* Dobrodošli na www.zlosela.com

nedjelja, 8. lipnja 2014.

ŽUPA RASTIČEVO: U PETAK SVETI ANTE


U petak, 13. lipnja 2014. je blagdan sv. Ante Padovanskog i patron je župe Rastičevo. Trodnevnica počinje u utorak, 10. lipnja. Mise na sam blagdan sv. Ante su: "bolesnička" u 09:00 a pučka u 11:00 sati. 


U našoj župi, večernja je misa u  18:00 sati u crkvi na Suhom Polju.

Kolegice, sutra sva tri puka!
Oćemo li k misi bez terluka?













Također, sv Anto je zaštitnik kupreškog sela Zvirnjača koja pripada župi Rumboci (Rama).

SVA TRI PUKA (sva 4)


Po starom kupreškom običaju, kada je patron jedne od kupreških župa, u mjesnim crkvama nema misa i sva tri puka (od prije nekoliko godina imamo  4 puka) župe Otinovci, Kupres, Rastičevo i Suho Polje, slave patrone na dan koji jest zajednički pa se u davna vrimena pivalo:

Kolegice, sutra sva tri puka!
Oćemo li k misi bez terluka?

Rastičevo - Grob don Jakova Čote, posljednjeg glagoljaša
Slika ispod:  obnovljeni i natkriveni Čotin grob u Rastičevu


Rastičevsko jezero

Spomen kapelica u Rastičevu

Don Vlado Jagustin na ruševinama crkve sv. Ante u Rastičevu,
Kao i sve kupreške crkveminirana u Domovinskom ratu

Rastičevska crkva prije 1990
Foto: Zvonko Nikolić

Rastičevska crkva prije 1990
Foto: Zvonko Nikolić

Rastičevska crkva prije 1990
Foto: Zvonko Nikolić

NOVIJE SLIKE travanj 2013:





zlosela.com




Vidi još:


**************************************************
Poštovani,

Župa Rastičevo se priprema slaviti svoj patron – Sv. Antu. Uobičajeno je da se to slavi trodnevnom pripravom (utorak, srijeda i četvrtak) u 18,00 sati. Trodnevnica je i radi mogućnosti ispovijedi, jer neće biti puno svećenika. Na samu svetkovinu (za župu Rastičevo) mise su uobičajeno u 9,00 sati i u 11,00 sati.

Misa u 9,00 sati ima karakteristiku nakane moliti za bolesnike i potrebne!

Misa u 11,00 je svečana misa proslava Patrona.

I jednu i drugu misu na samu svetkovinu imat će Mr. Ivan Štironja, nacionalni direktor (BiH) Papinskih Misijskih Dijela. Svećenik je Mostarsko duvanjske biskupije, a službom je u Sarajevu u Misijskoj Središnjici (Centrali).

Prije misa je prilika za ispovijed!

Od srca sve pozivam da se u ove dane uputite hodočasteći sv. Anti. Taj lijepi običaj nemojte zaboravljati i zapuštati. On je i zdrav i pridonosi duhovnosti obrazloženoj pobožnošću!

Svima preporučujem i mnoge očekujem!

Zahvalan, pozdravljam i pozivam!


Marko, upravitelj župe Rastičevo



Iz prošlosti Župe Rastičevo

Rastičevo je smješteno u sjeverozapadnom djelu Kupreškog polja uz prometnicu Kupres – Šipovo. Udaljeno je od središta kupreške općine 8 km. zračnom crtom, a cestom 10 km.

Na području župe Rastičevo na nekoliko lokaliteta nalazi se veći broj stećaka. Među nekoliko skupina najpoznatija je rastičevska mašeta koja ima 240 stećaka različitih dimenzija i s različitim natpisima. Na jednom piše“Ne hajem umrijeti. Živjet ću i dalje. Izrodio sam djecu“[1]










Godine 1785. u izviješću austrijskog zastavnika Božića spominje se u Kupresu seoce Rastičevo, s 10 katoličkih kuća.[2]



Prema popisu fra Augustina Miletića, biskupa iz 1813. godine u župi Uskoplje između ostalih naselja navode se: Blagaj – 18 katoličkih kuća i 130 katolika, a od toga je 87 odraslih osoba i 43. djece, Mrđebare – 10 katoličkih kuća i 97 katolika, a od toga je bilo 68 odraslih osoba i 29 djece, Rastičevo – 37 katoličkih kuća i 327 katolika, od toga je bilo 230 odraslih osoba i 97 djece.[3]

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a s obzirom na podatke iz 1885, u župi Kupres pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Blagaj (10 katoličkih obitelji i 85 katolika), Jurići (8, 66), Margebare, poslije Mrđebare (2, 15), Rastičevo (38, 438).

Prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu u župi Kupres pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Blagaj (12 katoličkih obitelji i 103 katolika), Jurići (11, 65), Rastičevo (46, 487).

Prema Šematizmu iz 1877. godine u župi Suho Polje pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Blagaj (12 katoličkih obitelji i 125 katolika, Jurići (6, 45), Mandjebare, poslije Mrđebare (2, 29) i Rastičevo (56, 529).

U Imeniku klera i župa za 1885 godinu, a s obzirom na podatke iz 1884., u župi Suho Polje pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Blagaj (69 katolika), Jurići (45), Mandjebare (32) i Rastičevo (602).[4]


Župa Sv. Ante Padovanskog Rastičevo


Župa Rastičevo utemeljena je 31. svibnja, 1890. godine odvajanjem od župe Suho Polje. U trenutku osnivanja župi su osim Rastičeva pripadala mjesta Blagaj i Mrđebare. Prva drvena crkvica datira iz 1897. godine dimenzija 16 m. x 8 m. Gradnja župne crkve od kamena dovršena je 1927. godine. Svakog je dana jedna od 350 obitelji morala isklesati jedan kamen s brda Seke i odvući ga na mjesto gradnje. Drvenu crkvicu četnici su zapalili 1942. godine. Kamenu župnu crkvu devastirali su, Matice su zapalili. Župljani, njih oko 1.800, još 1941. protjerani su, većinom u Slavoniju.[5]

Godina 1946. može se uzeti kao godina povratka na kuprešku visoravan, naroda i svećenika. Prvi svećenik koji je nakon rata došao na Kupres bio je mladomisnik don Josip Tomić, rodom iz Brezova Polja kraj Žepča. Novi župni stan je sagrađen između 1952. i 1959. godine.

Tijekom rata 1992. – 1995. ekstremni Srbi minirali su i sa zemljom sravnili župnu crkvu i župnu kuću, a sve Hrvate katolike protjerali s područja župe. Povratak u Rastičevo polagano počinje 1997. godine, a župnik i vjernici uspjeli su podići novu župnu kuću i crkvu 2000. godine. Od ostataka srušene župne crkve podignuta je spomen kapelica sv. Anti Padovanskom, na raskrižju skretanja prema crkvi sa glavne ceste.[6]

Broj katolika u župi Rastičevo između 1910. i 2001. godine[7]

Godina popisa      Broj katolika       Godina popisa     Broj katolika
1910.               1.079                      1959.                  785
1923.               1.227                      1973.                  600
1931.               1.381                      1991.                  569
1937.               1.672                      2001.                  260




Danas u Rastičevu stalno borave dvije osobe (majka i sin) s povremenim boravkom nekih od mještana koji su obiteljski smješteni u Kupresu a gospodarski su vezani uz stada ili rijetko ratarsko djelovanje.

Osim blagdanskih okupljanja u crkvi Sv. Ante Padovanskog svake četvrte nedjelje u mjesecu se slavi sv. Euharistija u 9,00 sati.

Za Patron se uobičajeno priprema proslava svetom trodnevnicom u 18,00 sati. Na trodnevnice se dolazi pješice što je posebno lijep prizor! Tom prilikom i mnogi iseljeni žitelji Rastičeva dolaze na stara ognjišta.



Marko Tomić, upravitelj župe Rastičevo





[1]KAMBEROVIĆ, Husnija, Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini, 1878. – 1918. Hrvatski Institut za povijest, Zagreb: Institut za istoriju Sarajevo, Zagreb, 2003.

[2]KARAMATIĆ, Marko, Franjevcio Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske uprave 1878. – 1914., Svjetlo Riječi, Sarajevo, 1992.

[3]Monografija , Vrhbosanska Nabiskupija početkom trećeg tisućljeća, Nadbiskupski Ordinarijat Vrhbosanski i Vikarijat za prognane i izbjeglica, Sarajevo – Zagreb, 2004., str. 491.

[4]Ibidem, str. 492

[5]KATOLIČKA Crkva i Hrvati izvan domovine, Zagreb, 1980.

[6]Monografija, već citirano djelo, str. 493.

[7]Ibidem, str. 493.



Preuzeto sa:

Nema komentara:

Objavi komentar

Samo kupreške vijesti - Web stranica sela Zlosela u općini Kupres, Dobrodošli WWW.ZLOSELA.COM! Kupreški edukativno-informativni web portal!