENT d.o.o.
Sjedište: Mostar
Zastupnik: Dragan
Krstović, direktor
Ugovor zaključen u
Livnu: 29.08.2008. godine
Broj Ugovora
(protokola): 05-01-18-262/08
Koncesor je dodijelio
koncesionaru na korištenje prostor za izgradnju i korištenje vjetroparka u
cilju proizvodnje električne energije na lokaciji „Ravanjska vrata, Vukovsko i
Obadine (općina Kupres) i Ravnine, Pakline i Ljubuša (općina Tomislavgrad)“
koju će Koncesionar o svom trošku projektirati, izgraditi i koristiti te nakon
isteka koncesijskog razdoblja prenijeti na Koncesora.
Koncesija je dana
na period od 30 (trideset) godina i počinje teći danom komercijalnog pogona.
Početak komercijalnog pogona je 24
mjeseca nakon izrade revizije Glavnog projekta vjetroparkova. U slučaju da
datum komercijalnog pogona ne bude u roku, odnosno 24 mjeseca, zbog propusta
Koncesionara ovaj Ugovor će biti raskinut, bez bilo kojeg prava Koncesionara da
potražuje naknadu osim stvarnih troškova pripreme i izgradnje u slučaju da se
koncesija dodjeli drugom pravnom subjektu.
Vrijeme trajanja
koncesije i rokovi: Koncesionar se obvezuje da u roku od 12 mjeseci, nakon
izrade Studije utjecaja na okoliš i ishođenja lokacijske dozvole, izradi i
Glavni projekt za izgradnju vjetroparka na spomenutim lokacijama.
Lokacijska dozvola
1. dostavljena
Lokacijska dozvola
2. dostavljena
Okolišna dozvola –
dostavljena
Iz koncesijskog
Ugovora vidljivo je da koncesionar nije poštivao rokove iz Ugovora te se
predlaže da mu se produže rokovi iz Ugovora iz razloga što je koncesionar imao
problema oko imovinsko-pravnih odnosa i prenamjene zemljišta na terenu, te na
kasno donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije (2013. godina) koji
reguliraju daljnju proceduru ishođenja dozvola.
Koncesionar je po
Ugovoru s Županijom obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu u iznosu od
1.5% od ukupno ostvarenog prihoda od prodate električne energije. Koncesionar
ima poseban Ugovor i s Općinom te je u istom određen dodatni iznos godišnje
koncesijske naknade u iznosu 1% od prodane električne energije.
-
KONCIG d.o.o. Posušje , direktor Josip Grubišić
Koncesionar: KONCIG
d.o.o.
Sjedište: Posušje
Zastupnik: Josip
Grubišić, direktor
Ugovor zaključen u
Livnu: 07.05.2010. godine
Broj Ugovora
(protokola): 05-01-18-294/08
Koncesor je dodijelio
koncesionaru pravo na korištenje potrebnog predmetnog zemljišta na lokacijama
„Debelo Brdo“ i „Turska mala“ u općini Kupres (ukupna površina je 16,51km2),
kao i pravo da o svom trošku projektira, izgradi i rukovodi vjetroparkom.
Koncesor je dodijelio
koncesionaru koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka u cilju
proizvodnje energije na lokacijama „Debelo Brdo“ i „Turska mala“ u općini
Kupres koju će Koncesionar o svom trošku projektirati, upravljati i nakon
isteka koncesijskog perioda prenijeti na Koncesora.
Koncesija je dana
na period od 30 (trideset) godina i počinje teći danom komercijalnog pogona.
Početak
komercijalnog pogona: 24 mjeseca nakon izrade revizije Glavnog projekta
vjetroparkova. U slučaju da datum komercijalnog pogona ne bude u roku, odnosno
24 mjeseca nakon izrade revizije Glavnog projekta, zbog propusta Koncesionara
ovaj Ugovor će biti raskinut, bez bilo kojeg prava Koncesionara da potražuje
naknadu u slučaju da se koncesija dodjeli drugom pravnom subjektu. (Članak 10)
Vrijeme trajanja
koncesije i rokovi: Koncesionar se obvezao da u roku od 12 mjeseci, nakon
izrade Studije utjecaja na okoliš i dobivanja okolišne dozvole, ishodi
lokacijsku dozvolu, izradi i dostavi Glavni projekt za izgradnju vjetroparka
Debelo Brdo i Turska Mala.
Lokacijska dozvola
dostavljena
Okolišna dozvola –
dostavljena
Glavni projekt -
dostavljen
Koncesionar je
naknadno dostavio svu potrebnu dokumentaciju iz koje je vidljivo da je Glavni
projekt revidiran, kao i dokaz da je predmet upućen u Federalno ministarstvo
prostornog uređenja na daljnju obradu i ishođenje rješenja, odnosno Odobrenje
za građenje. Koncesionar nije poštovao sve rokove iz Ugovora ali se predlaže da
mu se rokovi produže iz razloga što koncesionar nije mogao na vrijeme riješiti
imovinsko-pravne odnosa a po koncesijskom Ugovoru između ostalog to je obveza i
koncesora, odnosno Vlade HBŽ da pomogne
u rješavanju imovinsko-pravni odnosa (članak 5).
Koncesionar je po Ugovoru s Županijom obvezan plaćati godišnju
koncesijsku naknadu u iznosu od 1.5% od ukupno ostvarene proizvodnje od
električne energije-ukupno ostvarenog prihoda od prodate električne energije.
Koncesionar ima poseban Ugovor i s Općinom te je u istom određen dodatni iznos
godišnje koncesijske naknade u iznosu 1% od prodane električne energije.
Analiza
Po našoj evidenciji na temelju sedam (7) sklopljenih koncesijskih Ugovora
na području općine Kupres evidentirane su uplate koncesijske naknade u općinski
proračun kako slijedi:
-
16.07.2010.
godine iznos od 6.726,46 KM
-
16.07.2010.
godine iznos od 5.401,30 KM
-
16.07.2010.
godine iznos od 1.701,41 KM
-
18.01.2011.
godine iznos od 64,16 KM
-
15.06.2011.
godine iznos od 100,00 KM
-
31.12.2011.
godine iznos od 3.136,06 KM
-
13.04.2012.
godine iznos od 1.600,00 KM
-
06.12.2012.
godine iznos od 2.211,68 KM
-
28.01.2014.
godine iznos od 288,00 KM
-
28.05.2014.
godine iznos od 188,80 KM
-
09.06.2014.
godine iznos od 2.852,00 KM
-
31.07.2014.
godine iznos od 790,00 KM
-
12.08.2014.
godine iznos od 526,80 KM
-
18.12.2014.
godine iznos od 94,40 KM
Ukupno je do sada po našoj evidenciji koju možemo voditi samo na temelju
konta s kojeg su sredstva iz Županijskog proračuna prebačena u Općinski
proračun nama uplaćeno 25.681,07 KM.
Obzirom da nam nikad nije dostavljen niti jedan obračun i niti jedan
dokument na koji je način obračunata koncesijska naknada ne možemo niti znati
da li je ili nije Županija izmirila sve obveze prema Općini kad je u pitanju
koncesijska naknada.
Obveza plaćanja koncesijske naknade određena je Zakonom o koncesijama HBŽ
i to kako slijedi:
Članak 51.-Za dobivenu koncesiju plaća se
naknada (u daljem tekstu: koncesijska naknada) sukladno Odluci o pristupanju
dodjeli koncesije i ugovoru o koncesiji.
Članak 52-. Koncesijska se naknada određuje u
zavisnosti od vrste, kvalitete, odnosno kategorije, količine, namjene i tržišne
cijene prirodnog bogatstva ili dobra u općoj uporabi, odnosno u zavisnosti od
vrste djelatnosti, tržišnih uvjeta poslovanja, roka trajanja koncesije,
ugovorenog rizika i očekivane dobiti (profita).
Članak 53.-Naknade za koncesiju utvrđene
ugovorom predstavljaju prihod Županije i općina na čijem se području predmet
koncesije nalazi, a sukladno propisima Vlade Županije. Troškovi nastali u
postupku pripreme i provođenja dodjeljivanja koncesije naknađuju se iz naknade
za koncesiju.
Članak 54. Naknada za koncesiju ne može se
smanjiti za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.
Kako je po citiranom članku 53. Zakona o koncesijama HBŽ određeno da
Vlada HBŽ donese propis kojim će definirati raspodjelu koncesijske naknade
između Županije i Općine, tako je Vlada HBŽ i donijela Odluku br:01-02-2/7-1/09
od 23.studenoga 2009. godine kojom se sredstva raspoređuju po principu 60% u
korist Županije i 40% u korist Općine.
Ono što je primjetno jest da se na različite načine obračunava
koncesijska naknada za praktično iste vrste koncesija. U slučaju skijališta
„Čajuša“ u obračun koncesijske naknade uzeto je u obzir zemljište kojem je
vlasnik Županija, a koristi ga koncesionar i ono iznosi 42/100 pa se u obračunu
određeni iznos množi s 42%, dok se u slučaju skijališta „Ski-Ivan“ navodi „i
promet eventualnih drugih usluga korištenja koncesijskog zemljišta“ što je
formulacija koja je neodređena i koja će vjerojatno prilikom obračuna
koncesijske naknade ići ili na štetu koncesionara ili na štetu koncesora.
U koncesijskim Ugovorima gdje su predmet koncesije mineralne sirovine
imamo tri različite situacije:
U koncesijskom Ugovoru s „Ćurković“ d.o.o.Tomislavgrad u točci II. koja
govori o namjeni koncesije stoji: „ Utvrđuje se da se koncesija iz točke I.
ovog ugovora dodjeljuje sa svrhom eksploatacije dolomita namijenjenog tržištu
ili vlastitoj proizvodnji građevnih elemenata za tržište“, a točka VII. koja
govori o koncesijskoj naknadi, glasi:„Korisnik koncesije se obvezuje plaćati
godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog
prodajom dolomita na tržištu“
U koncesijskom Ugovoru s Dolomit d.o.o.Kupres u točci II. koja govori o
namjeni koncesije stoji:„ Utvrđuje se da se koncesija iz točke I. ovog ugovora
dodjeljuje sa svrhom eksploatacije dolomita namijenjenog tržištu ili vlastitoj
proizvodnji građevnih elemenata za tržište“ a točka VII. koja govori o
koncesijskoj naknadi, glasi: „Korisnik koncesije se obvezuje plaćati godišnju
koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog
prodajom dolomita na tržištuili kalkulacijom istog postotka na sirovinu koja
je ugrađena u građevinske elemente namijenjene tržištu“
U koncesijskom Ugovoru s „Invest-eko“ d.o.o. Kupres u točci II. koja
govori o namjeni koncesije stoji: „ Utvrđuje se da se koncesija iz točke I.
ovog ugovora dodjeljuje sa svrhom eksploatacije treseta namijenjenog tržištu“ a
točka VII. koja govori o koncesijskoj naknadi, glasi: „Korisnik koncesije se
obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu. Iznos godišnje koncesijske
naknade se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine
na tržištu“
Evidentno je da se poduzećima Ćurković d.o.o. Tomislavgrad i Dolomit
d.o.o. Kupres u koncesijskom Ugovoru omogućilo da mineralne sirovine (dolomit)
mogu koristiti i u vlastitoj proizvodnji građevnih elemenata za tržište.
Razlika je u tome što se koncesijska naknada u slučaju da poduzeće Ćurković
d.o.o. Tomislavgrad koristi dolomit za proizvodnju građevnih elemenata za
tržište po Ugovoru ne može naplatiti.
U slučaju koncesijskog Ugovora s „Invest-eko“ d.o.o. Kupres koncesionaru
uopće nije ostavljena mogućnostkorištenja mineralne sirovine (treseta) u bilo
kakvoj vlastitoj proizvodnji.
Kad su u pitanju koncesijski Ugovori koji se tiču vjetroparkova obračun
koncesijske naknade je različito formuliran, ali je suština obračuna jednaka.
Kad se uzme u obzir da je za period od 11 godina tj. od 2004-2014. godine
kad je evidentirana prva uplata u županijski proračun po osnovi koncesijske
naknade od strane Dolomit d.o.o. Kupres u općinski proračun uplaćeno po našoj
evidenciji 25.681,07 KM ili 2334,64 KM u
prosjeku po godini može se konstatirati da nam prirodni resursi kad je u
pitanju punjenje općinskog proračuna i nisu baš od neke koristi.
U svakom slučaju u svrhu zaštite naših prirodnih resursa i u svrhu
naplate pravičnih koncesijskih naknada potrebno je sugerirati Vladi HBŽ da
prilikom izrade koncesijskih Ugovora koji se tiču kupreških prirodnih resursa
uz to što Općinsko vijeće daje prethodnu suglasnost za postupak dodjele
koncesije, sudjeluje i općina Kupres.
D) Informacija o položaju mladih na području općine Kupres
Ovom informacijom,
prema raspoloživim podacima općine Kupres, nastojat ćemo pružiti vjerodostojne
informacije o položaju mladih na području općine Kupres. Informaciju ćemo
podijeliti u nekoliko dijelova, a temelj razvrstavanja su godine starosti:
1. Djeca do šest (6) godina starosti
Što se tiče mladih
predškolskog uzrasta, dakle do 6 godina starosti po evidenciji u matičnoj
knjizi rođenih pojedinačno za svaku godinu:
-djece rođene 2008.
godine ima 28.,
-djece rođene 2009.
godine ima 23.,
-djece rođene 2010.
godine ima 22.,
-djece rođene 2011.
godine ima 21.,
-djece rođene 2012.
godine ima 24.,
-djece rođene 2013.
godine ima 19.,
-djece rođene 2014.
godine ima 21.
Društveni položaj
djece ovoga uzrasta definiran je djelovanjem obitelji i njihovo uključivanje u
socijalni i društveni život definirano je roditeljskim i obiteljskim usmjeravanjem.
Pored navedenog u pogledu predškolske generacije mladih od osobitog značaja je
rad dječjeg vrtića ˝Pahuljica˝ koji obavlja djelatnost brige i smještaja za
djecu predškolskog odgoja i u tom smjeru je značajna njihova djelatnost kao
prve institucije koja doprinosi uključivanju u socijalni i društveni život
djece predškolskog uzrasta. Imajući u vidu važnost djelatnosti dječjeg vrtića
općina Kupres u najvećem dijelu financira djelatnost vrtića u granicama financijskih
mogućnosti te podržava svaku aktivnost koja je od interesa za rad vrtića kao
jedne odgojne ustanove čija je djelatnost od osobitog društvenog interesa.
2. Djeca osnovnoškolskog uzrasta
Položaj mladih
osnovnoškolskog uzrasta tj. do 15 godina starosti definiran je kroz odgoj i
obrazovanje u osnovnoj školi ˝fra Miroslava Džaje˝. Iz godišnjih izvješća
ravnatelja škole koji se redovito podnose
Općinskom vijeću razvidan je položaj mladih glede škole pa se u ovom
izvješću nećemo posebno osvrtati na taj dio položaja. Pored položaja vezanog za
djelatnost osnovne škole potrebno je naglasiti i uključivanje mladih u
socijalni i društveni život kroz izvannastavne aktivnosti. Ovdje se prvenstveno
misli na uključivanje kroz djelatnost HNK ˝Kupres˝ odnosno kroz bavljenje
nogometom, ali i uključivanje bavljenja drugim sportovima kroz djelatnost
Taekwondo kluba, skijaškog kluba, paraglajding kluba te šahovskog kluba. Ovdje
posebno naglašavamo da je ovaj vid uključivanja u društveni život od osobitog
interesa općine Kupres te se na ovaj način u mlade usađuju temeljne društvene
vrijednosti koje su važne za daljnji razvoj osobnosti, zdravlja ali i za
ostvarivanje prvih trajnijih kontakata sa mladima istog uzrasta i stvaranja
osnovne podloge za svakodnevno druženje i daljnji razvoj socijalnih i drugih
kontakata značajnih za položaj svakog mladog pojedinca. Ovaj vid položaja
mladih također se ostvaruje kroz usmjeravanje roditelja i članova obitelji, ali
i kroz djelovanje školskih institucija i drugih institucija te u punom opsegu
ovdje dolazi do sinergije rada roditelja, škole i drugih institucija. U
financijskom smislu općina Kupres je kroz proračun osigurala sredstva za
materijalne troškove osnovne škole, sufinanciranje športskih klubova, te za
sufinanciranje prijevoza učenika osnovne škole.
3. Djeca srednjoškolskog uzrasta
Položaj mladih
srednjoškolskog uzrasta tj. od 15 do 19 godina starosti, je najdelikatniji i treba mu posvetiti
posebnu pozornost, kako kroz rad srednje škole ˝Kupres˝ tako i kroz djelatnost
općine Kupres i njenih institucija, ali i drugih ustanova koje djeluju na
području općine Kupres. Naime, ova dobna skupina koja zbog svojih godina ulazi
u fazu formiranja ličnosti, ujedno i formira ljestvicu vrijednosti koja je
trajnijeg karaktera, te joj treba posvetiti posebnu pažnju. Iz izvješća
ravnatelja srednje škole ˝Kupres˝ vidljivi su osnovni podaci koji se odnose na
uspjeh, izostanke i druge relevantne podatke. U usporedbi sa školskom godinom
2013/2014, prema raspoloživim podacima vidi se trend porasta broja učenika
upisanih u srednju školu. Naglašavamo da bi trebalo posvetiti posebnu pažnju
ponašanju mladih, pronaći uzroke neopravdanog izbivanja sa nastave, na što bi
posebnu pozornost trebala obratiti škola, ali i roditelji u obiteljskom krugu.
Posebno delikatan položaj mladih ove dobne skupine očituje se u činjenici da se
većina mladih po prvi puta susreće sa češćim boravkom u ugostiteljskim
objektima gdje se nažalost pruža i mogućnost konzumiranja alkoholnih pića, što
je zabrinjavajući trend na području općine Kupres, pa u tom pravcu trebaju
djelovati i nadležne institucije (inspekcija,policija). Ovaj trend ističe se u
činjenici da se znatan broj mladih ovog uzrasta odaje uživanju alkoholnih pića,
što posljedično dovodi ponekad do pojave devijantnog ponašanja. Iz ovog razloga
potrebno je napraviti detaljan program koji bi imao za ciljeve upoznati ovu
dobnu skupinu sa izrazito štetnim posljedicama konzumiranja alkoholnih pića,
kako na tjelesno tako i na psihičko zdravlje, pa time posljedično i na
društveni i socijalni status mladih. U ovoj situaciji bi trebali biti uključeni
roditelji i šira obitelj kao temeljni nositelji odgoja, ali i druge institucije
kao što je MUP, inspekcijske službe općine Kupres i Centar za socijalni rad.
Potrebno je poduzeti mjere i aktivnosti uključivanja mladih u izvanškolske
aktivnosti i druge aktivnosti kako bi ih se na određeni način odvojilo od
štetnih aktivnosti, ali i kako bi im se pojačala svijest o štetnosti alkohola,
duhanskih prerađevina i kako ne bi bili prepušteni sami sebi u najdelikatnijim
godinama. Ovdje se stavlja naglasak na trajnu i aktivu ulogu cjelokupne životne
i institucionalne zajednice koje bi u zajedničkoj koheziji djelovale u cilju
zaštite, obrazovanja i usađivanja temeljnih moralnih sustava vrijednosti koje
bi stvorile kvalitetnu osnovu za
formiranje aktivnih, tjelesno-fizičkih i psihički zdravih osoba za daljnji
društveni položaj i njihovo aktivno uključivanje u sve sfere društvenog i socijalnog
života zajednice. Delikatan položaj ove skupine mladih očituje se i u
nezadovoljavajućoj strukturi raspoloživih kvota upisa u srednju školu na
području naše općine što dovodi do zabrinjavajuće činjenice da značajan broj
mladih ove dobne skupine je prisiljen putovati u druge gradove radi stjecanja
željenog obrazovanja. Ovakvim postupcima se izlažu povećanim troškovima
obrazovanja, ali dolaze do susreta sa novim izazovima koji se očituju u potrebi
prilagodbe otežanim životnim uvjetima obrazovanja, ali i otežanim uvjetima
uključivanja u izvannastavne i druge socijalno kulturne aktivnosti zbog
nedostatka slobodnog vremena. U školskoj godini 2014/2015 osiguran je upis
učenika u ekonomski smjer, što je svakako pohvalno iz razloga jer već imamo
nekoliko generacija koje su završile određene Srednje škole te zbog loše
gospodarske situacije i zasićenosti tržišta rada određenim strukama nisu u
mogućnosti naći posao. S te strane je pozitivno da mijenjamo Srednje škole
prateći potrebe tržišta. Napominjemo da je posebno pohvalna aktivnost Hrvatskog kulturnog
društva HKD ˝Napredak˝,skijaškog kluba Ski ˝Stožer˝, Kupreške udruge mladih
˝KUM˝, Hrvatskog nogometnog kluba HNK˝Kupres˝, Paraglajding kluba, Taekwondo
kluba, Šahovskog kluba Kupres, Župe Suho polje Kupres kroz organizaciju FRAM-e,
Župe Svete obitelji kroz organizaciju crkvenih zborova različitog uzrasta i
drugih udruga koje u otežanim uvjetima rada i djelatnosti iznalaze načine kako
bi svoj rad i aktivnosti usmjerile na opće dobro i uključivanju mladih u svoje
aktivnosti. Rad navedenih udruga od posebnog je interesa i zbog toga što
omogućuje mladima upoznavanje sa novim ljudima i posjećivanje različitih mjesta
što osigurava kulturno uzdizanje i povećavanje općeg znanja mladih. Što se tiče
financijske potpore općina Kupres je u Proračunima za 2014. i 2015. godinu
osigurala financijska sredstva za sufinanciranje prijevoza učenika, već je
naglašeno sufinanciranje športskih klubova, a jednokratnim financijskim
potporama pomažemo sve aktivnosti mladih za koje nam se obrate zahtjevom
(sportski turniri, koncerti, maturalne zabave i sl.). Posebnu pozornost treba
skrenuti mladim ljudima koji završavaju Srednju školu na potencijalna radna
mjesta koja imamo sada, te posebno koja ćemo imati za nekoliko godina. Valja
istaknuti da se mladi ljudi prilikom upisa na fakultet uopće ne informiraju o
broju nezaposlenih s njima poželjnom strukom što posljedično dovodi do toga da
imamo suficit kadrova određene struke kao što su npr. Profesori Hrvatskog
jezika, diplomirani pravnici, diplomirani ekonomisti i sl. te deficit kadrova
kao što su profesori matematike, fizike, kemije i praktično gotovo svih struka
inženjerskog smjera.
4. Mladi iznad 19. godina
Osnovni problem ove
kategorije javlja se u velikoj nezaposlenosti i popraćen je sa problemom
nedostatka dodatnih i raznovrsnijih aktivnosti koje bi mlade usmjerile na
sportske i druge društvene djelatnosti što dovodi do pojave velikog broja
mladih ljudi koji nemaju drugih aktivnosti do boravka u ugostiteljskim
objektima što opet, samo po sebi, dovodi do drugih neželjenih pojava,
uključujući i sve vidove devijantnog ponašanja. Općina Kupres je u skladu sa
svojim financijskim mogućnostima osigurala većini visokoobrazovanih ljudi koji
su bili na zavodu za zapošljavanje odrađivanje pripravničkog staža. U ovom
trenutku na zavodu za zapošljavanje imamo samo dvije osobe koje imaju visoko
obrazovanje da nisu odradile pripravnički staž te je i to pitanje trenutno u
fazi rješavanja.Nažalost, u proteklom periodu zabilježen je trend odlaska
mladih u inozemstvo, prvenstveno radi pronalaska posla. Ovaj trend, koji je
zabilježen u cijeloj BiH, predstavlja veliki izazov za općinu Kupres,
prvenstveno u demografskom a onda posljedično i drugim aspektima. Prepoznajući
ovaj problem općina Kupres kroz Odluke Općinskog vijeća i Općinskog načelnika
pokušava naći načina da se trend iseljavanja zaustavi. Tako smo na prethodnim
sjednicama OV donijeli Odluke kojima se mladima osigurava lakše ishođenje
dozvola za gradnju stambenih i poslovnih objekata, povoljnija pozicija prilikom
davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta, osiguravanje odrađivanja već spomenutog
pripravničkog staža i sl. Zaključno,za sve gore navedene kategorije mladih,
izrazito nepovoljno djeluje i postojeća teška gospodarska situacija na području
općine Kupres. Naime,nedostatak financijskih sredstava uvjetuje mlade u
bavljenju različitim društvenim i sportskima aktivnostima, koje iziskuju i financijska
sredstva, pa shodno tome i onemogućuju ih u socijalnom i društvenom
uključivanju u aktivni rad i funkcioniranje zajednice. Jedan od problema, koji
proizlazi iz nedostatka financijskih sredstava, je po našem mišljenju i
devijantno ponašanje, koje je svojevrsni izraz nemoći promjene teške
financijske situacije, u kojoj se nalazi nemali broj obitelji pa shodno tome i
mladi. Visoka ljestvica materijalnih vrijednosti, neosnovano postavljena
modernim načinom života i standarda, svojevrsni kulturološki šok izazvan
modernim sredstvima prijenosa informacija, moderni trendovi koji se skoro
svakodnevno mijenjaju izazovi su pred kojima se nalaze mladi sa područja općine
Kupres.Potrebama i problemima mladih treba pristupiti analitički, sustavno i
temeljito, počevši od obitelji kao temeljne jedinice, uz obilatu suradnju i
svesrdnu pomoć svih institucija, počevši od institucije općine Kupres kako bi
se problemi i izazovi sa kojima se susreću mladi u najvećoj mogućoj mjeri
ublažili, ako ne u potpunosti otklonili. U ovoj djelatnosti pored financijskih
sredstava, koja su objektivno nedostatna, potrebno je uložiti i sve druge kapacitete,
uključujući obrazovni i savjetodavni sustav. Mlade treba usmjeravati na
upisivanje fakulteta koji su deficitarni te ih treba usmjeriti na potencijal
prirodnih resursa općine Kupres što će
detaljnije bit obrađeno kroz predložene zaključke.
E) Informacija o socijalnom stanju stanovništva na području općine Kupres
Kada je u pitanju
informacija o socijalnom stanju stanovništva vrlo je nezahvalno istu kvalitetno
obraditi iz razloga jer nismo u mogućnosti doći do svih relevantnih podataka
koji bi trebali obuhvatiti sve dobne skupine stanovništva.
Zbog jasnijeg
pregleda informacije istu ćemo podijeliti po dobnim skupinama.
1) Status stanovništva od 0-19 godina-djeca
Obzirom da je kroz
Informaciju o položaju mladih na području općine Kupres u većem dijelu obrađen
status navedene kategorije stanovništva kao i da Centar za socijalni rad i predškolska i školske ustanove na području
općine Kupres dostavljaju pojedinačna izvješća na Općinsko vijeće ovdje ćemo se
samo osvrnuti na činjenice koje proizlaze iz dostavljanih izvješća .
Kako navedena
kategorija stanovništva nije radno sposobna njihov socijalni status proizlazi
iz socijalnog statusa stanovništva koje je radno sposobno. Iz izvješća
nadležnih tijela (Dječji vrtić, Osnovna škola, Srednja škola) ne mogu se iščitati
značajniji problemi koji se tiču socijalnog statusa navedene kategorije, dok se
u Izvješću Centra za socijalni rad može iščitati podatak da ukupno dvanaestero
(12) djece putem ove ustanove ima zdravstveno osiguranje, od čega je jedno (1)
predškolske, a jedanaestero (11) školske dobi.
2) Status stanovništva od 20-65 godina- Radno sposobno stanovništvo
Da bi izveli bilo
kakav zaključak moramo navesti određene podatke koji se tiču zaposlenih /
nezaposlenih, prijavljenih/neprijavljenih, zdravstveno osiguranih/neosiguranih
radno sposobnih ljudi na području općine Kupres.
Po evidenciji
zavoda za zapošljavanje s 01.lipnjom 2015. godine evidentirano je na području
općine Kupres 388 nezaposlenih osoba. Od ukupnog broja muških je 147, a ženskih
241 osoba. Po obrazovnoj strukturi s VSS-om je 11, s VŠS-om 16, s SSS-om 125,
KV-om 108, PKV-om 13 i NKV-om 115 osoba.
Na području Kupresa
po evidenciji Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ prijavljeno je 655
djelatnika. Od ukupnog broja djelatnika koji su prijavljeni u Zavodu za
zdravstveno osiguranje u javnom sektoru pravo na zdravstveno osiguranje ima 385
djelatnika, a u privatnom 270 djelatnika. U slučaju javnog sektora zdravstveno
su osigurani praktično svi djelatnici, dok u privatnom sektoru postoji
značajniji broj ljudi koji nemaju redovno zdravstveno osiguranje. Točan broj
djelatnika privatnog sektora koji nemaju redovno zdravstveno osiguranje nismo u
mogućnosti odrediti iz razloga jer su podaci praktično svakodnevno promjenjivi.
Po evidenciji
Centra za socijalni rad Kupres s 01.06.2015.godine s područja općine Kupres
šest (6) osoba smješteno je u Ustanove koje se skrbe o osobama koje se nisu u
stanju skrbiti o sebi. Na osnovu izvješća Centra za socijalni rad Kupres
evidentno je da imamo značajan broj korisnika stalne novčane pomoći (65-70),
korisnika jednokratne pomoći(41) te korisnika zdravstvenog osiguranja (90-110)
preko navedene ustanove. Detaljniji podaci o korisnicima usluga Centra za
socijalni rad Kupres obrađeni su posebnim izvješćem te se nećemo ovdje dublje
upuštati u analitiku istih.
Na osnovu
evidencije Zavoda za MIO/PIO na području općine Kupres s 31.12.2014. godine
bilo je uposleno 725 osoba s prosječnom plaćom od 858 KM. Razlika u broju
evidentiranih djelatnika u ZZO i MIO/PIO nastala je iz razloga jer se kroz
MIO/PIO još uvijek evidentira dio djelatnika koji su radili u poduzećima koja
su bila ili će biti predmet privatizacije kao npr. DIP, Plazenica promet,
osnovana poduzeća i ugostiteljski objekti koji formalno-pravno postoje, a u
suštini su neaktivni itd. Po informacijama koje smo uspjeli prikupiti kada je u
pitanju javni sektor na području općine Kupres stanje je zadovoljavajuće.
Ovakvoj ocjeni pridonosi činjenica da zaposlenici u javnom sektoru imaju
manje-više redovne plaće, zdravstveno su osigurani te im se redovno uplaćuju
svi ostali doprinosi. Iz ovakvog statusa radno sposobnog stanovništva u javnom
sektoru proizlazi zaključak da su i njihova djeca u povoljnijem socijalnom
položaju u odnosu na djecu roditelja koji su uposleni u privatnom sektoru.
Analizirajući
primanja djelatnika u javnom sektoru i uspoređujući ih sa primanjem djelatnika
u privatnom sektoru vidi se jedan nerazmjer koji je i više nego zabrinjavajući.
Valja doduše istaknuti da službena evidencija primanja u privatnom sektoru u
najvećem dijelu nije realna iz razloga jer jedan dio plaće većina djelatnika
prima na ruke tj.„na crno“. U značajnom broju slučajeva manji dio plaće
poslodavci zakonski isplaćuju, tj. isplaćuju putem banke samo minimalnu plaću
na koju se obračunavaju i minimalni doprinosi. Ovakvi postupci poslodavaca u
privatnom sektoru vođeni su s jedne strane željom za što većom zaradom, a s
druge s poprilično visokim obvezama koje poslodavci imaju prema državi ukoliko
isplaćuju plaće kako je to zakonodavac predvidio.
Nije nam cilj
pravdati ovakve postupke naših gospodarstvenika, ali iz razgovora s ljudima
evidentno je da država umjesto da kroz smanjivanje obveza koje poslodavci imaju
na isplaćene plaće olakša poslovanje privatnom sektoru i uprihodi osjetno veća
sredstva od onih koje sada prihoduje, dovodi poslodavce u situaciju da su
praktično prisiljeni ili varati državu ili otpuštati radnike.
Iz razgovora s
ljudima koji su dio privatnog sektora izvodi se zaključak da bi se ukoliko bi
država utvrdila manje obveze po osnovu poreza i doprinosa na plaće stekli
uvjeti za povećanu gospodarsku aktivnost što bi zasigurno dovelo do otvaranja
novih radnih mjesta.
Analizirajući
podatke koji se tiču evidentiranih nezaposlenih osoba vidljivo je da je 27
osoba ili 6,96% s VŠS-om ili VSS-om od čega je 11 s VSS-om ( 6 pravnika, 1
ekonomista, 1 likovna kultura, 1 sociolog, 1 religijska kultura, 1 politolog) i
16 s VŠS-om ( 5 ekonomske,2 informatičke, 1 nastavnik razredne nastave, 1
pedagoške, , 1 strojarske, 1 fizioterapeut, 1 inženjer tekstilne tehnologije, 1
agronomske, 1 socijalni rad, 1 predškolski odgoj, 1 tjelesni odgoj, 1
elektrotehničke struke).
Kako smo se
osvrnuli na stanje u privatnom i javnom sektoru valja se osvrnuti i na
socijalni status visoko obrazovanog i stanovništva koje to nije. Bez obzira u
kojem sektoru radi osjetna je razlika tj. povoljniji socijalni status
stanovništva koje je visoko obrazovano u odnosu na stanovništvo koje to nije.
Ono što zabrinjava jest struktura visoko obrazovanog stanovništva i najvećim
dijelom način na koji razmišljaju.
Izuzmemo li
inženjere šumarstva i poljoprivrede koji u strukturi onih koji nisu društvenog
smjera visoko obrazovanih osoba prevladavaju strukom, ostale struke
nedruštvenog smjera su nam redom deficitarne. Dodatni problem predstavlja i
činjenica da je većini mladih visoko obrazovanih ljudi jedini cilj zaposliti se
u javni sektor (elektro, šumarija, općina) što je s aspekta gospodarskog
razvoja potpuno neprihvatljivo jer bi obrazovani ljudi trebali biti nositelji
svih aktivnosti koje se tiču stvaranja novih vrijednosti, a to se jedino može
postići otvaranjem novih radnih mjesta uglavnom u privatnom sektoru.
Zastrašujuća je činjenica da većina mladih visoko obrazovanih ljudi uopće i ne
razmišlja o privatnom sektoru kao nečemu gdje bi mogli djelovati te svojim
znanjem i radom i sebi i drugima osigurati radno mjesto.
Struktura visoko
obrazovanih kadrova pokazuje da su praktično svi nezaposleni društvenog smjera,
koji su po nekakvom nepisanom pravilu (pogotovo na Balkanu) u najvećem dijelu
naslonjeni na javni sektor. Navedena činjenica nam ukazuje da u ovom trenutku
imamo prezasićenost javnog sektora s kadrovima društvenog smjera. Iz razgovora
s istima oni sebe i dalje ne vide u privatnom sektoru praktično ni u kakvoj
soluciji, što je neshvatljivo. S druge strane čak i u javnom sektoru postoji
deficit kadrova koji nisu društvenog smjera kao što su npr. profesori
matematike, fizike, kemije, diplomirani inženjeri geodezije, arhitekture,
građevine, liječnici,veterinari,stomatolozi itd, a naši mladi se opet mahom
odlučuju za fakultete društvenog smjera uopće ne razmišljajući o tom da li će
imati radno mjesto nakon završenog studija.Iz navedenog se da zaključiti da se
mladi ljudi koji upisuju fakultet trebaju voditi činjenicom da postoji deficit
određenih kadrova te upisivati fakultete koji obrazuju takve kadrove bez obzira
na afinitete koje imaju prema određenim strukama i na statističke podatke koji
se tiču dužine studiranja i teškoće završetka tih studija.
Uzmemo li u obzir
daljnju strukturu nezaposlenih i usporedimo li je s podacima koje u općini
posjedujemo, a tiču se upisanih osoba u Registar poljoprivrednih gospodarstava
evidentno je da se značajan broj ljudi na zavodu za zapošljavanje nalazi iz
razloga da bi imali zdravstveno osiguranje.
Kao dokaz navedenom
može poslužiti podatak da je od 388 službeno evidentiranih nezaposlenih osoba
njih 173 upisano u RPG kao nositelji gospodarstva. Obzirom da se radi o
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tj. obiteljskom biznisu, kad dodamo
njihove članove obitelji na broj od 173 koji su u određenom broju prijavljeni
na zavodu za zapošljavanje imamo broj od oko cca 270 ljudi koji se formalno-pravno
vode kao neuposleni, a stvarno su zaposleni u poljoprivredi.
Iz razgovora s
poljoprivrednicima upisanim u RPG evidentno je da bi se u slučaju povoljnijeg zakonskog
statusa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „skinuli“ sa zavoda za
zapošljavanje i „formalno-pravno“ registrirali kao obiteljska poljoprivredna
gospodarstva te bi sebi uplaćivali doprinose i na taj način bi se vodili kao
stvarno i pravno uposleni. Jedan od prijedloga koji je došao od strane
poljoprivrednika jest da se poticajna sredstva koja se daju poljoprivrednim
proizvođačima umjesto da se kako reče jedan poljoprivrednik „otafrlje“ dijele
čak i po stambenim zgradama usmjere na način da se poljoprivrednim
proizvođačima daju kao sredstva koja će oni koristiti za uplaćivanje vlastitih
doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ovaj prijedlog je
zasigurno dobar i može se riješiti na način da se usvoje određeni zakonski akti
koji će do najsitnijih detalja razraditi navedenu problematiku, spriječiti
zloupotrebu proračunskih novaca i praktično otvoriti veliki broj radnih mjesta.
Kroz tabelarni
prikaz dostavljamo podatke o uposlenosti u javnom i privatnom sektoru na
području općine Kupres:
Javna poduzeća
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|||
HERCEGBOSANSKE
ŠUME D.O.O. KUPRES
|
|
|
131
|
21
|
|||
HP D.O.O.
MOSTAR SREDIŠTE POŠTE LIVNO OJ KUPRES
|
|
6
|
2
|
||||
HT D.O.O.
MOSTAR TKC LIVNO IJKUPRES
|
|
|
3
|
|
|||
JP ELEKTROPRIJENOS
KUPRES
|
|
|
3
|
|
|||
JP ELEKTRO
OPSKRBA ELEKTRIČNE ENERGIJEKUPRES
|
|
4
|
2
|
||||
JP
ELEKTROPRIVREDA HZHB DD MOSTAR RJ.ELEKTRO KUPRES
|
13
|
1
|
|||||
JAVNO
KOMUNALNO PODUZEĆE D.O.O. KUPRES
|
8
|
1
|
|||||
JAVNO
PODUZEĆE RADIO KUPRES DOO KUPRES
|
|
7
|
3
|
||||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
178
|
30
|
|
Negospodarski subjekti
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
CENTAR ZA
SOCIJALNI RAD KUPRES
|
|
|
3
|
1
|
||
CROATIA
OSIGURANJE D.D. ZASTUPSTVO KUPRES
|
1
|
|
||||
DOM
ZDRAVLJA KUPRES
|
|
|
16
|
4
|
||
HRVATSKI
DOM KUPRES
|
|
|
|
3
|
2
|
|
KANTONALNI
POREZNI URED LIVNO POREZNA ISPOSTAVA
KUPRES
|
4
|
2
|
||||
MUP HB
ŽUPANIJE-POLICIJSKA STANICA KUPRES
|
|
38
|
7
|
|||
OPĆINA
KUPRES
|
|
|
31
|
15
|
||
OSNOVNA
ŠKOLA FRA MIROSLAVA DŽAJE KUPRES
|
37
|
26
|
||||
DJEČJI
VRTIĆ „PAHULJICA“ KUPRES
|
|
|
4
|
4
|
||
RIMOKATOLIČKA
CRKVA-ŽUPSKI URED OTINOVCI KUPRES
|
1
|
1
|
||||
SREDNJA
ŠKOLA KUPRES
|
|
|
29
|
19
|
||
ZAVOD ZA
MIROVINSKO
|
|
|
|
1
|
|
|
ŽUPANIJSKI
ZAVOD ZA UPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA KUPRES
|
2
|
2
|
||||
|
|
|
|
|
1
|
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
171
|
83
|
Metalno- prerađivačka poduzeća
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|||
MIK D.O.O. PODUZEĆE ZA PROIZVODNJU
GRAĐEVINSKIH OKOVA KUPRES
|
10
|
5
|
||||
NIVA
D.O.O. KUPRES
|
|
|
|
1
|
|
|
IGO D.O.O.
KUPRES
|
|
|
|
9
|
3
|
|
INDRA EKO
DOO
|
|
|
|
1
|
|
|
FIM PLAST
KUPRES
|
|
|
|
1
|
|
|
BEM
D.O.O. KUPRES
|
|
45
|
2
|
|||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
67
|
10
|
Drvno prerađivačka
poduzeća
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|||
BRIKET D.O.O.
|
|
|
|
|
1
|
|
SONN D.O.O.
KUPRES
|
|
|
|
10
|
2
|
|
ČARE
D.O.O. KUPRES
|
|
|
|
9
|
1
|
|
ŠUJICA
DRVO D.O.O. KUPRES
|
|
|
24
|
|
||
OLD WOOD
KUPRES D.O.O. KUPRES
|
|
|
1
|
1
|
||
DRVNO
INDUSTRIJSKO PODUZEĆE KUPRES
|
|
1
|
1
|
|||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
46
|
5
|
Poljoprivredna
poduzeća.
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
||
AGROBUĆEVAČA
D.O.O. KUPRES
|
|
|
1
|
|
||
ECOFARM
D.O.O. KUPRES
|
|
|
|
5
|
2
|
|
EKO-FLORA
AGRARNA ZADRUGA KUPRES
|
|
|
1
|
|
||
GAJEVINE
DUŠICI KUPRES
|
|
1
|
|
|||
KUPREŠKA
MLJEKARA ZADRUGA KUPRES
|
|
|
2
|
1
|
||
DEBELO
BRDO ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA KUPRES
|
|
1
|
|
|||
KUPREŠKO
POLJE POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE
|
|
2
|
|
|||
GOVEDARSKA
FARMA GREDINE
|
|
|
3
|
1
|
||
EKO-KUP D.O.O. KUPRES
|
|
|
|
3
|
|
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
19
|
4
|
Trgovinska
poduzeća
|
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|
ĆURKOVIĆ
D.O.O. TOMISLAVGRAD
|
|
|
7
|
2
|
||
H.F.S DOO
KUPRES
|
|
|
|
1
|
|
|
KUPRES-INTERIJERI
DOO KUPRES
|
|
|
2
|
1
|
||
PETROL
D.D. LJUBUŠKI BENZINSKA CRPKA KUPRES
|
|
4
|
|
|||
PODUZEĆE
ZA UNUTARNJU IVANJSKU TRGOVINU
|
|
2
|
1
|
|||
"PRIMISCOMERCE" D.O.O.
KUPRES
|
|
|
6
|
3
|
||
STOŽER
D.O.O. KUPRES
|
|
|
|
3
|
3
|
|
TELMAX DOO
KUPRES
|
|
|
|
1
|
|
|
TOM-PROM
DOO KUPRES
|
|
|
|
17
|
12
|
|
VILA.PROMET D.O.O. KUPRES
|
|
|
3
|
|
||
KONZUM
|
|
|
|
|
11
|
8
|
PLAZENICA
PROMET D.O.O
|
|
|
|
|
9
|
5
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
66
|
35
|
|
|
|
|
|
|
|
Samostalne
trgovinske radnje
|
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|
ANICA
S.T.R. VL. SVALINA JOSIP KUPRES
|
|
1
|
|
|||
DAHLIJA
S.T.R. VL. MRŠO IVANKA KUPRES
|
|
1
|
1
|
|||
ELKOM
S.Z.R. VL JURIČ MARKO KUPRES
|
|
2
|
|
|||
PRPUŠA
S.T.R. VL. PATRUN TOMISLAV KUPRES
|
|
2
|
1
|
|||
ŠPRUNG
S.T.R. VL. ČIČAK MARICA KUPRES
|
|
2
|
2
|
|||
UNIVERZAL
STR. VL.MIOČ TOMISLAV KUPRES
|
|
1
|
|
|||
VISKOVIĆ
S.T.R. VL. VISKOVIĆ BRANKA KUPRES
|
|
2
|
1
|
|||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
11
|
5
|
|
|
|
|
|
|
|
Ugostiteljska
poduzeća
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|||
BEŠKER DOO
|
|
|
|
1
|
|
|
ČAJUŠA
D.O.O. KUPRES
|
|
|
|
16
|
7
|
|
COMMO
D.O.O. KUFRES
|
|
|
|
11
|
4
|
|
VISORAVAN
DOO
|
|
|
|
2
|
1
|
|
RAIČ
D.O.O. KUPRES
|
|
|
|
4
|
1
|
|
PP
AMOR-TRADE KUPRES PO KUPRES
|
|
|
2
|
2
|
||
ČIČAK
D.O.O.
|
|
|
|
3
|
3
|
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
39
|
18
|
|
|
|
|
|
|
|
Samostalne
uslužne radnje
|
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|
BAMBI
S.U.R. VL MARIO BAGARIĆ KUPRES
|
|
1
|
|
|||
KONOBA
SUR. VL.HRNJKAŠ GORAN KUPRES
|
|
1
|
|
|||
KRALJICA
S.Z.R. VL. TURALIJA TOMA KUPRES
|
|
3
|
2
|
|||
PLANET
S.U.R. VLĆOSIĆ MIJO KUPRES
|
|
1
|
|
|||
TUKI
S.U.R. VL MIOĆ KATICA KUPRES
|
|
|
2
|
2
|
||
STOŽER
VRANA
|
|
|
|
1
|
|
|
PLAN B
|
|
|
|
|
1
|
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
10
|
4
|
Poduzeća za popravku auta
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
||
AUTO
SERVIS VILA D.O.O. KUPRES
|
|
|
4
|
|
||
VULKANIZERSKA
RADNJA
|
|
|
1
|
|
||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
5
|
0
|
Poduzeća za špediciju transport i prijevoz
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|||
KEŠKIĆ BUS
DOO
|
|
|
|
1
|
|
|
PRIJEVOZ
PODUZEĆE DOO KUPRES
|
|
|
1
|
|
||
RDI D.O.O.
|
|
|
|
|
8
|
1
|
TRANSPORT
VILA DOO
|
|
|
|
13
|
|
|
TRANSPORTI
MAN MARKET D.O.O. KUPRES
|
|
4
|
|
|||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
27
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
Poduzeća za izvoz šume
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
||
IV-GAJ D.O.O.
KUPRES
|
|
|
|
12
|
|
|
STARI
HRAST D.O.O. KUPRES
|
|
|
2
|
|
||
VVISVVAL
DOO
|
|
|
|
1
|
0
|
|
VALD D. O
.O. KUPRES
|
|
|
|
1
|
1
|
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
16
|
1
|
|
|
|
|
|
|
|
Poduzeće za rudarstvo
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
||
DOLOMIT
D.O.O. KUPRES
|
|
|
1
|
|
||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
1
|
0
|
|
|
|
|
|
|
|
Poduzeća za graditeljstvo
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
||
ZB
MIHALJEVIĆ GRAĐ. TRANSPORTNO POD. D.O.O.
KUPRES
|
3
|
1
|
||||
M-P-V DOO
KUPRES
|
|
|
|
4
|
1
|
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
7
|
2
|
|
|
|
|
|
|
|
Poduzeća za proizvodnju odjeće
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|||
ZRNO
TEKSTIL
|
|
|
|
1
|
|
|
UKUPNO:
|
|
|
|
|
1
|
0
|
Ostalo
|
|
|
Uposlenih
|
Žena
|
|||
AUTOPRIJEVOZNIK
JAMAN DARKO
|
|
|
1
|
|
|||
DOLIĆ
MIROSLAV AUTOPRIJEVOZNIK KUPRES
|
|
1
|
|
||||
EKOLAND
S.O.R. VL VILA NEVENKA KUPRES
|
|
1
|
1
|
||||
KREŠO TIHO
AUTOPRIJEVOZNIK KUPRES
|
|
1
|
|
||||
MIOČ SOBE
ZA IZNAJMLJIVANJE
|
|
|
1
|
1
|
|||
VETERINARSKA
STANICA „PERICA“ D.O.O. KUPRES
|
|
1
|
|
||||
PRIVATNI:
AUTOPREVOZNIK DRAGO RADIĆ
|
|
1
|
|
||||
OBITELJSKO
GOSPODARSTVO OST. FIZ LICA
|
|
|
57
|
4
|
|||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
64
|
6
|
|
Sumarno je
situacija sljedeća:
Obveznici
|
Broj
|
Broj
|
||||
|
|
|
|
|
uposlenika
|
žena
|
Javna poduzeća
|
|
|
|
175
|
30
|
||||
Metal.prerađ. pod.
|
|
|
|
67
|
10
|
||||
Drvno.prerađ. pod.
|
|
|
|
46
|
5
|
||||
Poljoprivredna pod.
|
|
|
|
19
|
4
|
||||
Trgovinska pod.
|
|
|
|
66
|
35
|
||||
STR
|
|
|
|
|
11
|
5
|
|||
Ugostiteljska pod.
|
|
|
|
39
|
18
|
||||
SUR
|
|
|
|
|
10
|
4
|
|||
Pod.za popravku auta
|
|
|
5
|
0
|
|||||
Poduzeća za špediciju transport i prijevoz
|
|
27
|
1
|
||||||
Pod.za izvoz šume
|
|
|
|
16
|
1
|
||||
Poduzeće za rudarstvo
|
|
|
1
|
0
|
|||||
Poduzeća za graditeljstvo
|
|
7
|
2
|
||||||
Poduzeća za proizvodnju odjeće
|
|
1
|
0
|
||||||
Negospodarski subjekti
|
|
171
|
83
|
|
|
|
|||
Ostalo
|
|
|
|
64
|
8
|
||||
UKUPNO:
|
|
|
|
|
725
|
206
|
Na prvi pogled
situacija uopće ne izgleda loše, ali kad se uzme u obzir da veliki broj
djelatnika, pogotovo u privatnom sektoru nema redovna primanja kao ni redovno
mirovinsko i zdravstveno osiguranje situacija je zabrinjavajuća.
Ono što dodatno
zabrinjava je relativno mali broj djelatnika u proizvodnom sektoru koji bi
morao biti nositelj gotovo svih gospodarskih aktivnosti. U dijelu ovog izvješća
koje se bavi problematikom privatizacije detaljnije je razrađeno stanje u
poduzećima koja su bila dio navedenog procesa pa se nećemo posebno osvrtati na
okolnosti koje su vladale i koje još uvijek vladaju u tom segmentu „nazovi“
gospodarske aktivnosti.
Činjenica da u
privatnom sektoru imamo gotovo identičan broj uposlenih djelatnika u
proizvodnom i trgovinsko-ugostiteljskom dijelu govori sama za sebe puno toga i
ne treba ju posebno obrazlagati.
Kroz predložene
zaključke tj. u slučaju provedbe istih nadamo se da će se socijalna slika
stanovništva na području općine Kupres popraviti. Za očekivati je da će se u
slučaju da se Županija, Federacija i Država BiH odluče na zaštitu područja gdje
je život zbog nadmorske visine osjetno teži i skuplji za stanovništvo koje u
takvim krajevima živi, od života stanovništva u nižim krajevima, kroz donošenje
zakonskih akata u vidi posebnog statusa općina u Brdsko-planinskom području
socijalna slika našeg stanovništva poboljšati.
Ukoliko više
institucije u pogodniji položaj stave brdsko-planinska područja i na taj nam
način osiguraju veća proračunska sredstva u tom će slučaju i općina Kupres
imati znatno veći manevarski prostor za pomoć svom stanovništvu kroz donošenje
raznih olakšica u vidu smanjenja komunalne naknade, općinskih taksi i naknada,
dijeljenja poticajnih sredstava za upošljavanje, dijeljenja porodiljnih naknada
i sl. što će samo po sebi poboljšati socijalnu sliku stanovništva i dodatno dovesti
do povećane gospodarske aktivnosti.
3)
Status stanovništva u
mirovinama i iznad 65 godina starosti koji nisu umirovljenici
Po informacijama
dobivenim od zavoda MIO/PIO došli smo do podatka da mirovine stečene u BiH ima
320 osoba s područja općine Kupres. Broj mirovina koje u Kupres dolaze iz
inozemstva nismo uspjeli utvrditi. Po Izvješću Centra za socijalni rad 54 osobe
s područja općine Kupres su putem ove ustanove korisnici zdravstvenog
osiguranja.
U registar
poljoprivrednih proizvođača kao nositelji gospodarstva upisano je petnaest (15)
umirovljenika. Socijalni status navedene kategorije zavisi od toga gdje su
stekli uvjete za mirovinu. Umirovljenici koji su mirovine stekli u
inozemstvu,točnije u zemljama Zapadne Europe (najviše u Njemačkoj i Austriji) s
istima su izuzetno zadovoljni.
Za razliku od
prethodno navedenih umirovljenici koji su radne mirovine stekli u BiH pa i RH i
Srbiji npr. s istima su izuzetno nezadovoljni i praktično im ne mogu pokriti
niti osnovne troškove za život.
Ono što se može
učiniti za naše umirovljenike, a što bi im olakšalo umirovljeničke dane bilo bi
riješiti im prostor u kojem se mogu družiti i zabavljati. U pogledu prethodno
navedenog treba vidjeti sa Zavodom za MIO/PIO koji je status zgrade
umirovljenika, točnije, poslovnog prostora tzv.“Samoposluge“ unutar nje, tj.
razmotriti mogućnost da se umirovljenicima navedeni prostor dodjeli na
korištenje.
4)
Uposlenost Kuprešaka u Javnim institucijama na Županijskoj razini
Kada je u pitanju
uposlenost Kuprešaka u Javnim institucijama kao što su Uprave,Uredi,Službe i
Javna poduzeća kojima je osnivač Vlada ili Skupština HBŽ a to su:
- ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres,
- Županijska bolnica „Dr.fra Mihovil Sučić“ Livno,
- Uprava za šumarstvo HBŽ,
- Uprava za ceste HBŽ,
- Uprava za inspekcijske poslove HBŽ,
- Uprava za pitanja branitelja HBŽ,
- Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove HBŽ,
- Uprava za civilnu zaštitu HBŽ,
- Ured za zakonodavstvo HBŽ,
- Služba za odnose s javnošću HBŽ,
- Direkcija za robne rezerve HBŽ,
- Agencija za privatizaciju HBŽ,
općina Kupres nije
zastupljena niti s jednim Rukovoditeljem navedenih institucija, a u Županijskoj
bolnici „Dr.fra Mihovil Sučić“ Livno, Upravi za ceste HBŽ,Upravi za
inspekcijske poslove HBŽ,Upravi za pitanja branitelja HBŽ,Upravi za geodetske i
imovinsko pravne poslove HBŽ,Upravi za civilnu zaštitu HBŽ, Uredu za
zakonodavstvo HBŽ,Službi za odnose s javnošću HBŽ,Direkciji za robne rezerve
HBŽ,Agenciji za privatizaciju HBŽ općina Kupres nije zastupljena niti sa jednim
djelatnikom.
Ponukani gore
navedenim činjenicama odlučili smo uraditi analizu zastupljenosti Kupresa kroz
zaposlenost i u niže navedenim Javnim institucijama:
- Skupština HBŽ- nema uposlenih iz Kupresa
- Ured predsjednika vlade- nema uposlenih iz Kupresa
- Ministarstvo gospodarstva- nema uposlenih iz Kupresa
- Ministarstvo pravosuđa i uprave- nema uposlenih iz Kupresa
- Ministarstvo financija- nema uposlenih iz Kupresa
- Ministarstvo rada,zdravstva,socijalne skrbi i prognanih- nema uposlenih iz Kupresa
- Ministarstvo graditeljstva,obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša- nema uposlenih iz Kupresa
- Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva- jedna uposlena osoba iz Kupresa.
- Ministarstvo znanosti,prosvjete, kulture i športa- nema uposlenih iz Kupresa
- Ministarstvo unutarnjih poslova-četiri uposlene osobe u administraciji iz Kupresa
Kad su u pitanju
posljednja dva ministarstva podaci se odnose na zaposlene u ministarstvima u
okviru rada Vlade HBŽ, a izuzeta je zaposlenost u školama i policijskim
upravama i postajama.
Ovdje nije detaljno
razrađeno, ali odlučuju o mnogo toga i značajan iznos županijskog (dakle i
našeg) novca primaju ljudi koji sjede u Upravnim i Nadzornim odborima poduzeća
kojima je osnivač Županija i tu također
situacija nije povoljna što se tiče zastupljenosti Kupresa.
Navedene činjenice
nas obvezuju da učinimo sve što je u našoj moći i da otvorimo ozbiljnu priču s
Vladom HBŽ o zastupljenosti tj. nezastupljenosti Kupresa u Javnim institucijama
kojima je osnivač Hercegbosanska županija. Ukoliko se Vlada i Skupština nazivaju
Vladom i Skupštinom Hercegbosanske županije, kojoj po Ustavu HBŽ pripada i
općina Kupres, utoliko smatramo da po jasno definiranim kriterijima moramo biti
zastupljeni u svakoj instituciji kojoj je osnivač Vlada ili Skupština Hercegbosanske
županije.
5)
Status Udruga i političkih stranaka na području općine Kupres
Građani su na
području općine Kupres organizirani na različite načine.
Tako su kroz
političko djelovanje organizirani kroz političke stranke koje su registrirane
na području općine Kupres i to:OO HDZ BiH, OO HDZ-1990,HSP BiH,SDP BiH, SBiH, OO
BPS-SH Kupres, SDA, HPB, SNSD, Neovisna lista „Za Kupres“…
U cilju bavljenja
športskim aktivnostima registrirane su sljedeće udruge građana:Šahovski klub
Kupres,AERO klub Kupres, Skijaški savez HB,HNK Kupres, Konjički klub
"Konjanik", Konjički klub "ATILA"", Tetrijeb"Lovačko
društvo..
U cilju bavljenja
kulturom registrirani su: HKD Napredak Kupres i HKUD "Zlosela"
Ostale udruge koje
su registrirane i bave se raznim djelatnostima su:"Krijesnica"
udr.pos.pot., Društvo prijatelja Hajduka , HVIDRA Kupres, Kupreška visoravan
druš.,Kupreški gorštak, PEU "Stožer", BZK" Preporod"Kupres,
Ravanjsko polje, Sindikat srednjeg obrazovanja, Zaštitavoda"Stožer",
Udruga umirovljenika, Lo.inicjativa KUP-Li, UDVDR H-B , Vukovljak-udruženje povratnika,
Omladinski klub, OO"MERHAMET" Kupres, Muslimansko dobrotvorno društvo
Kupres…
Što se tiče
djelovanja i rada Udruga valja naglasiti da značajan broj postoji tek
formalno-pravno, a u biti su neaktivne.
Određeni broj
Udruga se obraćao Općini sa zahtjevima za jednokratne pomoći i u pravilu im se
uplaćivao manje-više traženi iznos.
Pojedine Udruge su
svojim radom prepoznatljive u našoj javnosti i njihov socijalni status je na
zavidnoj razini, dok su pojedine osnovane ad-hoc za potrebe npr. aplikacije
određenog projekta na neki natječaj i nakon toga se praktično više ne
pojavljuju u javnosti.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
F) Informacija o stanju lokalne infrastrukture na području općine Kupres i
o investicijama koje su financirane iz općinskog proračuna
Činjenica je da je dio lokalnih putova na
području Općine Kupres neadekvatan za vozila koja se kreću i koriste iste.
Dotrajalost, zima, čišćenje snijega, kiša kao i erozije su uništili dijelom
lokalne puteve i gradske ulice. Općinski načelnik i nadležna Služba su u
proteklom periodu poduzimali aktivnosti u svezi nalaženja sredstava za popravak
i izgradnju lokalnih puteva i gradskih ulica. Problem u nasipanju i održavanju
lokalnih puteva sastoji se u tome što su podvodni kanali – rigoli totalno
zatrpani tj. nema ih pa i poslovi oko održavanja lokalnih puteva su kratkotrajni
zbog nerješene odvodnje površinskih voda. Ova konstatacija se najviše odnosi na
lokalne putove Kupres – Bućovača, Zlosela – Stražbenica, Zlosela – Barevo,
Osmanlije – Velike Gredine, Viline Kuće – Ledića Kuće, Kupres – Brda, Kupres –
Vrila (nedavno saniran), Gornji i Donji Malovan, Ravno-Mušić(nedavno-saniran) i
ostali manji priključci na asfaltirane putove, kao i dio neasfaltiranih ulica u
samom gradu Kupresu. I na regionalni put Rilićki most - Rilić – Ravno do
regionalnog puta Tomislavgrad – Rama se odnosi naprijed navedena konstatacija.
Obilaskom svih neasfaltiranih putova procjenjeno je da treba oko 8000 m3
tampona za nasipanje istih. Lokalni putevi asfaltirani u selima također su
dotrajali uslijed korištenja.
Ulice u samom gradu koje su asfaltirane
trenutačno zadovoljavaju namjenu, no i na njima se vide velika oštećenja, a na
pojedinim ulicama, veće frekvencije prometa i starije izvedbe i udarne rupe.
Obilaskom gradskih ulica utvrđen je veliki broj udarnih rupa a to je najviše izraženo u slijedećim ulicama
: Vukovarska, Zrinsko Frankopanska,Kralja Tomislava, Zagrebačka , Obilaznica
(Hercegovačka i Slavonska).
Procjenom je utvrđeno da biza sanaciju
bilo potrebno oko 45 tona asfaltne mase. Oštećeni šahtovi i udarne rupe koje nastaju
u zimskom periodu će uskoro biti sanirane.
Provedenim aktivnostima općina Kupres je
ušla u listu odobrenih projekata investiranja GSM licence u 2014.g. i to za
projekat sanacije lokalnih cesta:
-asfaltiranje prometnica u gradu Kupres,
-asfaltiranje prometnice Begovo selo-ŠRC Stožer –Vrana, u iznosu
odobrenih sredstava 500.000,00 KM i realizacija istih je završena.
Vertikalna signalizacija je većinom riješena,
nedostaje jedan dio prometnih znakova, a što se tiče horizontalne signalizacije
ista je urađena tijekom mjeseca svibnja ove godine. Nogostupi su djelomično
urađeni, a na određenom dijelu prometnica ne postoje i za gradnju istih
pokušavamo iznaći sredstva.
Ulična rasvjeta u
samome gradu je sanirana i sada je u zadovoljavajućem stanju.
Što se tiče
vodosnadbjevanja općine Kupres odrađeni su neophodni, nužni zahvati na sanaciji
vodospreme Šadinac i izgradnja crpne stanice na lokalitetu Hajdarevac kao i
izgradnja tlačnog i povratnog cjevovoda. Rekonstrukcijom dovodnih cjevovoda i
distributivne mreže povećala bi se količina raspoložive pitke vode za potrošače
i značajno smanjili gubici pitke vode. Na taj način stvorili bi se uvjeti za
pružanje kvalitetnije usluge potrošačima, povećali bi se prihodi i smanjili troškovi
komunalnog poduzeća. Isto tako stvorili bi se uvjeti za proširenje
vodoopskrbnog sustava na naselja koja trenutno nemaju kvalitetno riješenu
vodoopskrbu. Općina Kupres za rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom i rješavanje
kanalizacijskog sustava aplicirala je projekt za sufinanciranje kreditnim sredstvima
EIB – a. Konstatirali smo ključne zaključke za realizaciju projekta vodoopskrbe
i otpadnih voda i potrebno je uraditi
slijedeće : izrada Projektne dokumentacije, mjerenje gubitaka te izrada
elaborata gubitaka vode u vodovodnom sustavu, saniranje i rekonstrukcija
distributivne mreže i kućnih priključaka sa ugradnjom kućnih vodomjera te
saniranje i rekonstrukcija dovodne mreže sa ugradnjom mjerača protoka i opreme
za dezinfekciju vode, izrada i uključenje u vodovodni sustav eksploatacijskog bunara i nove vodovodne
spreme sa tlačnim i povratnim cjevovodima.
Posljednji zahvati
što se tičevodoopskrbe bilo je izvođenje radova na vodosnabdijevanju istočnog
dijela općine Kupres i to na izvorištu
Vođenica. Urađena je sanacija samoga izvorišta i vodospreme Rilić kao prva faza
ovoga projekta o čemu je Općinsko vijeće već informirano.
Kanalizacijske
instalacije u općini Kupres su u zadovoljavajućem stanju, ali nije riješen
kolektor i pročišćivač za iste. U skoro vrijeme trebalo bi izraditi
dokumentaciju (idejno rješenje i glavni projekt kanalizacije sa kolektorom do
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda), kao i projektnu dokumentaciju za
pročišćavanje otpadnih voda.
U izvještajnom
periodu općina Kupres je vodila aktivnosti oko iznalaženja sredstava za
poboljšavanje vodosnadbijevanja vodom i rješavanja otpadnih voda.Već duži
period vodimo aktivnosti oko realizacije EIB-ovog kredita. Napravljen je
projekt Fiche za koji općina nije imala
kapacitet zaduživanja koji je utvrđen od strane FMF-a i PMU-a koji
ažurirati Projektni zadatak. Trenutno se
radi na utvrđivanju lokacije za pozicioniranje kolektora.
Elektro i PTT
instalacije na području Općine Kupres su u zadovoljavajućem stanju uz napomenu
da smo u tijeku rješavanja imovinsko pravnih odnosa na trasi dalekovoda KW 110
Tomislavgrad-Kupres, te se nadamo da će navedeni dalekovod biti izgrađen
tijekom 2016.godine.
Od posljednjeg izvješćaosigurana su sredstva za
financiranje sljedećih investicija iz proračuna koje su u tijeku realizacije
ili su već završene:
1)
Izvođenje radova na rekonstrukciji
prometnice na potezu Begovo selo – Š.R.C. „Stožer – Vrana“,
vrijednost
izvedenih radova iznosi-311.231,93 KM
2)
Asfaltiranjenastavka Vukovarske
ulice 8, Bunjevačke ulice 7/4 i slijepe ulice 8/3,
vrijednost
izvedenih radova iznosi-92.813,18 KM
3)
Asfaltiranje nastavka Zvonimirove
ulice 7 i Podravske ulice 7/3,
vrijednost
izvedenih radova iznosi -93.425,00 KM
4)
Izvođenje radova na izgradnji
cijevnog propusta u ulici Ante Starčevića,
vrijednost
izvedenih radova iznosi-21.757,91 KM
5)
Rekonstrukcija lokalnog puta
Kupres – Vrila
vrijednost
izvedenih radova iznosi-16.735,68 KM
6)
Izgradnja Gradske mrtvačnice
vrijednost izvedenih radova iznosi-15.695,52
KM
7)
Postavljanje horizontalne
signalizacije
vrijednost
izvedenih radova iznosi-5.000,00 KM
Ukupna vrijednost izvedenih
radova 556.659,22 KM
Bitno je naglasiti
da rekonstrukcija kanalizacijske mreže, a pogotovo izgradnja pročišćivača za
otpadne vode koliko god je u interesu stanovništva Kupresa u još većem interesu
je stanovništva Tomislavgrada i Livna te ćemo sugerirati Vladi HBŽ da osigura
sredstva u županijskom proračunu za realizaciju navedenih projekata.
G)
Informacije o realizaciji plana u industrijskoj zoni Rupe „Poganac“, o
provođenju prostorno planske politike na području općine Kupres i o izradi i
realizaciji detaljnog plana za turističke zone i objekte na području općine
Poslovna zona Rupe
nalazi se uz prometnicu Šuica - Kupres nekoliko kilometara od Kupresa. Površina
zone je 80.000 m2 s mogućnošću proširenja za još 20.000 m2.
Formalno-pravni vlasnik zemljišta u gospodarskoj zoni je općina Kupres. Izvršena
je parcelizacija parcela i u zoni se nalazi 11 parcela, od kojih je 8 prodano
na javnom natječaju, dok su 3 parcele i dalje slobodne.
Lokacija je
prometno dobro prometno povezana te je udaljena 120 km od zračne luke i to
približno jednako od Mostara, Sarajeva i Banja Luke, 150 km od morske luke i 90
km od željeznice. Udaljenost od glavne magistralne prometnice Kupres – Šuica je
svega 10 metara. Odlukom o određivanju zemljišta za poslovnu zonu Rupe i
uvjetima gradnje u zoni utvrđeno je da minimalna udaljenost građevne linije od
glavne prometnice mora biti minimum 10,00 metara, dok pojedinačna udaljenost
planiranih objekata u odnosu na međusobnu udaljenost iznosi minimum 20,00
metara. Visina objekta ograničena je na suteren, prizemlje, kat i potkrovlje (S
+ P + 1 + P), a materijal za gradnju mora biti postojani (opeka, kamen, beton,
drvo, opekarski i šljaka-betonski blokovi i sl.). Fasade objekta moraju biti u
svijetlim tonovima od postojanog materijala klesanog kamena, fasadne opeke,
drveta i sl.. Pokrov mora biti od crijepa, šindre, lima, trijeska, te eternit u
boji za krovni pokrivač.
Parcelacija nije
obvezna ako se izlicitira dvije i više parcela koje se mogu spojiti u jednu,
što je učinjeno prilikom prodaje.
Natječajem za
korištenje radi gradnje neizgrađenog zemljišta za izgradnju gospodarskih
objekata na lokalitetu “Rupe” definirano je da djelatnosti koje se mogu
obavljati u poslovnoj zoni mogu biti:
- Proizvodna djelatnost
- Uslužna djelatnost
- Trgovinska djelatnost
- Komunalno-servisne djelatnosti
Na natječaju je
također bila utvrđena početna cijena od
4 KM m2, što je značajno niže u odnosu na konkurentske zone,
te je vjerojatno to bio razlog da se proda osam od 11 parcela. Postignuta
cijena je bila sljedeća:
1.
4539 m2 po cijeni 5,10
2.
11004 m2 po cijeni od
4,00 KM
3.
26076 m2 po cijeni od
4,10 KM
4.
4273 m2 po cijeni od
4,00 KM
5.
4170 m2 po cijeni od
4,10 KM
Ukupan iznos
dobiven od prodaje zemljišta je 208.265,5 KM za prodanih 50.062m2 (8
parcela).
Općina Kupres i
njeni službenici provodili su opsežne aktivnosti na analizi potražnje za
parcelama i prostorom u poslovnoj zoni i upoznavanju potencijalnih investitora,
te lobiranjima i prezentiranjima prednosti i prilika koje se pružaju u budućoj
poslovnoj zoni Rupe u Općini Kupres, prije nego smo krenuli u proces izgradnje
poslovne zone Rupe. Budući da smo odradili sve potrebne pripreme i analize na
javnom natječaju od pripremljenih 11 parcela prodali smo 8. Kako je u
međuvremenu nastupila teška ekonomska kriza i poduzetničke aktivnosti su kako
globalno pa tako i na prostoru Kupresa zamrle. U svrhu izrade studije REDAH je
obavio intervjue s vlasnicima parcela ili poduzećima koji su kupili zemljište u
poslovnoj zoni „Rupe“ u općini Kupres kako bi došli do spoznaje o namjerama i
mogućnostima za investiranje, budući su isti kupoprodajom došli u posjed
zemljišta u zoni ali se i obvezali u određenom roku pokrenuti određene
natječajnom dokumentacijom dopuštene aktivnosti.
1.
Jas Commerce d.o.o., poduzeće sa
sjedištem u Livnu je bilo veoma zainteresirano za povećanja obujma poslovanja i
za investiciju u općini Kupres na lokalitetu poslovne zone „Rupe“. Vlasnik
tvrtke namjeravao je otvoriti prodajni centar ili napraviti
ugostiteljsko-turistički sadržaj u ovisnosti od uvjeta izgradnje na lokalitetu
poslovne zone „Rupe“.
2.
Meridijan d.o.o., poduzeće iz
Posušja ima gotovo svu dokumentaciju već pet godina za pogon reciklaže gume,
koji planira graditi u poslovnoj zoni Rupe. Ishođena je suglasnost od
gospodarske komore kao i od RS-a. Međutim, nedostaje odobrenje koje izdaje
Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Investicija za pogon reciklaže gume
iznosi oko 6,5 miliona KM i gospodin Ivan Jović posjeduje poslovni plan kojim
namjerava sukladno poslovnom planu uposliti 30 novih radnika.
3.
ŠRC Čajuša, poduzeće iz Kupresa je
jako zainteresirano za izgradnju radionice u kojoj bi se popravljala i
održavala vozila i oprema koja se koristi za potrebe skijališta na Čajuši, kao
i na drugim objektima kojima raspolaže ŠRC Čajuša.
4.
TIOIL, poduzeće koje je izgradilo
benzinsku crpku, a uz nju se uređuje i motel sa popratnim sadržajima (bazen,
sauna, itd) i vlasnik je dobio sva potrebna odobrenja. Površina objekta je 2700
m² i osim crpke će posjedovati i motel sa 35 soba, restoran, fitnes i ostale
popratne sadržaje.
5.
Džebrail Huseinbegović, planira
svoju investiciju pokušati promijeniti u dogovoru sa općinom Kupres. U vrijeme
kada je kupio zemljište planirao je izgraditi istovarište građevinskog
materijala, ali se od te ideje odustalo i sada ima želju i ideju graditi
apartmansko naselje, međutim to nije dopušteno uvjetima gradnje u poslovnoj
zoni „Rupe“. Trenutno nema poslovni plan za investiciju.
6.
Miroslav Vrgoč, zainteresiran je
za investiciju u sektoru turizma u vidu pansiona, međutim to nije dopušteno
uvjetima gradnje u poslovnoj zoni „Rupe“.
7.
Ilija Bušić, planirao je otvoriti
skladište za poljoprivrednu ljekarnu i iznajmljivati isto. To je trebalo biti
skladište za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ta ideja je propala i od iste
je odustao. Gospodin Bušić je veoma zainteresiran za investiranje, ali nema
kvalitetnu poslovnu ideju.
8.
Marin Dražić- nismo ga uspjeli
kontaktirati
Prema podacima
dobivenim od poduzetnika i poduzeća vlasnika zemlje u poslovnoj zoni nije
izvjesno da su svi u mogućnosti pokrenuti posao. Postoji bojazan da su neki i
prilikom kupovine zemljišta planirali gradnju turističkih apartmana i naselja
mada su znali da to nije bilo previđeno uvjetima natječaja i da isto nije
dopušteno.
Potrebno je obaviti
službene razgovore s vlasnicima koji su kupili zemljište i utvrditi točnu
dinamiku i uvjete gradnje, a za one koji ne žele ili ne mogu iz određenih
razloga graditi pronaći prihvatljiv model kako bi se raskinuo ugovor i poslovna
zona popunila s drugim investitorima.
Problem stvara i
zakonska regulativa koja je ostavila mogućnost da se investitori uknjiže kao
vlasnici, bez obzira što nisu ispunili uvjete iz Ugovora (slična priča kao i u
privatizaciji).
Imamo situaciju da
je Porezna uprava prodala zemljište u gospodarskoj zoni na kojem investitor
nije ispunio ugovorne uvjete i u tom smislu treba poduzeti određene aktivnosti
da se takve stvari pokušaju spriječiti.
Prostorni Plan
općine Kupres usvojen je 2006. godine. U 2014. godini nije bilo izmjena i
dopuna Prostornog plana. Sve aktivnosti na području općine Kupres vrše se u
skladu sa Prostornim planom i nema prijava odstupanja od istog, tako da se može
istaknuti zadovoljavajuće stanje u aktivnostima provođenja prostorno planske
dokumentacije. Valja naglasiti da je tijekom prošle godine održana i tematska
sjednica OV Kupres na temu izrade Prostornog plana HBŽ, te smo se kao Jedinica
lokalne samouprave očitovali na isti i jedino što smo tražili jest da se naš
Prostorni plan ugradi u Prostorni plan HBŽ. Ovakav Zaključak OV sam po sebi
govori da smo zadovoljni našim prostornim planom.
Regulacijski planovi
za Čajušu I i II su izrađeni, a za Čajušu II u najvećem dijelu je i proveden
dok na Čajuši I postoji značajna
površina koja nije privedena svrsi. U 2014. godini nije bilo izrade detaljnih
planova na području općine Kupres. Tijekom
2014. godine na sjednicama OV bilo je nekoliko izmjena Regulacijskog plana, a
trenutno postoji nekoliko zahtjeva koji su u fazi rješavanja.
Realizacija postojećih
detaljnih planova trenutno se provodi u skladu sa istima, iako prema dostupnim
podacima postojeznačajnija odstupanja od Reg. plana koja su nastala u
predratnom,ratnom i kratkom poratnom vremenu uslijed „divlje gradnje“.
Što se tiče našeg
plana izrade i izmjene detaljnih regulacijskih planova cilj nam je do kraja ove
godine na sjednice OV dostaviti idejno rješenje za „Čajušu 3“ kao elitno turističko naselje, idejno
rješenje za „Kukavičko jezero“ kao naš
prirodni biser i idejno i glavno rješenje za ŠRC Čajuša u koji je uključen i
Zdravstveno-rehabilitacijski centar.
Prijedlog
zaključaka za poboljšanje gospodarske situacije koje je obvezna realizirati
općina Kupres
1) Nastojati intenzivirati ulaganja na realizaciji gospodarske zone, radi osiguranja
uvjeta za preostalu dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta u svrhu
građenja, davanja u zakup ili prodaje;
2) Po potrebi vršiti izmjene Prostorno - planske dokumentacije, kao i
ostale aktivnosti u vezi sa prostornim planiranjem u cilju povećane gospodarske
aktivnosti;
3) Kandidirati prema višim nivoima vlasti i međunarodnim institucijama sve
kapitalne projekte iz Programa kapitalnih investicija općine Kupres kao i nove projekte
ukoliko je izvjesno realiziranje istih;
4) Aktivno raditi na programu razvoja turizma i korištenju turističkih
potencijala, sukladno Master planu razvoja turizma;
5) Analizirati stanje poljoprivrede na području općine Kupres i sagledati
mogućnost daljeg razvoja s posebnim naglaskom na obiteljska poljoprivredna
gospodarstva;
6) Rješavati problem nezaposlenosti kroz Program mjera za poticaj
zapošljavanja i održavanja više stope zaposlenosti;
7) Izraditi Program održivog zapošljavanja u Javnim ustanovama i
poduzećima čiji je cilj angažiranje najugroženijih osoba sa evidencije
nezaposlenih uz naknadu, a sve u svrhu izvršavanja poslova od šireg društvenog
interesa i to u oblastima uređenja okoline, izgradnje infrastrukture, socijalne
zaštite itd.
8) Izraditi Program sufinanciranja te zapošljavanja pripravnika i
volontera VSS, VŠS, SSS čiji je cilj pružiti mogućnost zapošljavanja i
osposobljavanja mladih osoba bez radnog iskustva za samostalan rad u struci,
odnosno obavljanje pripravničkog i volonterskog staža;
9) Izraditi Program iz poljoprivredne proizvodnje u svrhu
samozapošljavanja stanovništva . Osnovni cilj ovog programa treba biti poticaj
osobama da na svom imanju pokrenu poljoprivrednu proizvodnju, razvoj i
stimuliranje iste;
10) Raditi na zaštiti domaćih autohtonih proizvoda (kupreška pramenka,
kupreški sir, kupreški kajmak…), brendirati ih, te ih medijski i na druge
načine promovirati;
11) Uraditi analizu potencijalnih radnih mjesta u Javnom sektoru za
narednih 5-10 godina te informirati/usmjeriti mlade ljude na obrazovanje za ta
radna mjesta;
12) Aktivno, raditi na provođenju strategije razvoja poduzetništva općine
Kupres;
13) Privlačiti sredstva iz pretpristupnih fondova, stvarati pretpostavke za
efikasniju implementaciju ovih sredstava i njihovo usmjeravanje u funkciju
razvoja gospodarstva;
14) Povećanje kapitalnih investicija u mjeri u kojoj je to moguće s obzirom
na vlastita proračunska sredstva;
15) Jačati privatni sektor kroz brže rješavanje administrativnih procedura
u općini Kupres;
16) Dovesti do rasta zapošljavanja kroz otvaranje novih proizvodnih i
drugih pogona kroz povećanje aktivnihmjera kojima se potiče proširenje
postojećih proizvodnih i drugih pogona kroz donošenje raznih Odluka koje
smanjuju obveze na nivou Općine Kupres;
17) Kontaktirati osoba iz dijaspore koje potječu sa Kupresa, a koje već
posjeduju kapital, znanje, vještine itd. u svrhu otvaranja novih radnih mjesta;
18) Okončati proces privatizacije uz otklanjanje utvrđenih nepravilnosti
ukoliko je moguće u već izvršenim privatizacijama;
19) Razvijanje malog i srednjeg poduzetništva, stručno i administrativno pomaganje
zainteresiranim strankama kroz pronalazak povoljnih aranžmana, a koji imaju za
cilj nova zapošljavanja;
20) Poticati poljoprivrednu proizvodnju kroz stvaranje uvjeta za plasiranje
proizvoda u sektor turizma;
21) Sa JP ŠGD d.o.o. Kupres osigurati u skladu s pozitivnim zakonskim
propisima dovoljno sirovine za rad i proširenje proizvodnje domaćih
drvoprerađivača, osobito u fazi realizacije finalnog proizvoda;
22) Potaknuti daljnje obogaćivanje turističke ponude, raditi na proširenju
ponude sa zimskog na ljetni turizam, te aktivno raditi na turističkoj promidžbi;
23) Usvojiti i realizirati detaljne regulacijske planove za ŠRC Čajuša,
Čajuša 3 i Kukavičko jezero;
24) Realizirati izgradnju Agronomskog instituta za zootehniku;
Prijedlog
zaključaka za poboljšanje gospodarske situacije koje je potrebna provesti Vlada
HBŽ i Skupština HBŽ
- Donijeti Zakon o brdsko-planinskim područjima na nivou Županije te
izlobirati donošenje sličnog Zakona na nivou F BiH i BiH;
- Donijeti Zakon o poticanju poljoprivredne proizvodnje na području
HBŽ koji će primarno biti usmjeren na rješavanje statusa Obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava na način da će se poticajna sredstva
usmjeriti u pravcu samozapošljavanja;
- Osigurati zastupljenost djelatnika svake općine s područja HBŽ u
Javnim institucijama kojima je osnivač HBŽ u skladu s jasno definiranim
kriterijima(punjenje proračuna, broj stanovnika,nadmorska visina itd);
- Kroz donošenje Proračuna HBŽ osigurati pravednu raspodjelu
proračunskih sredstava po općinama u skladu s jasno definiranim kriterijima
(punjenje proračuna, broj stanovnika, nadmorska visina itd);
- Izvršiti detaljnu analizu privatizacije na području HBŽ, utvrditi
nepravilnosti te ukoliko je moguće iste otkloniti ili barem nastojati
ublažiti posljedice loše privatizacije;
- Riješiti
status „Plazenice promet“ d.o.o. Kupres kao poduzeća koje je dijelom
privatizirano vodeći računa o tom da većina djelatnika nema zaključene
radne knjižice te se još uvijek formalno-pravno vode kao uposlenici
poduzeća;
- Tražiti od Vlade F BiH da obvezno pribavi Suglasnost Općina
ukoliko se odluči na daljnju privatizaciju novih poduzeća kojima je
osnivač i vlasnik Općina;
- Nakon izvršene analize privatizacije iznaći rješenja za uvezivanje
radnog staža djelatnicima koji su zatečeni ili su novouposleni u
poduzećima koja su bila predmetom privatizacije (Plazenica promet d.o.o.
Kupres, DIP Kupres d.o.o. Kupres, IGO Kupres d.o.o. Kupres, MIK d.o.o.
Kupres i sl.), a kojima nije uplaćivan radni staž godinama te se ljudi, ne
svojom krivicom, nalaze u bezizlaznoj situaciji pred odlaske u mirovinu;
- Uraditi analizu potpisanih Ugovora o koncesijama s posebnim
naglaskom da se utvrdi da li je koncesijska naknada pravična;
- Iznaći rješenje kojim će stanovništvo općine Kupres u određenom
postotku imati približno jednaku korist od koncesijskih i drugih naknada s
Buškog jezera kakvu imaju od šume s područja općine Kupres prije svega
stanovnici Livna;
- Izmijeniti članak 230. Zakona o socijalnoj skrbi HBŽkoji se
odnosi na obveze općina kad je u pitanju financiranje „Skrbi izvan
obitelji“, jer smo mi jedina županija u F BiH u kojoj je plaćanje navedene
skrbi na teretu općinskih, a ne županijskog proračuna
U slučaju
provedbe gore navedenih mjera došlo bi do stabilizacije općinskog proračuna i
gospodarsko-socijalne slike općine Kupres. Povećao bi se broj zaposlenih,
osigurala optimalna ekonomska iskoristivost resursa, povećala bi se promidžba
općine Kupres kao turističke destinacije, povećao bi se broj turističkih
dolazaka te bi se zasigurno pojačala gospodarska aktivnost što bi imalo
multiplicirajuće učinke na gospodarstvo.
Dostaviti:
- Naslovu
- Vlada HBŽ
- Službeni glasnik
- Pismohrana
S poštovanjem,
Općinski načelnik
_____________________
Perica Romić, dr.vet.med
***************************************
Napomena: Preuzimanje svih sadržaja, tekstova, fotografija i video zapisa sa portala www.zlosela.com, dopušteno je isključivo uz navođenje izvora , autora i mjesta preuzimanja sa portala www.zlosela.com! U suprotnom, postupit će se u skladu sa zakonskim propisima BiH i FBiH.
Nema komentara:
Objavi komentar
Samo kupreške vijesti - Web stranica sela Zlosela u općini Kupres, Dobrodošli WWW.ZLOSELA.COM! Kupreški edukativno-informativni web portal!