* Dobrodošli na www.zlosela.com

NAZIV SELA I POVIJEST

Pogled na Zlosela iz Gredina, foto: kupres.de

NAZIV SELA I POVIJEST

Zlosela su povratničko naselje - selo u Općini  Kupres sa 100% hrvatskim stanovništvom, osnovnom školom. U selo se, zbog ratnih događanja i migracija u Grad Kupres, Hrvatsku i EU, vratilo manje od 20% prije-ratnog stanovništva.

Selo je smješteno sa lijeve i desne strane, na petom kilometru regionalnog puta Kupres – Šipovo. U selu je osnovna škola a do rata je bio i Dom sa čitaonicom.



Za naziv sela postoji niz objašnjenja. Jedni ističu da je to ime dobilo radi svojih zlih gospodara, koji su obitavali na ovom području, za vrijeme turskog Zuluma. Fra Grgo Lozić, rodom iz Zlosela (1811), piše: 
„Zlosela su se nazvala od zločesti turaka, koji su bidnu raju rad lipote raskošnog mista istirali. 
Ali i njh je sve kuga iskorjenila..“ 



Kroz selo, s dosta livada, pašnjaka i obradive zemlje, protiču dva potoka Bojana i Kolinka.
Zlosela, koja ima nekoliko zaseoka Grgića kuće, Jučušića Brig i Donje selo, su najveće selo na Visoravni.

 Zlosečko polje



Obitelji po prezimenima: Lozići, Ivići, Ćalete, Juričevići, Raštegorci, Brstile (Brstile su doselile na Kupres pod oba njihova prezimena : starim Brstilo i novima Grgić, Pavić, Čolić dok se kasnije javlja i četvrto prezime Ćosić. Time bi bila oslabljena paušalna tvrdnja da se stara obiteljska prezimena lako i bezrazložno mijenjaju. Brstile ih nose barem 330.god. , staro, a novo barem 260.god. a možda i više)., Svaline, Akrapi,  Dumančići, Tokići, Klepići, Grgići, Pavići, Čolići, Ćosići, Žulji, Mihaljevići, Bagarići, Grbeše, Vrgoči i Kožice.

Više o prezimenima:
Narodna nošnja - Zlosela - Vladimir Kirin

Godine 1991. selo je brojalo 148. a danas 49. obitelji sa 168. članova. Selo je smješteno sa lijeve i desne strane, na petom kilometru regionalnog puta Kupres – Šipovo. U selu je osnovna škola a do rata je bio i Dom sa čitaonicom.



Pogled na Donja zlosela sa Križa


MRTVICA

Ponor Mrtvice




Ovdje ne možemo a da ne spomenemo veoma znamenitu rječicu Mrtvicu koja protiče kroz župu ili bolje rečeno kroz Mrtvičku kotlinu. Mrtvica nastaje spajanjem potoka Smrdelja, Karićevca i Jazmaka u jedan tok, zapadno od Kupresa, koja dalje teče prema sjeverozapadu i ponire pod Kurljanjem i izvire u Livno pod nazivom Duman. Mrtvica je bogata, poznatim Kupreškim, rakom i divljim patkama a ponori su poznati po mlinovima od kojih su danas preostali još samo porušeni temelji.




Podjaram - "Šmatine kuće"




O SELU IZ DRUGIH IZVORA


Ime tog sela dr. Samodlaka stvlja u skupinu "nepogodnih naziva", kakvih je bilo i u klasićnoj starini (Maleventum i sl.). Ni svojom prirodom ni položajem to selo nije lošije od drugih Kupreških naselja, da bi tim zaslužilo prijekoran naziv. Naprotiv ima prednost, koje mu idu u prilog. Protiću ga dva potoka: Bojana i Kolinka (Bili potok), u ravnici je s dosta livada, pašnjaka i obradive zemlj. Milojević bilježi, da je pod selom bila borova šuma, a prema bilom potoku bukova. Dakle, obilje svega što blagodati sela traži.

1963, Zlosela , (Prilog: N. Ćosić, foto: Mihaljević) Preuzeto sa: kupres.de


Vjerojatno je i plodnije zemljište nego je u Skoplju na Vrbasu. Za vrijeme Rimljana tu su bili rudokopi i ispiranje zlata. Bečki sveućilišni profesor Hornes, koji je puno putovao Bosnom i o njoj pisao, naziva skopaljski kraj "paradisische Landschaft", tj. u prijevodu rajskim krajem. Pa ipak, usred ubavog skopaljskog naselja postoji Zlavas (pripadao je nekom Hasanbegu iz Skopaljskog Odžaka, koji je kraj svog čardaka vješao raju. Naredio je da se s duge strane polja zazidaju sva vrata i prozori, okrenuti prema njegovoj kuli.), tj Zloselo, ne što bi selo u sebi bilo zlo nego jer je imalo zle gospodare. Kod Sarajeva je bio lokalitet Zli Stup, očito jer je služio za vješanje ljudi.

Groblje Zlosela

VUKOSIĆI 


Značajno je da se u turskim defretima iz 16.st. ne nalaze Zlosela, dok se u jednu skupinu s Bilim Potokom ubrajalo selo Vukosći . Neposredna blizina današnjih Zlosela s Bilim Potokom dokazom je da su Zlosela, zapravo stari Vukosići, svoje današnje ime zahvaljuju nekim svojim zlim gospodarima. Lozić, rodom iz tog sela piše: "Zlosela su se nazvala od zlčcestih turaka, koji su bidnu raju radi lipote raskošnog mista iztirali...Ali i nji je sve kuga prije 100 godina i više iz ova dva sela (razumije se Bili potok i Zlosela) iskorjenila posve... "Ne zna se zapravo ni koji feudalac ni u koje vrijeme Zlosela "usrečio" tim imenom. Milojević je zabilježio, da je to selo bilo čitluk Malkoč Alajbega (možda Alibega), koji da je imao šest kćeri i udao ih za Fazlibegovića, Kurić, Liku, Bečirbegovica, Hafizadića i Kulenovića; selo se tako razdjelilo na šest djelova , a kasnije po mirazim, i prešlo "sto ruku". Sam je Malkoč-beg bio tvrd i okrutan tlačitelj. Za četovanja po Hrvatskoj tako je tu zemlju opustošio, da su geografi Valvazor i Glavaš čitavo stolječe kasnije (1672.-1679.) izdali posebne karte s natpisom: cijeli kraj od Malkoč-bega poharan. Zulumi u Zloselima odnosili su se, dakako na raju i silili je na selidbu. Zlatović spomijnje iseljavanje franjevaca iz Bosne u Dalmaciju iza 1520.god. i kasnije. Batinić bilježi da od tih izbjeglica "množina pada na obalu Jadranskog mora".

Satelitski snimak - Google Earth



ZLOSELA KOD ŠIBENIKA (HRVATSKA) - PIROVAC


Značajno je da na morskoj obali nedaleko od Šibenika postoje sela Zlosela, koje se 1930.god. prekrstilo u Pirovac, po starom nazivu iz isprava. God. 1603. tu je otvorena i župa, koja se privremeno već 1564.god spominjala. Putopisac Fortis pripisuje ime Zlosela Turcima, koji su to mjesto tako nazvali, jer im se mnogo odupiralo. Stošić to pobija dokazujuči da je to naselje već 1298.god., kad je osnovana Šibenska biskupija, postojalo i imalo 7 kuća sa 68 duša. Tako bi otpala pretpostavka, da bi dalmatinska Zlosela mogla biti u ikakvoj uzročnoj vezi sa selidbom Kuprešaka u 16.st. a još više koncem istoga.


FRA GRGO LOZIĆ O ZLOSELIMA

Lozić god.1864. piše za svoja Zlosela: "Sadašnji katolici su se naselili iza umetanja (tj. izumiranja) Turaka, najviše iz Hercegovine". To znaći da su se u njih Katolici povratili tek početkom 18.st. S tim se slaže izvještaj apostolskog vikara biskupa Delivića koji god.1737. u Zloselima nalazi samo jednu katoličku kuću sa 22 člana. Tridest godina kasnije 1768.god. Zlosela imaju vec 16 kuća i 212 duša. Potoci Bojana i Kolnika teku paralelno i dijele selo na Gornje i Donje. Milojević govori da je sredinom 19.s. bilo u Zloselima 32 kuće, dok ih je 1920.god. u Donjem Selu bilo 43. a u Gornjem 71, ukupno 114. 

 Spomenik fra Grgi Loziću na Križu


Više o postavljanju spomenika fra Grgi Loziću


U Donjem selu su tada bili: Lozići, Ivići, Čalete, Jurčevići, Raštegorci, Brstile, MrtvicaSvaline, Akrapi, Dumančići, Tokići i Klepići. 

U Gornjem su selu : Brstile (oni se razgranaše u Ćosiće, Ggiće, Paviće i Čoliće), Raštegorci, Dumančići, Žulji (Raštegorci), Mihaljevići, Bagarići, Ivići, Grbeše, Vrgoč i Kožice.


God. 1910. nastaje naselje "pod Jarmom", koje bi spadalo na Donja Zlosela. Tu je pred II. svjetski rat bilo 60 porodica, dok ih je 1961.god. bilo svega 17 porodica sa 74 duše. Iznad Mrtvice su 4 kuće Žulja (Raštegoraca). Blizu toga naselja je Nevino Brdo, poznato sa svojih 77 srednjevjekovnih stečaka.

Mrtvica se gubi u ponorima pod Kurljajem i izvire u Livnu pod nazivom Duman.

Napomena: 

Popis prezimena u selu odnosi se na period o kojm je opisano iznad!


Literatura: Miroslav Džajaj, Krunoslav Draganović: Sa Kupreške Visoravni, Baško polje - Zagreb, 1994.god.

SVA PREZIMENA Više o prezimenima

Panorama Kupresa - pogled sa Stožera



Poljoprivreda i poduzetništvo


Farma obitelji Romić








Farma obitelji Dumančić








SONN d.o.o  Pilana Ivić (pilana je na Suhom Polju)








BEM d.o.o












STANJE ZA 2012. GODINU

Izvor: Župni ured Suho Polje




ZLOSELA 
Obitelji       56
Članova    157



Obitelji sa 1 članom 12
Obitelji sa 2 člana 12
Djece do 6 god 5
Učenika  I-IX r. 11
Srednja škola 14
Studenti 11





NAJSTARIJI SPOMEN IMENA KUPRES

18. RUJNA 1461.


Ime Kupres prvi se put spominje u darovnici, (pisani dokument), posljednjeg
bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, izdanoj na Bobovcu 18. rujna 1461.

Izvadak iz darovnice kralja Stjepana Tomaševića:

"Va ime Otca i Sina i Duha Gospodina. Amen.

Sluga Božiji ja gospodin kralj Tomašević Srbljem kralj i Bosni i Primorju,
Dalmaciji, Hrvatom, Donjim Krajem, Zapadnim Stranama i Usori, Solim,
Podrinju i k tomu... stvori(h) milost našu gospodsku mnogo poštenom našem
i virnom sluzi,našem stricu knezu Radivoju za njegova virna i prava posluženja,
koja posluži kruni kraljevstva našega, najprvo gnu(gospodinu), i roditelju našemu
dobroga spomenutja gnu(gospodinu), kralju Tomašu i meni gnu kralju Stipanu.
Zato mu otvorismo milost našu gospodsku i dasmo mu i darovasmo našim
dobrim i dobrovoljnim darom i zapisasmo tim našim otvorenim pismom
pod naše velike visuće obistrane zakonite pečati: U Luci grad Komotin i polak njega
goru Bočac, ... i Podmilačje s obi strane Vrbasa... i u Jajcu i u Jezeru kuće
njegove i mline, ... i selo Jablanicu i Timjenac, što je kupio od Vlatka Vilušića.
I na Kupresu selo Prosik sa seli koja se njemu pristoje s pravim mejaši i kotari.
I u Buljini šest kmetah i vinograde, Rast (op. vjerovatno selo Rastičevo kod Kupresa) i katun Vlaha koji su sada u državi i koji bi posli prišao ...".