NARODNA NOŠNJA


Kupreška narodna nošnja 




Naši stari znali su reći „kako šara šarala, nako se i gizdala“. Tom izrekom rečeno je mnogo. Rečeno je da će se žena odjenuti onako kako je znala sama svojim rukama uraditi i urediti. Iza tog „gizdanja“ stajao je ogroman posao, velika muka i trud naših starih žena koje su uz sve poslove imale dužnost obući od glave do pete, od donjeg rublja do misne robe, od povoja do pokrova, svakog člana svoje obitelji. Da bi to stigle i postigle morale su se truditi čitavu Božju godinu. 






- Od proljeća kada se sijao lan i konoplja, ljeta kad se te biljke čupaju, grebenaju, kisele tri tjedna u vodi, peru i suše. 

- Tada, ljeti se i ovce šišaju pa se i vuna prala i sušila. 




U jesen su se sazivale nabijalje i vlačilje kad bi žene i djevojke prerađivale kudilju i vunu.




U dugim zimskim noćima se sililo i prelo. Zvrčala su vretena, oktetale se druge, izvijale su se tanke niti sa preslica i bašluka, motala se velika klupka. Bojilo se i parilo, bijelilo na mrazu i na suncu. A onda se snovalo, navijalo, uvodilo u brda i u nita i tkalo. Mlatila su brda po kućama, sukale se civi i nastajali svaki dan metri i kilometri platna, sukna, beza i meleza, pasova, pregača, ponjava, povoja, tarača, vrića te raznog drugog tkanja potrebnog za kući, za život. Tek tada počinje „gizdanje“ , pletenje, vezenje, krojenje, šivanje, opšivanje i kićenje.





Izlazili su svakodnevno iz ruku naših žena odjevni predmeti; odjeća koja se svakodnevno odijevala u svim prilikama a koju mi danas nosimo samo ponekad u naročitim svečanostima kao svečane odore. To su naše narodne nošnje. Nisu naše nošnje bile jednake u svim vremenima i u svim selima. One su se mijenjale kroz stoljeća i desetljeća.









Najveće promjene donosili su ratovi i druge situacije koje su dovodile do migracija pa bi tada došlo i u nošnji do promjena pod utjecajem drugih naroda i krajeva. Na promjene u narodnoj nošnji ili bolje reći u odijevanju ljudi veliki utjecaj imala je i industrija. Razvojem tekstilne industrije na tržištu se pojavlju razne tkanine, konci i ukrasi koji se malo-pomalo počinju unositi u narodnu nošnju, pamučni konac kao osnova, razna dugmad ili puceta, perle, toke, platno, nitne i sl.





Postojala je razlika u kupreškoj nošnji između Gornjeg i Donjeg Kupresa pa čak i između pojedinih sela. I danas stare žene znaju razliku između Gornjokupreškog i Zlosečkog veza na košulji. U Donjem kraju su se duže zadržale duboke ženske kape kod kojih se krpa – bošča sapinjala na pola kape. Starije žene Donjeg Kupresa nosile su mrškane bošče dok se one nisu nosile na Gornjem Kupresu. 

Kod muških su džoke bile duže u Zloseljana nego u Gornjekuprešana pa pisma veli: 


Lako ti je poznat Zloseljaka, duga džoka a košulja jaka. 






Do prvog svjetskog rata naše cure su nosile mnogo više ukrasa nego cure poslije rata. Nekad su žene nosile naušnice do ramena pa bi se za takve govorilo da su cure iz gazdinjske kuće. Nosile su naušnice od dukata, ogrlice od jantara, zlatne belenzuke, košulje zlatom vezene do pasa. Gazdinjske ćeri su nosile čerme i aljine od čoje te cipele pravljene kod pravih majstora. Većina današnjih žena ne pamti takve nošnje nego one koje su same pravile iza drugog svjetskog rata kad su se vratile iz progonstva u spaljen i razoren Kupres u sirotinju. 

Naša narodna nošnja izgleda ovako:


Ženska narodna nošnja 




Nošnja se sastoji od : 

Košulja: 

Košulje napravljene od meleza (kombinacija lana i pamuka , izvezena je na skutima i sprijeda . Uz tu košulju oblačila još jedna od koje se vidio samo vez . 

Aljina sa rukavima:

str 302



Ječerma


Jelek

Jelek je napravljen od crne svile, nakićen je gajtanima crvene ,zeleni i žute boje a sve je ukrašeno srmom . 
Preko košulje i jeleka se oblači modrina .  Skrojen od svile i kadife ukrašen širitom.


Modrina

Modrina je napravljena od plave čoje po izgledu i načinu šivanja potpuno odgovara suknenoj haljini . Bogato je nakićena i ukrašena . Odostraga po cijeloj širini navezena je svilom . Vez je napravljen na četvorinama plave i crvene čoje vezom zvanim fijuret, a tako navezeni komadi prišiveni su na haljinu . Ukrašeni su i srmom srebrene boje . Sprijeda su na modrinu prišiveni načini . Načini su napravljeni od crvene i plave čoje nakićeni gajtanima , a po sredini je našiven niz srebrenih dugmadi (ilika ) postavljen u obliku križa . Na rukavima su našiveni komadi crvene čoje ukrašeni gajtanima, a ti dijelovi se zovu jakići. 

Pas 

Preko modrine se opasiva pas istkan od vune i lana obojen u crvenu i smeđu boju . Krajevi pasa su ukrašeni kitama od vunenog konca , mogu biti napravljene od čoje ili svile . 

Ćemer sa paftama 

Ćemer je metalni remen/pojas napravljen od kositra dok su pafte kao i kopče izrađene od srebra ili zlata- najčešće srebra a mogu biti i obične metalne -posrebrene.


Pregača

Pregača se stavlja preko pasa . Otkana je od smeđeg vune i protkana srmom srebrene boje. Tkana je u dva nita od vunene pređe, tamnocrvene i bordo boje. Inače, na kupreškoj nošnji, osim crne, dominira i bordo boja. Ukrašena je širitom i srmom.

Gaće

Izrađene od domaćeg tkanog platna u dva dijela, pod nazivom nametci i nogavice. Nogavice se tkaju u četiri nita.

Čorapi

Na nogama su čarapi pleteni na na pet igala ili na jednu od vune  u bordo i crvenoj boji sa ispletenim motivima karakterističnim za dinarsko područje (okca, položeno slovo „s“ križići , rombići idr.)  Po izgledu i načinu izrade postoje dvije vrste i to: klinčane i površane. Šare na čorapima su različite pa po vrsti ornamentike razlikuju se: okca, križići, izvrnuto slovo S i itd...

Terluci

Preko čarapa se obuvaju terluci sa sličnim vezom kao i čarapi . Izrađeni su od vunenog pletiva sa ukrasima od vunenog veza različitih boja.

Opanci


Opanci su putravci napravljeni od opute ili konca. Karakterističan je način vezanja opanaka na obuvaču . 
To su klasični oputnjaci/oputari ili putravci. Opanci se ukrašavaju po gornjem dijelu (po oputi) raznobojnim cvjetićima i križićima, tankom svilom ili pamukom-

Oglavlje


Kapa

Na glavu se stavlja kapa od crvene čoje ukrašena gajtanima od svile i pizama . Iznad gajtana je đerdan kovanica . Iznad ušiju su prišiveni zvečci i zulufnjaci . Zvečci su napravljeni od novčića po tri sa svake strane . Zulufnjaci su kite napraljene od svile duline 20 cm. Podbrnjak je traka od crvene čoje na koju je našivena niska mrđalica bijele boje 


Bošča - krpa

Krpa (bošča ) je tkana i vezena na stanu . Istkana je od meleza . To je kvadratna marama 1 m 2 . Na krajevima marame su prišivene kite od crvenog i plavog svilenog konca. Kad je toplo zabace se krajevi (rogljevi ). 
Paunovo pero ukrašeno svilenim ili papirnim cvjetovima crvene boje stavlja se na ravni dio kape iznad krpe sa dlačicama okrenutim naprijed. 


Nakit : 


a) Oko pasa se paše ćemer . Ćemer je pojas napravljen od kositra . Kao kopča koristi se pafte napravljene os srebra sa ugrađenim kamenjem i pozlaćenim dijelovima . 




b) Niz pregaču vise kite napravljene od svile i crvene čoje kite se rade u pari sa jedne i druge strane pregače u žlibovima 




c) Po sredini pregače su sinđžiri napravljeni od mjedne žice sa novčićima koji pri igranj daju glazbenu podlogu . 

d) Sastavni dio nakita su krunica , peškir, šklopac (sklopivi nož ) , mašice za dodavanje vatre . 

 Ljepota kupreške narodne nošnje očarava mnoge pa tako o toj ljepoti svjedoči i
poštanska marka s likom Kupreške u narodnoj nošnji
koju je 20. svibnja 2005. godine izdala Hrvatska pošta Mostar.

Poštanska marka- Narodna nošnja s Kupresa

Vrsta: Redovita 

Motiv: Narodna nošnja 

Autor: Davorin Briševac 

Veličina: 25,56 x 35,50 mm 

Tisak: Grafotisak Grude 

Papir: bijeli, 102 g, gumirani 

Vrijednost: 1,50 KM 
Dan izdanja: 2005., 20. svibanj 




e) Oko vrata se nosi rešma i đerdan . Napravljeni od srebrenjaka ili druge vrsta starog kovanog novca . Bogatije žene su nosile i filigranski srebreni križ .

 Ljepota kupreške narodne nošnje očarava mnoge pa tako o toj ljepoti svjedoči i
novčanica iz NDH s likom Kupreške u narodnoj nošnji 


f) U ruci se nosi torbica - kupreška torba napravljena tkanjem s poprečnim prugam bijele i smeđe boje. Bogato ukrašena i išarana vunenim vezom a i tkanjem u geometrijskim ornamentima. Ukras su još i raznobojne kitice sa strane.




Muška narodna nošnja 




Košulja je napravljena od lanenog platna s bijelim vezom, ukrašena kitama od bijelog konca i mrđalicama . 

Čakšire su napravljene od grubog domaćeg vunenog sukna, tkane u četriri nita ali se razlikuju po kroju od šarvala. Sužene nogavice su do gležnja. Na šavovima oko džepova i razreza na nogavicama prišiven je crveni gajtan s vezom oko kopči (kopče/ metalni kukci-kukice).

Šarvale su izrađene od domaćeg sukna, tkanog u četiri nita. Imaju zapažen tur kao i gaće a dok čakšire nemaju tur. Nogavice su do ispod koljena sužene i dopru do sredine lista - potkoljenice. Uz šarvale su se nosili tozluci od sukna.

Pas-pojas je napravljen od vune otkan u četiri nita, crne ili bordo crvene boje , s uzdužnim prugama od bijelog lanenog konca . 

Preko pasa se paše širi remen crne boje - kožni kaiš/remen.






Džamadan je prsluk napravljen od plave čoje bogato našivenim gajtanima crvene boje . Džamadan se kopča dugmadima (tokama ) od srebra ili zlata . Nosili su ga bogatiji ljudi.


Preko džamdana se oblači džoka tkana od vune - prsluk od sukna ukrašen crvenim gajtanima 


U hladnijim zimskim i jesenskim danima preko svega se oblačio koparan napravljen od sukna .



Na nogama su bozavci, čarapi pleteni na jednu iglu s motivima križića i rombova ili  čore (vuneni čarapi) pletene na pet igala od crne ili bile vune. Bozavci su pleteni u donjem dijelu od bijele vune a u gornjem dijelu ukrašeni od raznobojne vune najčešće bordo crvenom i crnom.



Terluci su pleteni od bijele vune i vezeni vezom karakterističnim za dinarsko područje. 

Opanci su putravci napravljeni od opute ili konca na obuvaču . Izrađeni od goveđe kože (sa leđa) i opute (izrađivala se od ovčije kože)

Na glavi je kapa kićanka napravljena od crvene čoje sa kitom - nosila se u svečanijim prilikama (svatovi, misa..) Kapa je pletena crna ili crvena od čoje (čohe) stožastog oblika. 

Preko kape se veže šal crvene boje duljine 3 aršina ( 1 aršin = 70 cm ).
Šal se motao oko glave na dva načina: Bećarski (u pitu) i pod "Livanjski"
Peškir vezeni od lanenog platna nosi se ispod lijevog pazuha .

Školopac i kesica za duvan su također dio narodne nošnje.


Zimski dio muške nošnje: 

Gunjac je skrojen i šiven od utkanog sukna od vune sa rukavima i bez ukrasa.


Nakurnjak

Kupreška visoravan obiluje surovim, iznimno hladnim zimskim danima.
Poznato je da nije neobično da snijeg padne u sve mjesece osim u kolovozu pa su stoga muškarci, u cilju zaštite od velikih studeni i mrazeva, u sklopu odjeće nosili i nakurnjak na svom spolovilu. 
Ispleten je na jednu iglu od mekane, nježne vune. S vezicom načinjenom od vunenih vlakana vezao se oko struka a na krajevima bi , kao ukras, visjele čupice (kite) od vune.



Više o nakurnjaku pročitajte u članku:

Rukavice

Po obliku su rukavice jednake i muške i ženske. Rađene su tako da imaju uži prostor za palac i širi za ostala četiri prsta. Bogato su pletene u dvije boje. U crnu i bijelu na uzdužene pruge. Oko zapešća imaju ukrasni vez kao na klinčanim čorapima. Vunena petlja je služila za vezivanje rukavica za pojas ili remen.






Fotogalerija























Nema komentara:

Objavi komentar

Samo kupreške vijesti - Web stranica sela Zlosela u općini Kupres, Dobrodošli WWW.ZLOSELA.COM! Kupreški edukativno-informativni web portal!