TUMULI - Fenomen na Kupresu star 4000 godina

Vučedolska golubica - svima nama poznat pojam, iako je možda ne možemo smjestiti u prostor i vrijeme. Ni svjesni nismo da se u našem dvorištu kriju njezini suvremenici koji stidljivo čekaju da netko i na njih obrati pažnju, posljednji put poklonjenu davnih 1980 - tih  godina od strane Alojza Benca. Dok se Vukovarci toliko diče svojom golubicom, Kuprešaci za svog Kuprešaka, koji ima oko 4 000 ljeta "na plećima", jedva znaju i da postoji.

Zasigurno se veliki broj žitelja ove visoravni gotovo nikada nije zapitao što predstavljaju uzvišenja na koja se prilično često "naleti" prilikom šetnje prostranim Kupreškim poljem. S druge strane, vjerojatno nema posjetitelja "sa strane" koji ne primijeti ove fenomene usred ravnog prostranstva. 

Možda razlog leži u tome da i mi sami, prilikom posjete nekom nepoznatom mjestu, više pažnje poklonimo znamenitostima tog mjesta, a o mjestu iz kojeg dolazimo znamo vrlo malo ili nimalo.

Tako je u veljači 2013. god. u Katastar Kupres stigao zahtjev od Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika da se identificiraju i snime zemljani tumuli na Kupreškom polju te 2 gradine: Pogana glavica i Velika gradina, u svrhu proglašenja istih nacionalnim spomenikom BiH! Sa zadovoljstvom smo prionuli na posao u nadi da ćemo uspavane humke trgnuti iz dugogodišnjeg sna, uz pomoć pri lociranju tumula od strane Blanke Magaš i Silvane Čobanov.

Svi prikupljeni podaci su proslijeđeni Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika te je za očekivati da će kupreški tumuli biti proglašeni nacionalnim spomenikom BiH, što nam otvara daljnje mogućnosti u promicanju ovog kulturnog dobra.

Stoga, u kratkim crticama pročitajte o kakvom povijesnom blagu se radi, a nalazi nam se u "komšiluku". 

ŠTO SU TUMULI?
-  grč. tumulus = zemljani ili kameni humak
-  na području Kupresa nalaze se zemljani tumuli
-  potječu iz ranog brončanog doba (2200.g.pr.Kr.-1600.g.pr.Kr.); stari su oko 4000 godina
-  nalaze se uglavnom u središnjem dijelu Kupreškog polja i u rasporedu tumula nema posebnog pravila
-  u Srednjem vijeku su imali kultno značenje: na njima su formirane nekropole sa stećcima te su u njima                pokapani srednjovjekovni ljudi.

OD ČEGA SU KUPREŠKI TUMULI GRAĐENI I TKO IH JE GRADIO?

-  građeni su isključivo od zemlje (busenje mahovine okretano naopako), što je poseban fenomen
- tumuli u ostatku BiH su rađeni od kombinacije kamenja i zemlje, za razliku od kupreških tumula 

- pretpostavlja se da ih je pravila indoeuropska stepska populacija za vrijeme jedne od valova indoeuropskih seoba
- Kupres bi mogao biti krajnja točka do koje je indoeuropska populacija došla u pravcu sjeverozapadnog Balkana
- najvjerojatnije su se tadašnji ljudi udruživali u bratstva jer je izrada tumula vrlo složen i težak posao
- na čelu bratstva je vjerojatno bila ličnost poput čovjeka pokopanog u Tumulu br.16 na Pustopolju.

SNIMANJE I IDENTIFICIRANJE TUMULA

- Alojz Benac je pokrenuo najiscrpnije istraživanje tumula; od 1980.-1984.g. registriran je 51 tumul, a iskopano je   njih 4 (sve je detaljno opisao u knjizi "Praistorijski tumuli na Kupreškom polju", Sarajevo, 1986. - knjiga  dostupna   u Gradskoj knjižnici Kupres)
- iskapanju tumula pristupili su još i: C. Marchesetti 1891.g., Đ. Basler 1953.g. i Š. Bešlagić 1953.g.
- na temelju podataka dobivenih od strane Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, djelatnici   Katastra Općine Kupres identificirali su i snimili 33 tumula, s tim da je brdo Debeljača snimljeno kao kompleks     od 12 tumula
- tumuli su snimljeni, izmjerena im je visina i promjer te su fotografirani

Tumul broj 19. - Donja glavica

_

Tumul br. 16 - iskapani tumul na Pustopolju

.

.

KUPREŠKI ČOVJEK - NAJVRJEDNIJE OTKRIĆE
- unutrašnjost tumula br.16 je najvrjednije i najznačajnije otkriće
- tumul je istraživao A. Benac 1983.g. 
- pronađen je drveni sanduk u koji je položen pokojnik, plašt od vunenih vlakana (najveći komad platna u Europi iz   tog razdoblja!), plaznik saonica
- pokojnik je bio muškog spola, star oko 60 godina, 170cm visok, položen bočno, u zgrčenom položaju
- drveni sanduk i posmrtni ostaci pokojnika se nalaze u muzeju Gorica u Livnu
- drvo od kojeg je načinjen sanduk potječe iz približno 1670.god.pr.Kr., vjerojatno brijest

"Kupreški čovjek" - ostaci pokojnika u muzeju Gorica u Livnu (starost oko 3500 godina)

_

Drveni sanduk u muzeju Gorica u Livnu

.

.

SUŽIVOT S TUMULIMA
- prilikom snimanja tumula nigdje nije uočen natpis koji posjetitelje obavještava da se radi o povijesnom dobru(!)
- dio tumula je, uglavnom iz neznanja, oštećen poljoprivrednim aktivnostima, električnim stupovima i sl.
- pored nekih tumula postoje divlje deponije smeća
- dio stanovnika nije upoznat da tumuli uopće postoje, o njihovoj starosti da i ne govorimo
- turistička ponuda Kupresa bila bi puno bogatija kada bi se u nju uvrstili i tumuli (izrada biciklističkih staza koje     vode od tumula do tumula, održavanje znanstvenih skupova, izleta...)

Tumul br. 52 - Smajlovača (oštećen poljoprivrednim aktivnostima)

_

Tumul br. 50 - Gornji Mašeti (oštećen električnim stupom)

_

Tumul br. 49 - Crveno groblje

Topografska skica s prikazom snimljenih tumula

U Katastru Općine Kupres se nalazi detaljni opis pojedinog tumula s dimenzijama i lokacijom. Sve skupa je sabrano u skriptu u kojoj je opisano što se konkretno uradilo. To je, naravno, tek početna točka s koje bi se moglo krenuti u projekt da tumuli postanu dio turističkog (i znanstvenog!) sadržaja u Kupresu. 

Preuzmi skriptu

Mijoč Marina/kuparasa.com