EKSKLUZIVNO! - OPĆINA KUPRES: ANALIZA PRIVATIZACIJE U OPĆINI KUPRES I Izvješće o gospodarskoj situaciji na području općine Kupres s prijedlogom mjera za oporavak gospodarstva analizirano kroz određene Informacije predviđene programom rada Općinskog vijeća Kupres za 2015. godinu

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KUPRES

Općinski načelnik

Broj:02-49-78/15

Datum: 22.06.2015.godine

                

OPĆINA KUPRES

OPĆINSKO VIJEĆE KUPRES

Izvješće o gospodarskoj situaciji na području općine Kupres s prijedlogom mjera za oporavak gospodarstva analizirano kroz određene Informacije predviđene programom rada Općinskog vijeća Kupres za 2015. godinu

Poštovani!

U skladu s Programom rada OV za 2015. godinu objedinjeno Vam dostavljamo jedanaest (11) predviđenih točaka. Cilj ovakvog objedinjenog izvješća jest da Vam kroz provedbu predloženih i nadamo se usvojenih Zaključaka pokušamo poboljšati gospodarsku situaciju na području općine Kupres.

A)    Informacija o provedenoj privatizaciji na području općine Kupres

B)    Informacija o stanju i pravnom statusu društveno državne imovine na području općine Kupres

C)    Informacija o prirodnim resursima i danim koncesijama na području općine Kupres

D)    Informacija o položaju i akcijski plan zapošljavanja mladih na području općine Kupres

E)     Informacija o socijalnom stanju stanovništva na području općine Kupres

F)     Informacije o stanju lokalne infrastrukture na području općine Kupresi o investicijama koje su financirane iz općinskog proračuna

G) Informacije o realizaciji plana u industrijskoj zoni Rupe „Poganac“,o provođenju prostorno planske politike na području općine Kupres i o izradi i realizaciji detaljnog plana za        turističke zone i objekte na području općine

A)Informacija o provedenoj privatizaciji na području općine Kupres

Dana 05.03.2014. dopisom broj: 02-19-2-42/14 i ponovljenim dopisom obzirom da nam se nije pismeno odgovorilo broj:02-19-2-287/14 od 01.12.2014.godine zatražili smo od Agencije za privatizaciju HBŽ da nam dostavi podatke, sve relevantne informacije i Ugovore o privatizaciji svih poduzeća na području općine Kupres koja su bila ili su u planu za privatizaciju. Prije nego napravimo bilo kakvu analizu naglašavamo da nam Ugovori nisu dostavljeni.

Dopisima 02-15-1-287/15 od 23.02-2015.godine, 02-15-1-17/15 od 16.03.2015. godine i 02-15-1-38/15 od 16.03.2015. godine zatražili smo od  Federalnog zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ i Županijskog poreznog ureda Livno podatke koji se tiču statusa djelatnika u poduzećima koja su bila ili će biti dio privatizacije.

Na temelju dostavljenih nam podataka činjenično stanje je sljedeće:

       I.            Popis poduzeća/dijelovi poduzeća kod kojih nisu ispunjeni uvjeti iz ugovora o kupoprodaji

a)      Kooperacija poljoprivrednih proizvođača (dio)- kupac Ivo Ćurković

Kupac dijela poduzeća Kooperacija poljoprivrednih proizvođača koje je prodano pod nazivom „Sabirni centar“- Servis poljoprivredne mehanizacije i poljoapoteka je Ivo Ćurković.

Broj Ugovora je 41/2000 od 18.04.2000. godine.

Shodno traženim uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:

1. „Kupac je dužan odmah po potpisivanju Ugovora zadržati postojeći broj zaposlenih,jednog (1)djelatnika u sljedeće tri (3) godine i zaposliti još jednog (1) djelatnika u roku od tri (3) godine. Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi postupci suprotno ovoj odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti“.
2. „U javnom pozivu bila je tražena cijena od 55.180,00 KM, a kupac je ponudio 12.500,00 KM po kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“
3. „Kupac je dužan u opremu, tehnologiju i građevinski dio uložiti 30.000,00 KM i to u razdoblju od dvije (2) godine minimalno 50%, a ostalo u trećoj godini.
4. „Kupac je dužan zadržati temeljnu djelatnost-servisiranje poljoprivredne mehanizacije i svi poslovi u poljoapotekarskom djelokrugu“.
5. „Kupac je dužan u uređenje okoliša uložiti 3.000,00 KM“

„Točke 1-5 prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po samom Zakonu.

Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika,kao i za svakog novog uposlenog sukladno točki 1.

Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 3. i točke 5. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu.

Ukoliko kupac ne ispuni svoje obveze po ovom ugovoru prodavatelj ili njegov pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak za raskid Ugovora na štetu kupca“.- kraj citata

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 55.180,00 KM.  Prodajna cijena putem tendera je bila 12.500,00 KM od čega je 4.375,00 KM plaćeno gotovinom, a 8.125,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima u periodu od 01.12.2003.godine do 31.12.2010. godine 2 djelatnika u kontinuitetu rade i to jedan od 01.12.2003. godine, a drugi od 01.02.2004. godine, dok su čak 32 prijave 17 različitih osoba bile od nekoliko mjeseci do 4 godine u navedenom periodu. Zapisnici o kontrolama od strane Agencije za privatizaciju su urađeni : 20.04.2001.;06.02.2002.;20.05.2003.;19.05.2005.

U Agenciju za privatizaciju HBŽ dostavljena je Procjena ulaganja na iznos 283.422,37 KM iz 2003 i Vještačenje iz 2001.godine.

Unutar objekta se vrši gospodarska aktivnost u kojem trenutno posluje „ZADRUGA KUPREŠKA - MLJEKARA KUPRES“, Kupres. 

b)      PP „Kupreško polje“ (dio)- kupac „Gajevine-Dušići“

Kupac dijela poduzeća PP „Kupreško polje“ koje je prodano pod nazivom „Farma Rilić 5“ je pravna osoba „Gajevine-Dušići“.

Broj Ugovora je 1/08 od 22.08.2008. godine.

Shodno traženim uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:

1. „Kupac je dužan zaposliti 12(dvanaest) djelatnika u roku od dvije (2) godine, prve godine 5 (pet) djelatnika i druge godine (sedam) djelatnika od dana potpisivanja kupoprodajnog Ugovora. Gore navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt), a po svim drugim postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine od dana upošljavanja djelatnika“.
2. „U javnom pozivu bila je tražena cijena od 228.367,00 KM, a kupac je ponudio 22.836,00 KM po kojoj mu je i prodano kao jednom od kriterija“
3. „Kupac je dužan u predmet kupnje od dana potpisivanja ovog ugovora uložiti 1.200.000,00 KM u roku od dvije godine, prve godine 400.000,00 KM, a druge godine 800.000,00 KM. Ulaganja će kupac vršiti po vlastitoj procjeni prioriteta.

„Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca prodavatelj ili njegov pravni sljednik mogu jednostrano raskinuti ugovor.

Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz plaća za uposlene. Kupac je dužan nadležnoj županijskoj Agenciji za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 3. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu. Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja i opterećenje predmeta kupoprodaje do ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca u slučaju neispunjenja obveza iz točke 1. I 3.Kontrolu izvršenja ovog Ugovora obavljat će prodavatelj odnosno predstavnik poduzeća „Kupreško polje“ d.o.o. Kupres zajedno sa predstavnicima Agencije za privatizaciju Hercegbosanske županije Livno“-kraj citata

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 228.367,00 KM.  Prodajna cijena putem tendera je bila 22.836,00 KM od čega je puni iznos od 22.836,00 KM plaćen gotovinom.

Nije obavljena kontrola do 2015. Zapisnik o kontroli od strane Agencije za privatizaciju HBŽ urađen je 23.01.2015. godine kojim je konstatirano da nije ništa uloženo.

Po prikupljenim podacima niti jedan uvjet iz Ugovora nije ispunjen i u tijeku je postupak raskida Ugovora o privatizaciji.

c)      UP „Oaza“ (dio)- kupac Denis Raič

Kupac dijela poduzeća UP „Oaza“ Kupres koje je prodano pod nazivom „Hotel Kupres“ je Denis Raič.

Broj Ugovora je 39/2000 od 11.04.2000. godine.

Shodno traženim uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:

1. „Kupac je dužan odmah po potpisivanju Ugovora zaposliti novih deset (10) djelatnika u roku od dvije (2) godine, a još pet(5) djelatnika u trećoj (3) godini. Gore navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi postupci suprotno ovoj odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti“.
2. „Kupac je dužan u opremu i tehnologiju uložiti 1.000.000,00 KM u roku od dvije (2) godine.
3. „U javnom pozivu bila je tražena cijena od 136.000,00 KM, a kupac je ponudio 5.440,00 KM po kojoj mu je i prodano kao jednom od kriterija“
4. „Kupac je dužan u uređenje okoliša uložiti 10.000,00 KM u roku od dvije(2) godine.

 „Točke 1-4 prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po samom Zakonu.

Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, kao i za svakog novog uposlenog sukladno točki 1.Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 2. i točke 4. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu.

Ukoliko kupac ne ispuni svoje obveze po ovom ugovoru prodavatelj ili njegov pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak za raskid Ugovora na štetu kupca“.- kraj citata

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 136.000,00 KM.  Prodajna cijena putem tendera je bila 5.440,00 KM od čega je 1.904,00 KM plaćeno gotovinom, a 3.536,00 KM certifikatima.

Na adresi objekta koji je predmet privatizacije u periodu nakon sklapanja Ugovora o privatizaciji prijavljeno je 18 različitih djelatnika.

Zapisnici o kontrolama od strane Agencije za privatizaciju HBŽ urađeni su 24.04.2001.;12.06.2002.;18.02.2003.; 12.05.2005. i 18.05.2006

Dostavljena je Procjena vrijednosti ulaganja na iznos od 104.601,89 KM iz 9/2001 i 1.012.490,58 iz 9/2003.

Po prikupljenim podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze u dijelu koji se odnosi na dostavljanje dokaza o uplaćenim doprinosima za prijavljene djelatnike dok je ostale ugovorne obveze ispunio.

Unutar objekta se vrši gospodarska aktivnost u kojem trenutno posluje pravna osoba „Hotel Maestral“.

d)        PP „Kupreško polje“ (dio) – kupac Ante Smoljo

Kupac dijela poduzeća PP „Kupreško polje“ koje je prodano pod nazivom „Gajevine 2“ je Ante Smoljo.

Broj ugovora je 15/02 od 23.10.2002. godine.

Shodno traženim uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:

1.      „Kupac je dužan zaposliti tri(3) djelatnika u razdoblju od dvije (2) godine od dana potpisivanja ugovora i to: prve godine jedan(1) djelatnik i druge godine dva (2) djelatnika. Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt), a po svim drugim postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine“.

2.      „U javnom pozivu bila je tražena cijena od 217.894,25 KM, a kupac je ponudio 4.000,00 KM po kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“

3.      Pod ulaganjem i unošenjem nove opreme kupac je dužan u periodu od dvije godine od dana potpisivanja Ugovora uložiti u građevinski dio 85.000,00 KM, u mehanizaciju i opremu 150.000,00 KM i u stočni fond 120.000,00 KM i to: 50% prve godine i 50 % druge godine.

 „Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po sili Zakona.

Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. Ovog članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz plaća za uposlene.

Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 3. Ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu.

Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca“-kraj citata

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 217.894,25 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 4.000,00 KM od čega je 1.400,00 KM plaćeno gotovinom, a 2.600,00 KM certifikatima.

Na adresi objekta koji je predmet privatizacije u periodu nakon sklapanja Ugovora o privatizaciji prijavljeno su 3 različita djelatnika.

Zapisnici o kontrolama od strane Agencije za privatizaciju HBŽ urađeni su 29.07.2004. i 26.10.2005.

Po prikupljenim podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze koje se tiču dostavljanja dokaza o uplaćenim doprinosima za prijavljene djelatnike i završne situacije za ulaganja.

Unutar objekta se vrši gospodarska aktivnost u kojem kupac uzdržava stado ovaca.

e)         TTK Kupres – kupac „Niva“ d.o.o. – Nikica Vujević

Kupac poduzeća TTK Kupres koje je prodano pod nazivom TTK Kupres je „NIVA“ d.o.o. – Nikica Vujević.

Broj ugovora je 28/02 od 19.02.2002. godine.

Shodno traženim uvjetima tendera kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:

1. „Kupac je dužan zaposliti dvadesetpet(25) djelatnika i to: u prvoj godini deset(10) djelatnika, u drugoj pet(5) i u trećoj deset(10)djelatnika. Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt), a po svim drugim postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine“.
2. „U javnom pozivu bila je tražena cijena od 1.013.820,00 KM, a kupac je ponudio 300.000,00 KM po kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“
3. „U sanaciju i rekonstrukciju kupac će uložiti 1.900.000,00 KM i to:

a)      U prvoj godini 1.100.000,00 KM

b)      U drugoj godini 350.000,00 KM

c)      U trećoj godini 450.000,00 KM

„Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po sili Zakona.

Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. Ovog članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz plaća za uposlene.

Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 3. Ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu.

Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca“-kraj citata

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 1.013.820,00 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 300.000,00 KM od čega je 30.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 270.000,00 KM certifikatima.

Zapisnici o kontrolama: 29.10.2003.;12.05.2005.

Dostavljena je Procjena vrijednosti ulaganja na iznose 400.360,00 KM iz 2003. i 252.240,00 KM iz 2005. i Revizija ulaganja iz 2006 godine.

Na adresi objekta koji je predmet privatizacije u periodu nakon sklapanja Ugovora o privatizaciji najviše (25) različitih djelatnika prijavljeno je tijekom 2006. godine.

Po prikupljenim podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze ni po jednom osnovu.

Unutar objekta trenutno nema gospodarske aktivnosti, a formalno-pravno na adresi objekta još uvijek posluje poduzeće Niva d.o.o. Kupres. Općinski sud u Livnu (odjeljenje u TG-u)

 je donio Zaključak broj:68 2 Ip 002527 10 Ip od07.01.2015. godine kojim je odlučio o prodaji predmetne nekretnine na temelju ovrha najpovoljnijem ponuđaču (Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar) za iznos od 1.349.129,00 KM.

f)         DIP Kupres – kupac -  Pero Pašalić

Kupac 67% dionica poduzeća DIP Kupres d.o.o. Kupres koje je prodano pod nazivom DIP „Kupres“-Kupres pod šifrom tendera 100100023 je Pero Pašalić.

Broj ugovora ne postoji, a datira od 22.06.2001. godine.

Shodno traženim uvjetima tendera kupac se u članku 4. Ugovora obvezao- citati:

1. „Kupac je dužan zadržati postojeću razinu uposlenosti, 36 djelatnika, u razdoblju od 3 godine od dana potpisivanja Ugovora i zaposliti još 30 novih djelatnika i to svake godine po (10) deset od dana potpisa Ugovora.. Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa), svi drugi postupci suprotni ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati postojeću razinu uposlenosti“.
2. „U javnom pozivu bila je tražena cijena od 2.142.803,38 KM, a kupac je ponudio 2.200.000,00 KM po kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“
3. „Pod financijskim ulaganjima u novu opremu i tehnologiju kupac je dužan u periodu od tri godine od dana potpisivanja Ugovora unijeti 2.085.000,00 KM. Od toga 760.000,00 KM u prvoj godini, a 825.000,00 KM u drugoj godini i u trećoj godini 500.000,00 KM“.

„Točke 1-3 prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po sili Zakona.

Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. ovog članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog odnosa ili radnu knjižicu uposlenih djelatnika,kao i za svakog novog uposlenog sukladno točki 1. ovog Ugovora. Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 3. ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu. Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja obveza iz točke 1. i 3.(Kao i do konačne privatizacije poduzeća), Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca u slučaju neispunjenja Ugovora izuzev u slučaju“Više sile“

Članak 5. „Viša sila“ znači svaki događaj koji strane nisu mogle predvidjeti i spriječiti i koje čine ispunjenje obaveza po ovom ugovoru nemogućim, a takvi slučajevi su propisani Zakonom.- kraj citata.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 2.142.803,38 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 2.200.000,00 KM od čega je 220.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 1.980.000,00 KM certifikatima. Na adresi objekta koji je predmet privatizacije u periodu nakon sklapanja Ugovora o privatizaciji najviše (75) različitih djelatnika prijavljeno je tijekom 2002. godine.Po prikupljenim podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze ni po jednom osnovu.

Unutar objekta trenutno nema gospodarske aktivnosti.

g)         Mljekara Kupres – kupac Marko Vila

Kupac poduzeća Mljekara Kupres koje je prodano pod nazivom Mljekara Kupres je Marko Vila.

Broj ugovora je 01/2001 od 27.02.2001. godine.

Shodno traženim uvjetima kupac se u članku 3. Ugovora obvezao- citati:

1. „Kupcu je predmet prodan po cijeni od 305.000,00 KM, te će plaćanje biti izvršeno sukladno članku 2. Ovog Ugovora“.
2. „Nakon ulaska u posjed ovoga predmeta prodaje, kupac će pristupiti sanaciji objekata,te pripremi istih za ostvarivanje programa za proizvodnju finalne obrade drveta (rezani furnir). Nakon što pokrene proizvodnju isti će zaposliti petnaest (15) djelatnika“.
3. „U investiciju za kompletna ulaganja u izgradnju objekta, završetku finalizacije navedene proizvodnje, kupac planira uložiti cca 3.000.000, KM“.

„Točke 1-3 prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po samom Zakonu“-kraj citata.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 346.695,00 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 305.000,00 KM od čega je 106.750,00 KM plaćeno gotovinom, a 198.250,00 KM certifikatima.

Unutar objekta trenutno nema gospodarske aktivnosti.

2. Popis poduzeća/dijelovi poduzeća kod kojih su ispunjeni uvjeti iz ugovora o kupoprodaji

1)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Neda Ćaleta

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Slastičarnica Kupres“ je Neda Ćaleta.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 33.092,00 KM. Prodajna cijena je bila 33.092,00 KM od čega je 11.582,20 KM plaćeno gotovinom, a 21.509,80 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

2)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Tonko Kuna

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Mesnica kod Alojzije Kupres“ je Tonko Kuna.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 44.141,00 KM. Prodajna cijena je bila 44.141,00 KM od čega je 15.449,35 KM plaćeno gotovinom, a 28.691,65 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

3)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Marica Grgić

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Mala mesnica Kupres“ je Marica Grgić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 65.707,00 KM. Prodajna cijena je bila 65.707,00 KM od čega je 22.997,45 KM plaćeno gotovinom, a 42.709,55 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

4)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Toma Turalija

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Poljoapoteka-slastičarna Kupres“ je Toma Turalija.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 22.196,00 KM. Prodajna cijena je bila 22.196,00 KM od čega je 7.768,60 KM plaćeno gotovinom, a 14.427,40 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

5)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Toma Turalija

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Upravna zgrada Kupres“ je Toma Turalija.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 86.667,00 KM. Prodajna cijena je bila 86.667,00 KM od čega je 30.333,00 KM plaćeno gotovinom, a 56.334,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

6)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Gordana Lozančić

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom Caffe bar „Ćošak“ Kupres je Gordana Lozančić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 19.563,00 KM.

Prodajna cijena je bila 19.563,00 KM od čega je 6.847,00 KM plaćeno gotovinom, a 12.716,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

7)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Josip Kvasina

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Samoposluga Kupres“ je Josip Kvasina.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 47.407,00 KM.

Prodajna cijena je bila 47.407,00 KM od čega je 16.592,00 KM plaćeno gotovinom, a 30.815,00 KM certifikatima.

 Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

8)      Kooperacija Kupres (dio) – kupac Toma Turalija

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Mliječni restoran Kupres“ je Toma Turalija.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 87.601,00 KM. Prodajna cijena je bila 78.840,00 KM od čega je 27.594,00 KM plaćeno gotovinom, a 51.246,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

9)      IGP Inkap – kupac Tomislav Bagarić

Kupac poduzeća IGP Inkap koje je prodano putem tendera pod nazivom  „IGP Inkap“ je Tomislav Bagarić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 1.030.000,00 KM, zadržati 14 starih djelatnika, te uposliti 16 novih djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 1.205.204,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 800.000,00 KM od čega je 80.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 720.000,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«IGP Inkap» d.o.o. Kupres – «Dolomit» d.o.o. Kupres - (Tomislav Bagarić) – 17.05.2007. je ispunio Ugovorne obveze.

10)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Drago Mršo

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Dalia Kupres„ je Drago Mršo.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 19.600,00 KM. Prodajna cijena je bila 19.600,00 KM od čega je 6.860,00 KM plaćeno gotovinom, a 12.740,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

11)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Mira Mihaljević

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Kup-ing„ Kupres je Mira Mihaljević.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 18.000,00 KM. Prodajna cijena je bila 21.600,00 KM od čega je 7.560,00 KM plaćeno gotovinom, a 14.040,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

12)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Mira Pocrnja

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Davor 1“  Kupres je Mira Pocrnja.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 68.300,00 KM. Prodajna cijena je bila 68.300,00 KM od čega je 23.905,00 KM plaćeno gotovinom, a 44.395,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

13)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Stipo Ćurković

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Ćurković  Kupres“ je Stipo Ćurković.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 112.500,00 KM. Prodajna cijena je bila 112.500,00 KM od čega je 39.375,00 KM plaćeno gotovinom, a 73.125,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

14)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Sanja Kuštro

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Ecco  Kupres“ je Sanja Kuštro.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 60.700,00 KM. Prodajna cijena je bila 60.700,00 KM od čega je 21.245,00 KM plaćeno gotovinom, a 39.455,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

15)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Nikica Vujević

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Pingvin  Kupres“ je Nikica Vujević.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 34.750,00 KM. Prodajna cijena je bila 34.750,00 KM od čega je 12.163,00 KM plaćeno gotovinom, a 22.587,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

16)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Ilija Mihaljević

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Univerzal  Kupres“ je Ilija Mihaljević.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 40.000,00 KM. Prodajna cijena je bila 100.000,00 KM od čega je 35.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 65.000,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

17)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Finka Jurič

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom

„Mursa Kupres“ je Finka Jurič.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 34.000,00 KM. Prodajna cijena je bila 88.400,00 KM od čega je 30.940,00 KM plaćeno gotovinom, a 57.460,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

18)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Frano Visković

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom  „Davor 2 Kupres“ je Frano Visković.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 65.000,00 KM.

Prodajna cijena je bila 182.000,00 KM od čega je 63.700,00 KM plaćeno gotovinom, a 118.300,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

19)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Miroslav Dumančić

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom  „Central Kupres“ je Miroslav Dumančić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 42.300,00 KM.

Prodajna cijena je bila 42.300,00 KM od čega je 14.805,00 KM plaćeno gotovinom, a 27.495,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

20)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Ana Lozančić

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom„Amadeus Kupres“ je Ana Lozančić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 98.500,00 KM. Prodajna cijena je bila 98.500,00 KM od čega je 34.475,00 KM plaćeno gotovinom, a 64.025,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

21)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Jozo Barišić

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom„Fortuna Kupres“ je Jozo Barišić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 23.400,00 KM. Prodajna cijena je bila 54.600,00 KM od čega je 19.110,00 KM plaćeno gotovinom, a 35.490,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

22)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Marko Lovrić

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom  „Nik Kupres“ je Marko Lovrić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 32.900,00 KM. Prodajna cijena je bila 32.900,00 KM od čega je 11.515,00 KM plaćeno gotovinom, a 21.385,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

23)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Branko Kuštro

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „S.B. Kupres“ je Branko Kuštro.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 42.500,00 KM. Prodajna cijena je bila 42.500,00 KM od čega je 14.875,00 KM plaćeno gotovinom, a 27.625,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

24)  OAZA Kupres (dio) – kupac Olga Radić

Kupac dijela poduzeća OAZA Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Lašva Kupres“ je Olga Radić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 44.000,00 KM.

Prodajna cijena je bila 44.000,00 KM od čega je 15.400,00 KM plaćeno gotovinom, a 28.600,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

25)  OAZA Kupres (dio) – kupac Mladen Čolić

Kupac dijela poduzeća OAZA Kupres koje je prodano putem dražbe pod nazivom „Lovac Kupres“ je Mladen Čolić.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 48.000,00 KM.

Prodajna cijena je bila 48.000,00 KM od čega je 16.800,00 KM plaćeno gotovinom, a 31.200,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

26)  IGO Kupres (dio) kupac – Stipo Zrno

Kupac dijela poduzeća IGO Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „IGO – Stara hala Kupres“ je Stipo Zrno.

Ugovorene obveze su bile uložiti 320.000,00 KM, te uposliti 11 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 1.114.627,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 100.000,00 KM od čega je 35.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 65.000,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac IGO «Stara hala» - «Drvo Šujica» d.o.o. – Kupres – (Stipo Zrno) – 21.11.2006.je ispunio Ugovorne obveze.

27)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Smiljanić

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma Bunarić Kupres“ je Ilija Smiljanić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 660.000,00 KM, te uposliti 4 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 46.416,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 500,00 KM od čega je 175,00 KM plaćeno gotovinom, a 325,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Bunarić» - Ilija Smiljanić - 07.05.2009.  je ispunio Ugovorne obveze.

28)  Kooperacija Kupres (dio) kupac – Mate Mihaljević

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Skladište krumpira Kupres“ je Mate Mihaljević.

Ugovorene obveze su bile uložiti 45.000,00 KM, zadržati postojećeg, te uposliti još jednog djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 28.920,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 1.735,20 KM od čega je 607,32 KM plaćeno gotovinom, a 1.127,88 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Skl. krumpira» - «Kooperacija» (dio) – Kupres –  (Mato Mihaljević) 13.12.2005. je ispunio Ugovorne obveze.

29)  Kooperacija Kupres (dio) kupac – Marko Mihaljević

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Sab. Cent.-Istočni dio Kupres“ je Marko Mihaljević.

Ugovorene obveze su bile uložiti 195.000,00 KM, zadržati dva postojeća, te uposliti još četiri djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 154.260,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 6.170,00 KM od čega je 2.159,50 KM plaćeno gotovinom, a 4.010,50 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Sab. centar – Ist. dio» - «Kooperacija» (dio) – Kupres – (Marko Mihaljević) 13.12.2005.  je ispunio Ugovorne obveze.

30)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Slaven Papić

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma Zvirnjača Kupres“ je Slaven Papić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 225.000,00 KM, te uposliti 3 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 91.826,77 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 10.000,00 KM od čega je 3.500,00 KM plaćeno gotovinom, a 6.500,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Zvirnjača» - Slaven Papić – 31.10.2007.  je ispunio Ugovorne obveze.

31)  ADRIA SKY – kupac – Zvonko Bagarić

Kupac poduzeća ADRIA SKY Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Adriasky Kupres“ je Zvonko Bagarić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 5.150.000,00 KM i uposliti 20 djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 470.240,30 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 180.000,00 KM od čega je 63.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 117.000,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac ŠRC «Adriasky» d.o.o. – Kupres – (Zvonko Bagarić) – 21.09.2006. je ispunio Ugovorne obveze.

32)  PRIJEVOZ Kupres – kupac – Slavko Vila

Kupac poduzeća PRIJEVOZ Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom Prijevoz Kupres je Slavko Vila.

Ugovorene obveze su bile uložiti 235.000,00 KM, zadržati tri djelatnika i uposliti dodatnih šest djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 260.514,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 13.500,00 KM od čega je 4.725,00 KM plaćeno gotovinom, a 8.775,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Prijevoz» - «Autoservis Vila» d.o.o. – Kupres -  (Slavko Vila) –  02.02.2006. je ispunio Ugovorne obveze.

33)  IGO Kupres (dio) kupac – Ortaci-Marinko Bošnjak

Kupac dijela poduzeća IGO Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „IGO“ Kupres su Ortaci koje je zastupao Marinko Bošnjak.

Ugovorene obveze su bile uložiti 800.000,00 KM, zadržati 4 postojeća i uposliti 15 novih djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 2.496.197,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 60.000,00 KM od čega je 60.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 0,0 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«IGO» d.o.o. Kupres – (Ortaci – Marinko Bošnjak) – 02.07.2007. je ispunio Ugovorne obveze

34)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Stipo Ramčić

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma Bućevača Kupres“ je Stipo Ramčić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 750.000,00 KM i uposliti 6 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 161.181,90 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 83.000,00 KM od čega je 29.050,00 KM plaćeno gotovinom, a 53.950,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Bućevača» - Stipo Ramčić – 31.10.2007. je ispunio Ugovorne obveze.

35)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Gajevine 3 Kupres“ je Ilija Jurković.

Ugovorene obveze su bile uložiti 190.000,00 KM i uposliti 5 djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 157.611,46 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 55.164,00 KM od čega je 19.307,40 KM plaćeno gotovinom, a 35.856,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 3» - Ilija Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.

36)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Rilić 4 Kupres“ je Ilija Jurković.

Ugovorene obveze su bile uložiti 770.000,00 KM i uposliti 12 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 235.419,85 KM.

Prodajna cijena putem tendera je bila 82.396,84 KM od čega je 28.838,89 KM plaćeno gotovinom, a 53.557,95 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Rilić 4» - Ilija Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.

37)  OAZA Kupres (dio) – kupac Jozo Raštegorac

Kupac dijela poduzeća OAZA Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Kongo Kupres“ je Jozo Raštegorac.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 47.500,00 KM.

Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 8.000,00 KM od čega je 4.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 4.000,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

38)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Radoslav Raič

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Maestral Kupres“ je Radoslav Raič.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 123.300,00 KM.

Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 42.000,00 KM od čega je 21.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 21.000,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

39)  Plazenica promet Kupres (dio) – kupac Stipe Ćurković

Kupac dijela poduzeća Plazenica promet Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Stipan Kupres“ je Stipe Ćurković.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 72.000,00 KM.

Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 60.000,00 KM od čega je 30.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 30.000,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze.

40)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Gajevine 6 Kupres“ je Ilija Jurković.

Ugovorene obveze su bile uložiti 245.000,00 KM i uposliti 8 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 171.940,70 KM.

Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 30.000,00 KM od čega je 10.500,00 KM plaćeno gotovinom, a 19.500,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 6» - Ilija Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.

41)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Božo Bagarić

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Gajevine 9 Kupres“ je Božo Bagarić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 150.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 205.407,48 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 20.000,00 KM od čega je 7.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 13.000,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 9» - Božo Bagarić - 26.11.2009. je ispunio Ugovorne obveze.

42)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Pere Kuštro

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Rilić 2 Kupres“ je Pere Kuštro.

Ugovorene obveze su bile uložiti 90.000,00 KM i uposliti 2 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 79.005,38 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 1.000,00 KM od čega je 350,00 KM plaćeno gotovinom, a 650,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Rilić 2» - Pero Kuštro - 25.09.2009. je ispunio Ugovorne obveze.

43)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Rilić 3 Kupres“ je Ilija Jurković.

Ugovorene obveze su bile uložiti 100.000,00 KM i uposliti jednog djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 31.468,50 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 2.000,00 KM od čega je 700,00 KM plaćeno gotovinom, a 1.300,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Rilić 3» - Ilija Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.

44)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Mijo Vila

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Rilić 1 Kupres“ je Mijo Vila.

Ugovorene obveze su bile uložiti 110.000,00 KM i uposliti 2 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 117.899,71 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 2.000,00 KM od čega je 700,00 KM plaćeno gotovinom, a 1.300,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Rilić 1» - Mijo Vila – 31.10.2007. je ispunio Ugovorne obveze.

45)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Jure Rodin

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Gajevine 1 Kupres“ je Jure Rodin.

Ugovorene obveze su bile uložiti 120.000,00 KM i uposliti 3 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 107.484,68 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 10.855,00 KM od čega je 3.799,25 KM plaćeno gotovinom, a 7.055,75 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 1» - Mira Buntić-kao pravni sljednik - 07.05.2009. je ispunio Ugovorne obveze.

46)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Božo Bagarić

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Gajevine 8 Kupres“  je Božo Bagarić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 150.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika.Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 205.407,48 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 20.000,00 KM od čega je 7.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 13.000,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 8» - Božo Bagarić - 26.11.2009. je ispunio Ugovorne obveze.

47)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Igor Ramčić

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Farma Svitlice Kupres“ je Igor Ramčić.

Ugovorene obveze su bile uložiti 300.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika. Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 54.040,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 12.500,00 KM od čega je 4.375,00 KM plaćeno gotovinom, a 8.125,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Svitlice» - Igor Ramčić – 31.10.2007.  je ispunio Ugovorne obveze.

48)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Ilija Jurković

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Gajevine 4 Kupres“ je Ilija Jurković.

Ugovorene obveze su bile uložiti 110.000,00 KM i uposliti 4 djelatnika. Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 157.611,46 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 20.000,00 KM od čega je 7.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 13.000,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 4» - Ilija Jurković – 10.12.2008. je ispunio Ugovorne obveze.

49)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – ORTACI- Andrija i Stipo Ćurković

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Gajevine 7 Kupres“ su Ortaci- Andrija i Stipo Ćurković.

Ugovorene obveze su bile uložiti 55.000,00 KM i uposliti 2 djelatnika. Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 515.822,69 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 10.000,00 KM od čega je 3.500,00 KM plaćeno gotovinom, a 6.500,00 KM certifikatima. Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 7» - Ortaci – Andrija i Stipo Ćurković - 17.06.2010.su ispunili Ugovorne obveze.

50)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Jure Rodin

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Gajevine 5 Kupres“ je Jure Rodin.

Ugovorene obveze su bile uložiti 384.000,00 KM i uposliti 6 djelatnika. Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 315.231,12 KM. Prodajna cijena putem neposredne pogodbe je bila 40.000,00 KM od čega je 14.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 26.000,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac«Kupreško polje» d.o.o. Kupres – «Farma Gajevine 5» - Mira Buntić-kao pravni sljednik - 07.05.2009. je ispunio Ugovorne obveze.

51)  Kupreško polje Kupres (dio) kupac – Gajevine – Dušići d.o.o.-Kupres

Kupac dijela poduzeća Kupreško polje Kupres koje je prodano putem neposredne pogodbe pod nazivom „Vaga Kupres“ je  Gajevine – Dušići d.o.o.-Kupres.

Ugovorene obveze su bile uložiti 40.000,00 KM i uposliti jednog djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 13.704,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 3.000,00 KM od čega je 3.000,00 KM plaćeno gotovinom, a 0.0 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac je ispunio Ugovorne obveze, ali nije još dobio potvrdu o završenoj privatizaciji.

3. Popis poduzeća/dijelovi poduzeća kod kojih nisu ispunjeni uvjeti iz ugovora o kupoprodaji te su Ugovori raskinuti

1)      Kooperacija Kupres (dio)- kupac – Filip Zrno

Kupac dijela poduzeća Kooperacija Kupres koje je prodano putem tendera pod nazivom „Sabirni Centar-Zapadni dio Kupres“ je Filip Zrno.

Ugovorene obveze su bile uložiti 300.000,00 KM, zadržati dva postojeća i uposliti dodatnih 5 djelatnika.

Vrijednost kapitala (početna cijena) je bila 167.615,00 KM. Prodajna cijena putem tendera je bila 17.000,00 KM od čega je 5.950,00 KM plaćeno gotovinom, a 11.050,00 KM certifikatima.

Po prikupljenim podacima kupac nije ispunio Ugovorne obveze, nakon čega je Ugovor raskinut te je trenutno u fazi priprema natječajne dokumentacije za ponovni postupak privatizacije.

4. Popis poduzeća/dijelovi poduzeća koja su prijavljena u registru za privatizaciju

1)      Plazenica promet d.o.o. Kupres-dio

Ostalo je za privatizirati „Samoposlugu“ i objekte koji se nalaze preko puta Crkve Svete obitelji u Kupresu.

U poduzeću „Plazenica promet“ d.o.o. Kupress današnjim danom evidentirano je 9 osoba koje se još uvijek formalno-pravno vode kao uposlenici navedenog poduzeća. U sadašnjoj situaciji sa zakonskom regulativom koju imamo, činjenicom da navedeno poduzeće nema Skupštinu, Nadzorni odbor i Odgovornu osobu djelatnicima se ne mogu zaključiti radne knjižice. Bez obzira što djelatnici ispunjavaju ili će ispuniti uvjete za mirovinu u istu ne mogu otići uzevši u obzir okolnosti koje se tiču njihova statusa u poduzeću. Na nekretninama poduzeća Porezna uprava je uknjižila teret koji se odnosi na neuplaćene obveze po osnovu poreza i doprinosa. Situacija u ovom poduzeće ukazuje na apsurde u zakonskoj regulativi i međusobnom odnosu javnih institucija unutar države. Naime, uz to što u poduzeću koje ne radi, formalno-pravno radi devet djelatnika, imamo situaciju da je Porezna uprava upisala teret na poduzeću kojim službeno gospodari Agencija za privatizaciju HBŽ i koja nema službene informacije o upisu tereta. Upoznati smo s činjenicom da je Porezna uprava uradila procjenu vrijednosti nekretnina navedenog poduzeća te je iste planirala dati u natječajnu proceduru da bi se izmirile obveze po osnovu poreza i doprinosa bez da je službeno trebala obavijestiti Agenciju za privatizaciju HBŽ. U ovakvoj konstelaciji međusobnih odnosajavnih institucija teoretski se moglo dogoditi da praktično u isto vrijeme dvije javne institucije raspišu natječaje za identične nekretnine, a što bi se u tom slučaju dogodilo i kakve bi posljedice bile, nama je nepoznato.U svakom slučaju Skupština i Vlada HBŽ koje su nadležne da odlučuju o „Plazenica promet“ d.o.o. Kupres prije donošenja bilo kakve Odluke u pogledu rješavanja preostale imovine poduzeća trebaju riješiti status djelatnika.

2)      Kupreško polje d.o.o. Kupres-dio

Informacija o radu poduzeća Kupreško polje d.o.o. Kupres je bilo zasebna točka na sjednici OV Kupres pa se nećemo posebno osvrtati na situaciju u ovom poduzeću.

3)      Kooperacija poljoprivrednih proizvođača-dio

Po prikupljenim podacima ostalo je za privatizirati „Klaonicu“ i provesti ponovni postupak privatizacije za„Sabirni Centar-Zapadni dio Kupres“ koji je bio predmetom privatizacije, ali je Ugovor raskinut.

4)      Veterinarska stanica Kupres d.o.o. Kupres

Poduzeće je neaktivno od 30.11.2008. godine. S navedenim datumom poduzeće je napustio jedini djelatnik koji je ujedno bio i direktor i od tada poduzeće nema odgovorne osobe. Komisija koju je imenovao Općinski načelnik 22.12.2010. godine uradila je zapisnik kojim je popisana dokumentacija i oprema koja se nalazi unutar objekta.Nakon što je imenovana komisija obavila definirani dio posla nisu poduzimane nikakve daljnje aktivnosti.

5)      Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres

Izvješće o radu poduzeća Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres je predviđeno kao zasebna točka na sjednici OV Kupres pa se nećemo posebno osvrtati na situaciju u ovom poduzeću.

6)      Javno poduzeće Radio Kupres d.o.o. Kupres

Izvješće o radu Javnog poduzećaRadio Kupres d.o.o. Kupres je predviđeno kao zasebna točka na sjednici OV Kupres pa se nećemo posebno osvrtati na situaciju u ovom poduzeću.

Obzirom da je po dostavljenim informacijama predviđena privatizacija Javnih poduzeća Veterinarska stanica Kupres d.o.o. Kupres,Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres i Radio Kupres d.o.o. Kupres prije donošenja bilo kakvih Odluka o privatizaciji, Agencija za privatizaciju HBŽ kao nadležno tijelo bi trebala zatražiti suglasnost OV Kupres. Traženje suglasnosti po našim prikupljenim informacijama nije predviđeno pozitivnom zakonskom regulativom bez obzira što se radi o poduzećima kojima je i vlasnik i osnivač Općina kao jedinica lokalne samouprave.Teoretski, po našim spoznajama može se dogoditi da nam se privatiziraju poduzeća, a da Općina kao vlasnik i osnivač o tom nema nikakve službene obavijesti.

5. Analiza

Usporede li se podaci koji se tiču broja pojedinačnih subjekata koji su privatizirani po općinama unutar HBŽ, a koji su ispunili uvjete iz privatizacije, vidljivo je da je na području općine Kupres bio najveći broj pojedinačnih subjekata koji su ispunili Ugovorene obveze u privatizaciji-51, dok je u Livnu bilo 45, Tomislavgradu 16, Drvaru 31, B. Grahovu 7 i Glamoču 21.

Kada su u pitanju Ugovori o privatizaciji koji su potpisani na temelju dražbi nema nekih posebno spornih elemenata u samim Ugovorima. Ono što može biti sporno su informacije da je prilikom samih dražbi navodno bilo ucjenjivanja ljudi koji su imali ozbiljne namjere da kupe određene objekte. Koliko je sve to u ovom trenutku dokazivo vrlo je upitno, ali po prikupljenim informacija bilo je nekoliko ljudi koji su se pojavljivali praktično na svakoj dražbi te su ucjenjivali ljude koji su imali ozbiljne namjere za kupovinom, na način da su tražili po nekoliko tisuća tadašnjih njemačkih maraka(DM) od zainteresiranih kupaca kao uvjet da ne sudjeluju na dražbi.

Obzirom da je privatizacija u svom temelju imala zacrtani cilj koji je za shodno imao zadržati radna mjesta,nastaviti proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta u tada „zdravim“ poduzećima, iz prikupljenih podataka se vidi da je to bilo ili iluzija ili prevara. Ukupno je po prikupljenim podacima u objektima na području općine Kupres koji su bili obuhvaćeni privatizacijom trebalo raditi 298 djelatnika, od čega je 235 trebalo biti novouposlenih,a 63 djelatnika su već bila uposlena u navedenim poduzećima. Obzirom da mi u ovom trenutku u privatnom sektoru imamo uposlenih ukupno 270 djelatnika od kojih cca 100 radi u objektima koji su bili dio privatizacije, evidentan je neuspjeh tog procesa. Usporedimo li podatke o nezaposlenosti (388) s podacima o ugovorenim obvezama zapošljavanja (298) i brojem nezaposlenih nositelja obiteljskih gospodarstava upisanih u RPG sustav (173+ članovi obitelji koji se vode na zavodu za zapošljavanje kao neuposleni) koji se donošenjem jednostavnih zakonskih propisa mogu formalno-pravno zavesti kao uposleni, jasno je da bismo u slučaju da se privatizacija provela kako je bilo zamišljeno ili bolje rečeno prezentirano javnosti imali manjak radne snage na području općine Kupres. Druga strana medalje zaposlenost/nezaposlenost je odnos kupaca koji su privatizirali poduzeća prema uposlenim djelatnicima. Žalosna je činjenica da djelatnici nekadašnjih kupreških gospodarskih giganata godinama nemaju uplaćen radni staž i doprinose za zdravstveno osiguranje. Po prikupljenim podacima minimalni dug sljedećih poduzeća iznosi: „IGO“ d.o.o. Kupres zaključno s 31.12.2010. godine po osnovu poreza i doprinosa iznosi 252.692,00 KM, „MIK“ d.o.o. Kupreszaključno s 31.12.2010. godine po osnovu poreza i doprinosa iznosi 734.207,00 KM, dug DIP Kupres d.o.o. Kupres zaključno s 31.12.2004. godine po osnovu poreza i doprinosaiznosi 196.119,00 KM, „Plazenica promet“ d.o.o. Kupres zaključno s 31.12.2010. godine po osnovu poreza i doprinosa iznosi 432.400,00 KM i TTK/ Niva d.o.o. Kupres zaključno s 31.12.2010. godine po osnovu doprinosa iznosi 128.808,88 KM. Dug navedenih (i ostalih kupreških poduzeća) poduzeća niti smijemo niti možemo gledati kao dug tamo nekog privatnika prema državi. Naime, u osnovi tu se radi o dugu domaćih poduzeća prema našim ljudima na način da im nisu uplaćeni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Već imamo, a svakim danom ćemo imati sve više i više ljudi koji iz navedenih poduzeća idu u mirovinu sa neuplaćenim radnim stažom i činjenicom da godinama nemaju redovno zdravstveno osiguranje. Obzirom da im nije uplaćen radni staž mirovine su im minimalne bez obzira što pojedinci imaju čak preko 40 godina radnog staža.Djelatnici su, ne svojom krivicom, dovedeni u situaciju da ne znaju kako preživjeti i institucije moraju naći načina da im se osiguraju zaslužene, a ne minimalne mirovine. Koliko je loša zakonska regulativa govori činjenica da se u poduzeću „Plazenica promet“ d.o.o. Kupres i danas kao uposleni vode devet(9) djelatnika, a poduzeće ne radi već 10-ak godina. O statusa djelatnika u privatiziranim poduzećima, tj. o brizi države za iste najbolje govori činjenica da imamo primjer da se istoj osobi ili više njih nakon 2004. godine radni staž vodi istovremeno u dva poduzeća koja su bila dio privatizacije. Po prikupljenim podacima evidentirali smo situaciju da ista osoba, u identično radno vrijeme, danima, mjesecima i godinama službeno je istovremeno zaposlena u dva poduzeća („Plazenica promet“ d.o.o. Kupres i MIK d.o.o.Kupres)koja su međusobno udaljena cca 100 m. U jednom poduzeću djelatnik zaista i radi, a ono što je najžalosnije je činjenica da ni u jednom poduzeću godinama nije uplaćivan radni staž i doprinosi za zdravstveno osiguranje.

Na primjeru privatizacije Tvornice tekstilne konfekcije TTK Kupres d.o.o. Kupres može se vidjeti sav apsurd, manjkavosti pa vjerojatno i zakonski upitni ugovori koji su pratili navedeni proces. Naime, već je spomenuto da proces privatizacije navedenog poduzeća nije završen te da kupac po prikupljenoj dokumentaciji nije ispunio niti jedan uvjet iz Ugovora o privatizaciji tj. niti je dostavio dokaze o ulaganjima niti o upošljavanjima i shodno tomu nije mogao dobiti Potvrdu o završenoj privatizaciji. U članku 12. Ugovora o privatizaciji navedenog poduzeća  stoji:„Odmah po uplati gotovinskog dijela, kupac može izvršiti prijenos vlasništva predmeta neposredne pogodbe, ali je dužan u potpunosti poštivati članak 3. ovog Ugovora“.

Koji glasi:

I.         „Kupac je dužan zaposliti dvadesetpet(25) djelatnika i to: u prvoj godini deset(10) djelatnika, u drugoj pet(5) i u trećoj deset(10) djelatnika. Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu i smrt), a po svim drugim postupcima suprotnim ovoj odredbi, kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri(3) godine“.

II.        „U javnom pozivu bila je tražena cijena od 1.013.820,00 KM, a kupac je ponudio 300.000,00 KM po kojoj mu je i prodato kao jednom od kriterija“

III.      „U sanaciju i rekonstrukciju kupac će uložiti 1.900.000,00 KM i to:

a)         U prvoj godini 1.100.000,00 KM

b)        U drugoj godini 350.000,00 KM

c)         U trećoj godini 450.000,00 KM

„Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po sili Zakona.

Kupac je dužan po ispunjenju uvjeta iz točke 1. Ovog članka podnijeti nadležnoj agenciji dokaz-kopiju Ugovora o zasnivanju radnog odnosa ili radnu knjižicu uposlenih radnika, te dokaz o uplati doprinosa iz plaća za uposlene.

Kupac je dužan nadležnoj županijskoj agenciji za privatizaciju ili njenom pravnom sljedniku podnijeti dokaz o ispunjenju obveza iz točke 3. Ovog članka. Kao vjerodostojan dokument smatrat će se potvrda stručne osobe (nezavisnog revizora,sudskog vještaka) o izvršenom ulaganju u navedenom iznosu.

Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca“.U najmanju ruku je čudno da se netko mogao upisati kao vlasnik, a da nije ispunio uvjete iz Ugovora, pogotovo ukoliko se poštovala odredba iz članka 3. Ugovora koja glasi: „Točke 1-3 iz prethodnog stava smatraju se bitnim sastojcima Ugovora i u slučaju njihova neispunjenja od strane kupca Ugovor se raskida po sili Zakona“.Obzirom da do dana današnjeg kupac nije izvršio Ugovorene obveze postavlja se pitanje kako je mogao kao hipoteku založiti nešto što stvarno pa očito i pravno pozivajući se na prethodno citiranu odredbu, nije njegovo. Naime, Općinski sud u Livnu(odjeljenje u TG-u) je donio Zaključak broj:68 2 Ip 002527 10 Ip od  07.01.2015. godine  kojim je odlučio o prodaji predmetne nekretnine najpovoljnijem ponuđaču (Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar).  Ovdje se postavlja niz pitanja na koja je zdravom razumu teško odgovoriti.

Kao prvo, kako je netko kao hipoteku 2006. i 2007. godine na iznose od 300.000,00 KM i 850.000,00 KM mogao založiti nekretnine koje su bile predmetom privatizacije i za koje nije ispunio ugovorene uvjete te nikad nije dobio potvrdu o završenoj privatizaciji.

Kao drugo, kako je banka uspjela uknjižiti hipoteku na nekretnine na kojima nije završen proces privatizacije. Kao treće, kako je porezna uprava 2011. godine kao teret uspjela upisati dug za poreze i doprinose u iznosu 128.808,88 KM na nekretninama na kojima nije završen proces privatizacije. Kao četvrto, zašto agencija za privatizaciju nije reagirala te zaustavila sve aktivnosti koje su se ticale upisa hipoteka/tereta na nekretninama na kojima nije završen proces privatizacije.   Citirane odredbe koje se tiču upisa vlasništva manje-više su slično definirane u svim Ugovorima i s te strane se mogu spornima smatrati praktično u svakom Ugovoru.Ono što je primjetno jest da je u većini Ugovora u kojima su kao predmetne nekretnine prodani dijelovi PP „Kupreško polje“ jedna odredba glasila:„Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja nekretnina kojima raspolaže ovo poduzeće do ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca“. Izuzmemo li PP „Kupreško polje“ valja napomenuti da postoje Ugovori i bez ove odredbe, pa je praktično kupac mogao, obzirom da mu je bilo dopušteno da se kao vlasnik uknjiži po uplati gotovinskog dijela, prodati predmetnu nekretninu bez da je ispunio uvjete iz privatizacije koji se tiču ulaganja i zapošljavanja. Izuzmemo li dva posljednja Ugovora koji su zaključeni (Farma „Rilić 5“ i „Vaga“) u kojima je određeno-citat„Kao osiguranje ispunjenja uvjeta iz ovog članka kupcu se zabranjuje prodaja i opterećenje predmeta kupoprodajedo ispunjenja obveza iz točke 1. i 3., Agencija za privatizaciju ili njen pravni sljednik dužni su pokrenuti postupak radi raskida Ugovora na štetu kupca u slučaju neispunjenja obveza iz točke 1. i 3.“.da se predmetne nekretnine uz to što se ne mogu prodati ne mogu ni opteretiti, u svim drugim Ugovorima je ostavljena mogućnost opterećenja nekretnina što su kupci i činili.

Niz nelogičnosti nastavlja se i kad su obveze zapošljavanja u pitanju. Naime, odredba koja  kaže „Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi postupci suprotno ovoj odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti i isti držati najmanje tri (3) godine od dana upošljavanja djelatnika“ predodređena je za zloupotrebu na više načina. Teoretski, a bilo je i praktičnih primjera kupci su ovu odredbu mogli vrlo lagano zloupotrijebiti. Praktično su svi kupci mogli zaposliti osobu na samrti i onog trenutka kad osoba umre smatra se da su ispunili uvjete iz Ugovora. Isto tako kupci su mogli zaposliti osobu kojoj nedostaje 1 dan do mirovine, danas ga prijaviti, sutra odjaviti i to se smatra ispunjenjem uvjeta iz Ugovora. U konačnici, odredba u pojedinim Ugovorima koja kaže „samovoljno napuštanje radnog mjesta“ u svom temelju je predodređena za zloupotrebu. Vrlo jednostavno su kupci mogli naći jednog, dvojicu, pet, deset ili pedeset ljudi s kojima se prethodno dogovore da ih prijave na dan, mjesec ili godinu te da nakon isteka dogovorenog vremena prijave isti daju otkaz, što se po ovoj odredbi smatra ispunjenjem uvjeta iz Ugovora. Prethodna mogućnost je „ljepša“ strana zlouporabe navedene odredbe, a „ružnija“ strana je da su kupci mogli prijaviti Ugovoreni broj djelatnika i onda im neisplaćivati plaće,neuplaćivati doprinose, produživati radno vrijeme, vršiti mobing nad njima i na bilo koji drugi način ih tjelesno i psihički maltretirati što je ljude dovodilo pred svršen čin te su praktično prisiljeni, a formalno-pravno su samovoljno napuštali radna mjesta, što se opet smatra ispunjenjem uvjeta iz Ugovora. Ako se vratimo na podatak da u poduzećima koja su trebala biti nositelji razvoja gospodarstva na Kupresu djelatnicima godinama nisu uplaćivani doprinosi dođemo do prethodno navedene činjenice.Gore navedeno odnosi se na Ugovore u kojima je određeno da se broj djelatnika mora zadržati tri godine od dana potpisivanja Ugovora. Postoje Ugovori u kojima se odredba koja se tiče upošljavanja- odnosno zadržavanja broja uposlenih u jednom dijelu razlikuje od ranije komentirane odredbe. Osim toga što je nepismeno sročena, u pojedinim Ugovorima nema određenog roka do kojeg se mora zadržati broj radnika već odredba glasi „„Navedeni nivo uposlenosti se ne odnosi u slučaju prirodnog odljeva radnika (odlazak u mirovinu, smrt ili samovoljno napuštanje radnog odnosa),svi drugi postupci suprotno ovoj odredbi kupac je dužan zadržati postojeći nivo uposlenosti“, pa su kupci vrlo jednostavno mogli danas prijaviti Ugovoreni broj djelatnika i sutra ih odjaviti što se formalno-pravno može smatrati ispunjenjem uvjeta iz Ugovora.

Treća mogućnost zlouporabe odnosila se na obveze ulaganja u privatizirane objekte, pa tako po prikupljenim informacijama imamo primjera gdje su u ulaganja u objekte unijeti određeni građevinski strojevi, donacijska sredstva i sl. Naime, sudski vještak napravi procjenu ulaganja, u minimalnom iznosu utvrdi stvarne građevinske radove na  objektu, te nakon toga kao ulaganje se prikažu građevinski strojevi da bi se formalno-pravno zatvorila obveza ulaganja. Nakon ishođenja potvrde o završenoj privatizaciji takvi kupci su u pravilu objekte koje su kupili za iznose od 700,00-3500,00 KM u gotovini prodavali po prikupljenim informacijama za iznose od 180.000,00-500.000,00 KM.

U pojedinim Ugovorima definirana je i djelatnost koja se mora obavljati u predmetnoj nekretnini pa je tako npr. određeno- citati:

-          „Kupac je dužan zadržati temeljnu djelatnost-servisiranje poljoprivredne mehanizacije i svi poslovi u poljoapotekarskom djelokrugu“;

-          „Nakon ulaska u posjed ovoga predmeta prodaje, kupac će pristupiti sanaciji objekata,te pripremi istih za ostvarivanje programa za proizvodnju finalne obrade drveta (rezani furnir). Nakon što pokrene proizvodnju isti će zaposliti petnaest (15) djelatnika“;

-          “Kupac je dužan zadržati temeljnu djelatnost-proizvodnja konzumnih jaja od 7.500 do 10.000 komada, te otkup i razvoj poljoprivredne proizvodnje i ljekovitog bilja“ i sl.

Kolikose kupci drže i koliko su se držali definiranih djelatnosti nije nam poznato, ali je činjenica da su pojedini Ugovori u kojima je bila određena djelatnost službeno ispoštivani.

U Ugovoru koji uopće nema protokolarnog broja, a tiče se prodaje dionica DIP „Kupres“ d.o.o. Kupres člankom 14. je određeno: „Odmah po uplati gotovinskog dijela, kupac može izvršiti prijenos vlasništva predmeta tendera, ali je dužan u potpunosti poštivati članak 3. ovog Ugovora“. Obzirom da navedeni članak definira način plaćanja i ništa drugo potrebno je preispitati da li se u citiranom članku slučajno ili ne izostavio članak 4. Ugovora kojim su definirane obveze ulaganja i zapošljavanja. U Ugovoru broj: 01/2001 od 27.02.2001. godinekoji se tiče privatizacije neaktivnog poduzeća „Mljekara Kupres“ stavak 3. članka 3. glasi: „U investiciju za kompletna ulaganja u izgradnju objekta, završetku finalizacije navedene proizvodnje, kupac planira uložiti cca 3.000.000, KM“. U Ugovoru koji se odnosi na privatizaciju državne imovine, u članku koji se tiče obveza kupca, riječ „planira“ ne zaslužuje apsolutno nikakav komentar. Ukoliko je trebaloobvezati kupca da uloži određeni novacriječ „planira“ se morala izostaviti ili u suprotnom takvu odredbu nije trebalo niti stavljati u Ugovor.Ne upuštajući se u pojedinačnu odgovornost bilo koje osobe koja je sudjelovala u privatizaciji može se dati ocjena da su rezultati katastrofalni i da bi nadležne institucije trebale poduzeti određene aktivnosti. Aktivnosti treba poduzimati ne s ciljem da se nekog kazni nego da se ukoliko je moguće određene stvari poprave.  U slučaju da se tijekom provođenja aktivnosti utvrdi pojedinačna odgovornost pojedinaca u vidu kaznene odgovornosti na pravosudnim je institucijama da odrade svoj dio posla.Na koncu, kad se sve zbroji i oduzme može se reći da su se pojedini Ugovori mogli komotno koncipirati i na način:

“Platit će kad imadne i zaposlit će kad mogne“

B) Informacija o stanju i pravnom statusu društveno državne imovine na području općine Kupres

Prema raspoloživim podacima općine Kupres, nastojat će se dati sažeti pregled stanja državne imovine na području općine Kupres.

S obzirom na raspoložive podatke, navodimo sumarni pregled državne imovine na području općine Kupres.

1.      Poljoprivredno zemljište

Od državne imovine na području općine Kupres najznačajniji dio zauzima poljoprivredno zemljište kojim prema zakonskim odredbama raspolaže općina Kupres. Općina Kupres je poduzela niz aktivnosti kako bi se predmetno zemljište koristilo u skladu sa svojom namjenom.

Naime, jedan dio poljoprivrednog zemljišta je u postupku davanja u zakup te se time postiže racionalno gospodarenje privođenje namjeni i ekonomsko iskorištavanje zemljišta. Time se ujedno postiže i svrha doprinosa ekonomskog razvitka na području općine Kupres.

Drugi dio poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu bio je neusklađen glede stanja u zemljišnim knjigama i katastru općine Kupres, pa je Općinsko vijeće Kupres svojim odlukama u velikoj mjeri izvršilo usklađivanje. Postupak daljnjeg racionalnog gospodarenja, privođenja namjeni i ekonomskog iskorištavanja ovog zemljišta općina Kupres će provesti u narednom periodu poštujući odluke OV koje se tiču dodjele poljoprivrednog zemljišta. Posebnu poteškoću u gospodarenju poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu predstavlja činjenica da općina Kupres nema katastra poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. U ratu je uništen određeni dio karata pa ta činjenica stvara osobite poteškoće uspostavi katastra poljoprivrednog zemljišta, jer za jedan dio zemljišta općina Kupres ne raspolaže sa kartama. Unatoč ovoj činjenici sve nadležne Službe općine Kupres učinit će sve napore kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu na području općine Kupres što racionalnije gospodarilo i iskorištavalo, pa se tako radi na uspostavljanju katastra poljoprivrednog zemljišta za dio zemljišta za koji općina Kupres raspolaže sa podacima.

Detaljni podaci koji se odnose na poljoprivredno zemljište, uvjetima i načinu korištenja, te sa drugim relevantnim podacima o zemljištu danom u zakup redovno se dostavljaju na sjednice OV, a detaljni podaci o preostalom poljoprivrednom zemljištu bit će dostavljani na sjednice OV onim tijekom kojim se parcele identificiraju te pripreme za davanje u zakup.

2.      Građevinsko zemljište

Što se tiče građevinskog zemljišta, općina Kupres ne raspolaže sa točnim podacima o veličini i položaju zemljišta iz razloga što nedostaje jedan dio karata. Posebno se javlja problematika preklapanja planova jer se u općini Kupres koristi stari premjer kojeg je radila Austro-Ugarska, a novi premjer nikada nije prošao sve zakonske procedure.

Obzirom da je u isključivom interesu općine Kupres identifikacija kako poljoprivrednog tako i građevinskog zemljišta kroz rad službi pojačali smo aktivnosti glede navedenog da bi isto priveli svrsi te na taj način s jednu stranu prihodovali značajnija sredstva u proračunu, a s drugu stranu pojačali gospodarske aktivnosti privodeći određenoj namjeni zemljište.

Kako je raspolaganje općinskom imovinom u isključivoj nadležnost OV, isto će kroz usvajanje detaljnih planova, prodaje, dodjele i sl. biti upoznato o svim aktivnostima glede imovine te će donositi Odluke u skladu s vlastitim uvjerenjima kad je u pitanju raspolaganje društvenom (općinskom) imovinom.

3.      Pravne osobe

Što se tiče pravnih osoba koje su u državnom vlasništvu, općina Kupres raspolaže sa informacijama da je država vlasnik poduzeća ˝ Plazenica promet˝ i jednim dijelom ˝DIP Kupres˝ no međutim općina Kupres nema nikakvih zakonskih ovlasti glede navedenih poduzeća, jer za njih je zadužena Agencija za privatizaciju HBŽ. Potrebno je napomenuti da navedena poduzeća ne ostvaruju gospodarsku djelatnost

Općina Kupres je kao vlasnik i osnivač u sudskom registru upisana na sljedeća poduzeća i ustanove:

1.      JP Radio Kupres d.o.o. Kupres

2.      JP Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres

3.      JP Veterinarska stanica Kupres d.o.o. Kupres

4.      JU „Hrvatski dom Kupres“ Kupres

5.      JU Dječji vrtić „Pahuljica“ Kupres

6.      JU Centar za socijalni rad Kupres

7.      ZU „Gradska ljekarna“ Kupres

Izvješća o stanju u javnim poduzećima Javno komunalno poduzeće Kupres d.o.o. Kupres, Radio Kupres d.o.o. Kupres, te javnim ustanovama „Hrvatski dom Kupres“, Dječji vrtić „Pahuljica“ Kupres i Centar za socijalni rad Kupres programom rada OV Kupres predviđena su kao zasebne točke te će na taj način biti i obrađene. Što se tiče statusa JP Veterinarska stanica Kupres d.o.o. Kupres i ZU „Gradska ljekarna“ Kupres isti su pravno aktivni, a stvarno neaktivni te se o njihovoj sudbini mora odrediti OV Kupres kao mjerodavno tijelo u suradnji s Agencijom za privatizaciju HBŽ i Vladom HBŽ.

JP Kupreško polje d.o.o. Kupres je u fazi „vraćanja“ u nadležnost općine Kupres, te će navedeno poduzeće u skoro vrijeme biti stavljeno u zakonske okvire.

Općina Kupres je kao suvlasnik i suosnivač upisana i na poduzeće „Pakline“ d.o.o. koje je osnovano za zbrinjavanje otpada sa područja tri Općine(Rama,Tomislavgrad,Kupres). Obzirom da je općina Rama najavila izlazak iz navedenog poduzeća, općina Kupres će se u dogovoru s općinom Tomislavgrad morati odrediti oko daljnje sudbine navedenog poduzeća.

4.      Objekti

Općina Kupres kao državnom imovnom raspolaže sa zgradama škola u Zloselima, Ravnom, Zvirnjači, Vrilima, Botunu, Malovanu i Vukovskom. Zgrade i zemljište oko zgrada sa izuzetkom škola u Zloselima i Ravnom su u zapuštenom stanju i nisu u upotrebi za obrazovanje zbog nedostatka djece. Navedene zgrade bi trebalo staviti u funkciju ovisno o interesu, a kako bi se spriječilo daljnje propadanje i devastacija navedenih zgrada.

Što se tiče zgrade osnovne škole ˝fra Miroslava Džaje˝ ista je u zadovoljavajućem stanju i ona se koristi sukladno njenoj namjeni.

Sportska dvorana je nedovršena, ugovorne obveze izvođač radova nije ispunio, te je sukladno mišljenju i preporuci OJP pokrenut postupak raskida ugovora kojem se protivi izvođač radova. Kako se izvođač protivi raskidu ugovora i odrađivanju poslova koji su preplaćeni pokrenut je upravni spor po tom pitanju. Naglašavamo da je ugovorne obveze za izgradnju sportske dvorane općina Kupres ispunila, štoviše čak je i preplaćen iznos za radove koje izvođač nije ispunio.

Obzirom da je predmet na sudu i zbog činjenice da se izvođač protivi raskidu Ugovora do okončanja sudskog procesa nismo u mogućnosti izvoditi nikakve radove na Sportskoj dvorani.

Lokalne ceste, koje su u nadležnosti općine Kupres nastoje se održavati u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Gradske i lokalne ceste u najvećem dijelu su asfaltirane i nastoje se održavati  u stanju koje je pogodno za nesmetano održavanje prometa. Preostali dio cesta, koje su makadamske također se nastoje održavati u stanju koje je pogodno za održavanje prometa, no međutim stanje pojedinih makadamskih cesta i putova potrebno je popraviti. Na intervenciju Predsjednika OV i Načelnika općine Vlada HBŽ je donijela Odluku o sanaciji puta Rilić-Ravno-Zvirnjača te je isti adekvatno saniran krajem 5. mjeseca ove godine. Ostaje do kraja godine sanirati ostale makadamske putove u nadležnosti Općine, a najlošije je stanje na makadamskim pravcima Kukavice-Bućovača i Ravanjska vrata-Bućovača. Nastojanje je i tendencija da se svi makadamski putovi asfaltiraju kada se za to steknu uvjeti. Naglašavamo da je tijekom prošle godine završen projekt asfaltiranja pravca Begovo Selo- Ski centar ˝Stožer˝ kao i ulica u južnom dijelu grada tj. u naselju Kratelj. Ovom prilikom se zahvaljujemo Šumariji Kupres koja u skladu sa svojim mogućnostima pomaže općini Kupres u održavanju lokalnih makadamskih putova.

Poslovne prostorije u zgradi bivšeg MUP-a, Općinsko vijeće dodijelilo je na korištenje JKP    ˝Kupres˝d.o.o. Kupres i Centru za socijalni rad Kupres bez naknade, a jedna prostorija je dana u zakup Upravi za šume HBŽ. Što se tiče ostalih poslovnih prostora u državnom vlasništvu, nadležna služba općine Kupres priprema registar sa popisom svih poslovnih prostora u vlasništvu općine Kupres, te će se isti dostaviti Općinskom vijeću kako bi Vijeće donijelo odluku o raspolaganju sa poslovnim prostorima.

Stanovi kojima raspolaže općina Kupres predmet su Odluke o stanovima koju je usvojilo Općinsko vijeće Kupres, a tom odlukom predviđeno je da se određeni broj stanova proda, jedan dio je namijenjen za kadrovske potrebe, a jedan dio za potrebe Centra za socijalni rad i žrtve obiteljskog nasilja.

Što se tiče ostale državne imovine koja je bila u državnom vlasništvu ista je privatizirana i nalazi se u privatnom vlasništvu i ista nije u nadležnosti općine Kupres.

Općina Kupres ne raspolaže bilo kakvim drugim informacijama glede državne imovine na području općine Kupres.

Imajući u vidu činjenicu da podaci kojima raspolaže općina Kupres nisu ažurirani, postoji mogućnost da nisu obuhvaćeni svi podaci vezani za državnu imovinu, te se ovo izvješće odnosi samo na podatke kojima raspolažu institucije općine Kupres.

C)    Informacija o prirodnim resursima i danim koncesijama na području općine Kupres

Na području općine Kupres ima ukupno 7 (sedam) sklopljenih ugovora o koncesiji i to:

-          Dva ugovora odnose se na eksploataciju mineralne sirovine dolomita;

-          Jedan ugovor odnosi se na eksploataciju mineralne sirovine treseta;

-          Dva ugovora odnose se na korištenje prostora za izgradnju i korištenje turističkog i sportsko-rekreacijskog centra (skijališta);

-          Dva ugovora odnose se na korištenje prostora za izgradnju i korištenje vjetroparka.

Popis poduzeća sa kojima je sklopljen ugovor o koncesiji:

1.      ĆURKOVIĆ d.o.o. Tomislavgrad, direktor Mira Ćurković,

2.      DOLOMIT d.o.o. Kupres, direktor Tomislav Bagarić,

3.      INVEST  EKO d.o.o. Kupres , direktor Željko Tanić,

4.      ČAJUŠA d.o.o. Kupres, direktor Zvonko Bagarić

5.      SRC SKI IVAN d.o.o. Kupres, direktor Smilja Ravančić

6.      KAMEN-DENT d.o.o. Mostar,  direktor Dragan Krstović

7.      KONCIG d.o.o. Posušje , direktor Josip Grubišić

U skladu s predviđenim programom rada Općinsko vijeće Kupres je dana 20.04.2015.godine aktom br: 01-02-1-27/15 uputilo zahtjev resornom Ministarstvu HBŽ za detaljne informacije vezane za predmet koncesija. Obzirom da u dostavljenoj informaciji od strane nadležnog ministarstva broj: 05-01-18-88/15 od 11.05.2015. nisu navedeni financijski efekti koncesija, kolegij OV je tražio aktom br: 01-02-1-27/15 od 18.05.2015. godine dopunu informacije.

Nakon prikupljenih podataka stanje je sljedeće:

-          ĆURKOVIĆ d.o.o. Tomislavgrad, direktor Mira Ćurković

Koncesionar: ĆURKOVIĆ d.o.o.

Sjedište: Tomislavgrad

Zastupnik: Mira Ćurković, direktor

Ugovor zaključen u Livnu: 17.12.2007. godine

Broj Ugovora (protokola): 05-01-18-659/07

Predmet koncesije je prostor za eksploataciju mineralne sirovine dolomita na lokaciji Troljin Vrh, općina Kupres, s ciljem zadovoljavanja tržišta ili vlastite proizvodnje građevnih elemenata za tržište. Koncesija je dana na period od 25 (dvadeset i pet) godina. Vrijeme se računa od dana sklapanja Ugovora o koncesiji koji se može produžiti bez ponovne objave Javnog poziva ili Javnog natječaja, a najviše do polovice Ugovorom odobrenog razdoblja. Vrijeme trajanja koncesije i rokovi, plaćanje koncesijske naknade definirani su Ugovorom na način da se Koncesionar obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu, a nadzor nad ispunjenjem obveza plaćanja naknade za predmetnu koncesiju obavlja Ministarstvo financija HBŽ.

Obveza plaćanja koncesijske utvrđivana je od 2009. godine do 2014. godine i to kako slijedi:

-          za 2009. godinu u iznosu 1.347,71 KM

-          za 2010. godinu u iznosu 1.500,00 KM

-          za 2011. godinu u iznosu 410,40 KM

-          za 2012. godinu u iznosu 0,00 KM

-          za 2013. godinu u iznosu 0,00 KM

-          za 2014. godinu u iznosu 1.428,00 KM

Ukupne obveze Koncesionara po osnovu koncesijske naknade do sada su iznosile 4.686,11 KM, a koncesionar po prikupljenim podacima ima duga za 2014. godinu u iznosu 940,00 KM.

Koncesionar je po Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog prodajom dolomita na tržištu.

-          DOLOMIT d.o.o. Kupres, direktor Tomislav Bagarić

Koncesionar: DOLOMIT d.o.o.

Sjedište: Kupres

Zastupnik: Tomislav Bagarić, direktor

Ugovor zaključen u Livnu: 10.05.2007. godine

Broj Ugovora (protokola): 05-01-18-300/07

Predmet koncesije je prostor za eksploataciju mineralne sirovine dolomita na lokaciji Grguljača, općina Kupres, u cilju zadovoljavanja tržišta ili vlastite proizvodnje građevnih elemenata za tržište. Koncesija je dana na period od 30 (trideset) godina. Vrijeme se računa od dana sklapanja Ugovora o koncesiji koji se može produžiti bez ponovne objave Javnog poziva ili Javnog natječaja, a najviše do polovice Ugovorom odobrenog razdoblja.

Vrijeme trajanja koncesije i rokovi, plaćanje koncesijske naknade definirani su Ugovorom na način da se Koncesionar obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu, a nadzor nad ispunjenjem obveza plaćanja naknade za predmetnu koncesiju obavlja Ministarstvo financija HBŽ.

Obveza plaćanja koncesijske naknade utvrđivana je od 2004. godine do 2014. godine i to kako slijedi:

-          za 2004. godinu u iznosu 5.926,65 KM

-          za 2005. godinu u iznosu 3.668,22 KM

-          za 2006. godinu u iznosu 2.871,93 KM

-          za 2007. godinu u iznosu 4.253,52 KM

-          za 2008. godinu u iznosu 8.899,30 KM

-          za 2009. godinu u iznosu 5.593,44 KM

-          za 2010. godinu u iznosu        0,00 KM

-          za 2011. godinu u iznosu 7.840,16 KM

-          za 2012. godinu u iznosu 9.529,00 KM

-          za 2013. godinu u iznosu        0,00 KM

-          za 2014. godinu u iznosu 8.447,00 KM

Ukupne obveze Koncesionara po osnovu koncesijske naknade do sada su iznosile 57.029,42 KM, a koncesionar je po prikupljenim podacima u pretplati za 2014. godinu u iznosu od 1.083,00 KM.

Koncesionar je po Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog prodajom dolomita na tržištu ili kalkulacijom istog postotka na sirovinu koja je ugrađena u građevinske elemente namijenjene tržištu.

-          INVEST  EKO d.o.o. Kupres , direktor Željko Tanić

Koncesionar: INVEST EKO d.o.o.

Sjedište: Kupres

Zastupnik: Željko Tanić, direktor

Ugovor zaključen u Livnu: 14.05.2007. godine

Broj Ugovora (protokola): 05-01-18-310/07

Predmet koncesije je prostor za eksploataciju mineralne sirovine treseta na lokaciji Crni Lug općina Kupres u cilju zadovoljavanja tržišta.

Koncesija je dana na period od 30 (trideset) godina. Vrijeme se računa od dana sklapanja Ugovora o koncesiji koji se može produžiti bez ponovne objave Javnog poziva ili Javnog natječaja, a najviše do polovice Ugovorom odobrenog razdoblja.

Vrijeme trajanja koncesije i rokovi, plaćanje koncesijske naknade definirani su Ugovorom na način da se Koncesionar obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu, a nadzor nad ispunjenjem obveza plaćanja naknade za predmetnu koncesiju obavlja Ministarstvo financija HBŽ. Koncesionar nema dugovanja iz prijašnjih godina kao ni obveze za 2014. godinu jer nije imao eksploatacije iz razloga što je koncesionar imao sudski spor koji je riješio u svoju korist.

Obveza plaćanja koncesijske utvrđivana je od 2004. godine do 2014. godine i to kako slijedi:

-          za 2006. godinu u iznosu 7.287,00 KM

-          za 2007. godinu u iznosu        0,00 KM

-          za 2008. godinu u iznosu 4.603,95 KM

-          za 2009. godinu u iznosu 9.875,00 KM

-          za 2010. godinu u iznosu        0,00 KM

-          za 2011. godinu u iznosu        0,00 KM

-          za 2012. godinu u iznosu        0,00 KM

-          za 2013. godinu u iznosu        0,00 KM

-          za 2014. godinu u iznosu 1.975,00 KM

Ukupne obveze Koncesionara do sada su iznosile 23.741,45 KM, te koncesionar po prikupljenim podacima nema neizmirenih obveza.

Koncesionar je po Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine treseta na tržištu.

-          ČAJUŠA d.o.o. Kupres, direktor Zvonko Bagarić

Koncesionar: ČAJUŠA d.o.o.

Sjedište: Kupres

Zastupnik: Zvonko Bagarić, direktor

Ugovor zaključen u Livnu: 20.06.2013. godine

Broj Ugovora (protokola): 05-03-3-22-257/13

Predmet koncesije je prostor za izgradnju i korištenje turističkog i sportsko-rekreacijskog centra na lokalitetu Čajuša i izgradnju ski-staze, ski liftova i ski-vučnice.

Po isteku ugovorenog koncesijskog razdoblja, koncesionar se obvezao da će transferirati (prenijeti) koncesiju odnosno izgrađene objekte i postojanja bez ikakvih tereta (hipoteka, leasing i dr.) i pripadajuću dokumentaciju na Vladu HBŽ-ja uzimajući u obzir vrijeme korištenja objekata.

Koncesija je dana na period od 30 (trideset) godina te je počela teći danom potpisivanja  Ugovora. Ugovorene strane su suglasne da je Koncesionar obvezan početi s djelatnošću skijališta u sezoni 2012/13 godine. Budući da u spomenutoj sezoni  nije bilo snijega, koncesionar je uputio zahtjev da mu se ne naplaćuje koncesijska naknada za ovu godinu što mu je i odobreno od strane ministarstva gospodarstva.

Koncesionar je obvezan  u slučaju nastupanja više sile, zbog koje nije mogao u roku otpočeti svoje radove, najkasnije u roku od 30 dana o tome u pisanom obliku izvijestiti Koncesora s opisom tog događaja.

Nadležno ministarstvo je bez primjedbi na pridržavanje rokova proisteklih iz koncesijskog Ugovora.

Budući da je sezona nedavno završila upućen je dopis koncesionaru od strane nadležnog ministarstva u kojem se traži da im se dostave podatci na temelju kojih će biti obračunata koncesijska naknada za sezonu 2014/15.

Koncesionar je po Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu kojoj se kao osnovica utvrđuju prodane karte za skijanje u jednoj sezoni izražene u KM bez PDV-a. Naknada se utvrđuje na način da se uzme broj prodanih karata za skijanje za jednu sezonu i pomnoži s 3% iznosa prodajne cijene karte izražen u KM bez PDV-a. Dobiveni iznos se množi sa 42 %.

-          SRC SKI IVAN d.o.o. Kupres, direktor Smilja Ravančić

Koncesionar: SRC SKI IVAN d.o.o.

Sjedište: Kupres

Zastupnik: Smilja Ravančić

Ugovor zaključen u Livnu: 03.12.2014. godine

Broj Ugovora (protokola): 05-03-3-22-308/12

Predmet koncesije jeprostor za izgradnju i korištenje turističkog i sportsko-rekreacijskog centra na lokalitetu „Šorina Dolina“ i izgradnju ski-staze, ski liftova i ski-vučnice.

Po isteku ugovorenog koncesijskog razdoblja, koncesionar se obvezao da će transferirati (prenijeti) koncesiju odnosno izgrađene objekte i postojanja bez ikakvih tereta (hipoteka, leasing i dr.) i pripadajuću dokumentaciju na Vladu HBŽ-ja uzimajući u obzir vrijeme korištenja objekata.

Koncesija je dana na period od 30 (trideset) godinai počela je teći danom potpisivanja Ugovora. Ugovorene strane su suglasne da je Koncesionar obvezan početi s djelatnošću skijališta u sezoni 2014/15 godine.

Koncesionar se obvezuje da će u slučaju nastupanja više sile, zbog koje nije mogao u roku otpočeti svoje radove, najkasnije u roku od 30 dana o tome u pisanom obliku izvijestiti Koncesora s opisom tog događaja.

Ministarstvo je bez primjedbi na pridržavanje rokova proisteklih iz koncesijskog Ugovora.

Budući da je sezona tek završila upućen je dopis koncesionaru u kojem se traži da se dostave podatci na temelju kojih će biti obračunata koncesijska naknada za sezonu 2014/15.

Koncesionar je po Ugovoru obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu kojoj se kao osnovica utvrđuju prodane karte za skijanje u jednoj sezoni izražene u KM bez PDV-a. Naknada se utvrđuje na način da se uzme broj prodanih karata za skijanje pomnožen sa cijenom karte za skijanje,za jednu sezonu i promet eventualnih drugih usluga korištenja koncesijskog zemljišta, pomnožen sa 3% iznosa prodajne cijene karte izražen u KM bez PDV-a.

-          KAMEN-DENT d.o.o. Mostar,  direktor Dragan Krstović

Koncesionar: KAMEN-DENT d.o.o.

Sjedište: Mostar

Zastupnik: Dragan Krstović, direktor

Ugovor zaključen u Livnu: 29.08.2008. godine

Broj Ugovora (protokola): 05-01-18-262/08

Koncesor je dodijelio koncesionaru na korištenje prostor za izgradnju i korištenje vjetroparka u cilju proizvodnje električne energije na lokaciji „Ravanjska vrata, Vukovsko i Obadine (općina Kupres) i Ravnine, Pakline i Ljubuša (općina Tomislavgrad)“ koju će Koncesionar o svom trošku projektirati, izgraditi i koristiti te nakon isteka koncesijskog razdoblja prenijeti na Koncesora.

Koncesija je dana na period od 30 (trideset) godina i počinje teći danom komercijalnog pogona. Početak komercijalnog pogona je  24 mjeseca nakon izrade revizije Glavnog projekta vjetroparkova. U slučaju da datum komercijalnog pogona ne bude u roku, odnosno 24 mjeseca, zbog propusta Koncesionara ovaj Ugovor će biti raskinut, bez bilo kojeg prava Koncesionara da potražuje naknadu osim stvarnih troškova pripreme i izgradnje u slučaju da se koncesija dodjeli drugom pravnom subjektu.

Vrijeme trajanja koncesije i rokovi: Koncesionar se obvezuje da u roku od 12 mjeseci, nakon izrade Studije utjecaja na okoliš i ishođenja lokacijske dozvole, izradi i Glavni projekt za izgradnju vjetroparka na spomenutim lokacijama.

Lokacijska dozvola 1. dostavljena

Lokacijska dozvola 2. dostavljena

Okolišna dozvola – dostavljena

Iz koncesijskog Ugovora vidljivo je da koncesionar nije poštivao rokove iz Ugovora te se predlaže da mu se produže rokovi iz Ugovora iz razloga što je koncesionar imao problema oko imovinsko-pravnih odnosa i prenamjene zemljišta na terenu, te na kasno donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije (2013. godina) koji reguliraju daljnju proceduru ishođenja dozvola.

Koncesionar je po Ugovoru s Županijom obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu u iznosu od 1.5% od ukupno ostvarenog prihoda od prodate električne energije. Koncesionar ima poseban Ugovor i s Općinom te je u istom određen dodatni iznos godišnje koncesijske naknade u iznosu 1% od prodane električne energije.

-          KONCIG d.o.o. Posušje , direktor Josip Grubišić

Koncesionar: KONCIG d.o.o.

Sjedište: Posušje

Zastupnik: Josip Grubišić, direktor

Ugovor zaključen u Livnu: 07.05.2010. godine

Broj Ugovora (protokola): 05-01-18-294/08

Koncesor je dodijelio koncesionaru pravo na korištenje potrebnog predmetnog zemljišta na lokacijama „Debelo Brdo“ i „Turska mala“ u općini Kupres (ukupna površina je 16,51km2), kao i pravo da o svom trošku projektira, izgradi i rukovodi vjetroparkom.

Koncesor je dodijelio koncesionaru koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka u cilju proizvodnje energije na lokacijama „Debelo Brdo“ i „Turska mala“ u općini Kupres koju će Koncesionar o svom trošku projektirati, upravljati i nakon isteka koncesijskog perioda prenijeti na Koncesora.

Koncesija je dana na period od 30 (trideset) godina i počinje teći danom komercijalnog pogona.

Početak komercijalnog pogona: 24 mjeseca nakon izrade revizije Glavnog projekta vjetroparkova. U slučaju da datum komercijalnog pogona ne bude u roku, odnosno 24 mjeseca nakon izrade revizije Glavnog projekta, zbog propusta Koncesionara ovaj Ugovor će biti raskinut, bez bilo kojeg prava Koncesionara da potražuje naknadu u slučaju da se koncesija dodjeli drugom pravnom subjektu. (Članak 10)

Vrijeme trajanja koncesije i rokovi: Koncesionar se obvezao da u roku od 12 mjeseci, nakon izrade Studije utjecaja na okoliš i dobivanja okolišne dozvole, ishodi lokacijsku dozvolu, izradi i dostavi Glavni projekt za izgradnju vjetroparka Debelo Brdo i Turska Mala.

Lokacijska dozvola dostavljena

Okolišna dozvola – dostavljena

Glavni projekt - dostavljen

Koncesionar je naknadno dostavio svu potrebnu dokumentaciju iz koje je vidljivo da je Glavni projekt revidiran, kao i dokaz da je predmet upućen u Federalno ministarstvo prostornog uređenja na daljnju obradu i ishođenje rješenja, odnosno Odobrenje za građenje. Koncesionar nije poštovao sve rokove iz Ugovora ali se predlaže da mu se rokovi produže iz razloga što koncesionar nije mogao na vrijeme riješiti imovinsko-pravne odnosa a po koncesijskom Ugovoru između ostalog to je obveza i koncesora, odnosno Vlade HBŽ da  pomogne u rješavanju imovinsko-pravni odnosa (članak 5).

Koncesionar je po Ugovoru s Županijom obvezan plaćati godišnju koncesijsku naknadu u iznosu od 1.5% od ukupno ostvarene proizvodnje od električne energije-ukupno ostvarenog prihoda od prodate električne energije. Koncesionar ima poseban Ugovor i s Općinom te je u istom određen dodatni iznos godišnje koncesijske naknade u iznosu 1% od prodane električne energije.

Analiza

Po našoj evidenciji na temelju sedam (7) sklopljenih koncesijskih Ugovora na području općine Kupres evidentirane su uplate koncesijske naknade u općinski proračun kako slijedi:

-          16.07.2010. godine iznos od 6.726,46 KM

-          16.07.2010. godine iznos od 5.401,30 KM

-          16.07.2010. godine iznos od 1.701,41 KM

-          18.01.2011. godine iznos od 64,16 KM

-          15.06.2011. godine iznos od 100,00 KM

-          31.12.2011. godine iznos od 3.136,06 KM

-          13.04.2012. godine iznos od 1.600,00 KM

-          06.12.2012. godine iznos od 2.211,68 KM

-          28.01.2014. godine iznos od 288,00 KM

-          28.05.2014. godine iznos od 188,80 KM

-          09.06.2014. godine iznos od 2.852,00 KM

-          31.07.2014. godine iznos od 790,00 KM

-          12.08.2014. godine iznos od 526,80 KM

-          18.12.2014. godine iznos od 94,40 KM

Ukupno je do sada po našoj evidenciji koju možemo voditi samo na temelju konta s kojeg su sredstva iz Županijskog proračuna prebačena u Općinski proračun nama uplaćeno 25.681,07 KM.

Obzirom da nam nikad nije dostavljen niti jedan obračun i niti jedan dokument na koji je način obračunata koncesijska naknada ne možemo niti znati da li je ili nije Županija izmirila sve obveze prema Općini kad je u pitanju koncesijska naknada.

Obveza plaćanja koncesijske naknade određena je Zakonom o koncesijama HBŽ i to kako slijedi:

Članak 51.-Za dobivenu koncesiju plaća se naknada (u daljem tekstu: koncesijska naknada) sukladno Odluci o pristupanju dodjeli koncesije i ugovoru o koncesiji.

Članak 52-. Koncesijska se naknada određuje u zavisnosti od vrste, kvalitete, odnosno kategorije, količine, namjene i tržišne cijene prirodnog bogatstva ili dobra u općoj uporabi, odnosno u zavisnosti od vrste djelatnosti, tržišnih uvjeta poslovanja, roka trajanja koncesije, ugovorenog rizika i očekivane dobiti (profita).

Članak 53.-Naknade za koncesiju utvrđene ugovorom predstavljaju prihod Županije i općina na čijem se području predmet koncesije nalazi, a sukladno propisima Vlade Županije. Troškovi nastali u postupku pripreme i provođenja dodjeljivanja koncesije naknađuju se iz naknade za koncesiju.

Članak 54. Naknada za koncesiju ne može se smanjiti za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji.

Kako je po citiranom članku 53. Zakona o koncesijama HBŽ određeno da Vlada HBŽ donese propis kojim će definirati raspodjelu koncesijske naknade između Županije i Općine, tako je Vlada HBŽ i donijela Odluku br:01-02-2/7-1/09 od 23.studenoga 2009. godine kojom se sredstva raspoređuju po principu 60% u korist Županije i 40% u korist Općine.

Ono što je primjetno jest da se na različite načine obračunava koncesijska naknada za praktično iste vrste koncesija. U slučaju skijališta „Čajuša“ u obračun koncesijske naknade uzeto je u obzir zemljište kojem je vlasnik Županija, a koristi ga koncesionar i ono iznosi 42/100 pa se u obračunu određeni iznos množi s 42%, dok se u slučaju skijališta „Ski-Ivan“ navodi „i promet eventualnih drugih usluga korištenja koncesijskog zemljišta“ što je formulacija koja je neodređena i koja će vjerojatno prilikom obračuna koncesijske naknade ići ili na štetu koncesionara ili na štetu koncesora.

U koncesijskim Ugovorima gdje su predmet koncesije mineralne sirovine imamo tri različite situacije:

U koncesijskom Ugovoru s „Ćurković“ d.o.o.Tomislavgrad u točci II. koja govori o namjeni koncesije stoji: „ Utvrđuje se da se koncesija iz točke I. ovog ugovora dodjeljuje sa svrhom eksploatacije dolomita namijenjenog tržištu ili vlastitoj proizvodnji građevnih elemenata za tržište“, a točka VII. koja govori o koncesijskoj naknadi, glasi:„Korisnik koncesije se obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog prodajom dolomita na tržištu“

U koncesijskom Ugovoru s Dolomit d.o.o.Kupres u točci II. koja govori o namjeni koncesije stoji:„ Utvrđuje se da se koncesija iz točke I. ovog ugovora dodjeljuje sa svrhom eksploatacije dolomita namijenjenog tržištu ili vlastitoj proizvodnji građevnih elemenata za tržište“ a točka VII. koja govori o koncesijskoj naknadi, glasi: „Korisnik koncesije se obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu koja se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog prodajom dolomita na tržištuili kalkulacijom istog postotka na sirovinu koja je ugrađena u građevinske elemente namijenjene tržištu“

U koncesijskom Ugovoru s „Invest-eko“ d.o.o. Kupres u točci II. koja govori o namjeni koncesije stoji: „ Utvrđuje se da se koncesija iz točke I. ovog ugovora dodjeljuje sa svrhom eksploatacije treseta namijenjenog tržištu“ a točka VII. koja govori o koncesijskoj naknadi, glasi: „Korisnik koncesije se obvezuje plaćati godišnju koncesijsku naknadu. Iznos godišnje koncesijske naknade se utvrđuje u visini 2,5% od prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine na tržištu“

Evidentno je da se poduzećima Ćurković d.o.o. Tomislavgrad i Dolomit d.o.o. Kupres u koncesijskom Ugovoru omogućilo da mineralne sirovine (dolomit) mogu koristiti i u vlastitoj proizvodnji građevnih elemenata za tržište. Razlika je u tome što se koncesijska naknada u slučaju da poduzeće Ćurković d.o.o. Tomislavgrad koristi dolomit za proizvodnju građevnih elemenata za tržište po Ugovoru ne može naplatiti.

U slučaju koncesijskog Ugovora s „Invest-eko“ d.o.o. Kupres koncesionaru uopće nije ostavljena mogućnostkorištenja mineralne sirovine (treseta) u bilo kakvoj vlastitoj proizvodnji.

Kad su u pitanju koncesijski Ugovori koji se tiču vjetroparkova obračun koncesijske naknade je različito formuliran, ali je suština obračuna jednaka.

Kad se uzme u obzir da je za period od 11 godina tj. od 2004-2014. godine kad je evidentirana prva uplata u županijski proračun po osnovi koncesijske naknade od strane Dolomit d.o.o. Kupres u općinski proračun uplaćeno po našoj evidenciji  25.681,07 KM ili 2334,64 KM u prosjeku po godini može se konstatirati da nam prirodni resursi kad je u pitanju punjenje općinskog proračuna i nisu baš od neke koristi.

U svakom slučaju u svrhu zaštite naših prirodnih resursa i u svrhu naplate pravičnih koncesijskih naknada potrebno je sugerirati Vladi HBŽ da prilikom izrade koncesijskih Ugovora koji se tiču kupreških prirodnih resursa uz to što Općinsko vijeće daje prethodnu suglasnost za postupak dodjele koncesije, sudjeluje i općina Kupres.

D)    Informacija o položaju mladih na području općine Kupres

Ovom informacijom, prema raspoloživim podacima općine Kupres, nastojat ćemo pružiti vjerodostojne informacije o položaju mladih na području općine Kupres. Informaciju ćemo podijeliti u nekoliko dijelova, a temelj razvrstavanja su godine starosti:

1.      Djeca do šest (6) godina starosti

Što se tiče mladih predškolskog uzrasta, dakle do 6 godina starosti po evidenciji u matičnoj knjizi rođenih pojedinačno za svaku godinu:

-djece rođene 2008. godine ima 28.,

-djece rođene 2009. godine ima 23.,

-djece rođene 2010. godine ima 22.,

-djece rođene 2011. godine ima 21.,

-djece rođene 2012. godine ima 24.,

-djece rođene 2013. godine ima 19.,

-djece rođene 2014. godine ima 21.

Društveni položaj djece ovoga uzrasta definiran je djelovanjem obitelji i njihovo uključivanje u socijalni i društveni život definirano je roditeljskim i obiteljskim usmjeravanjem. Pored navedenog u pogledu predškolske generacije mladih od osobitog značaja je rad dječjeg vrtića ˝Pahuljica˝ koji obavlja djelatnost brige i smještaja za djecu predškolskog odgoja i u tom smjeru je značajna njihova djelatnost kao prve institucije koja doprinosi uključivanju u socijalni i društveni život djece predškolskog uzrasta. Imajući u vidu važnost djelatnosti dječjeg vrtića općina Kupres u najvećem dijelu financira djelatnost vrtića u granicama financijskih mogućnosti te podržava svaku aktivnost koja je od interesa za rad vrtića kao jedne odgojne ustanove čija je djelatnost od osobitog društvenog interesa.

2.      Djeca osnovnoškolskog uzrasta

Položaj mladih osnovnoškolskog uzrasta tj. do 15 godina starosti definiran je kroz odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi ˝fra Miroslava Džaje˝. Iz godišnjih izvješća ravnatelja škole koji se redovito podnose  Općinskom vijeću razvidan je položaj mladih glede škole pa se u ovom izvješću nećemo posebno osvrtati na taj dio položaja. Pored položaja vezanog za djelatnost osnovne škole potrebno je naglasiti i uključivanje mladih u socijalni i društveni život kroz izvannastavne aktivnosti. Ovdje se prvenstveno misli na uključivanje kroz djelatnost HNK ˝Kupres˝ odnosno kroz bavljenje nogometom, ali i uključivanje bavljenja drugim sportovima kroz djelatnost Taekwondo kluba, skijaškog kluba, paraglajding kluba te šahovskog kluba. Ovdje posebno naglašavamo da je ovaj vid uključivanja u društveni život od osobitog interesa općine Kupres te se na ovaj način u mlade usađuju temeljne društvene vrijednosti koje su važne za daljnji razvoj osobnosti, zdravlja ali i za ostvarivanje prvih trajnijih kontakata sa mladima istog uzrasta i stvaranja osnovne podloge za svakodnevno druženje i daljnji razvoj socijalnih i drugih kontakata značajnih za položaj svakog mladog pojedinca. Ovaj vid položaja mladih također se ostvaruje kroz usmjeravanje roditelja i članova obitelji, ali i kroz djelovanje školskih institucija i drugih institucija te u punom opsegu ovdje dolazi do sinergije rada roditelja, škole i drugih institucija. U financijskom smislu općina Kupres je kroz proračun osigurala sredstva za materijalne troškove osnovne škole, sufinanciranje športskih klubova, te za sufinanciranje prijevoza učenika osnovne škole.

3.      Djeca srednjoškolskog uzrasta

Položaj mladih srednjoškolskog uzrasta tj. od 15 do 19 godina starosti,  je najdelikatniji i treba mu posvetiti posebnu pozornost, kako kroz rad srednje škole ˝Kupres˝ tako i kroz djelatnost općine Kupres i njenih institucija, ali i drugih ustanova koje djeluju na području općine Kupres. Naime, ova dobna skupina koja zbog svojih godina ulazi u fazu formiranja ličnosti, ujedno i formira ljestvicu vrijednosti koja je trajnijeg karaktera, te joj treba posvetiti posebnu pažnju. Iz izvješća ravnatelja srednje škole ˝Kupres˝ vidljivi su osnovni podaci koji se odnose na uspjeh, izostanke i druge relevantne podatke. U usporedbi sa školskom godinom 2013/2014, prema raspoloživim podacima vidi se trend porasta broja učenika upisanih u srednju školu. Naglašavamo da bi trebalo posvetiti posebnu pažnju ponašanju mladih, pronaći uzroke neopravdanog izbivanja sa nastave, na što bi posebnu pozornost trebala obratiti škola, ali i roditelji u obiteljskom krugu. Posebno delikatan položaj mladih ove dobne skupine očituje se u činjenici da se većina mladih po prvi puta susreće sa češćim boravkom u ugostiteljskim objektima gdje se nažalost pruža i mogućnost konzumiranja alkoholnih pića, što je zabrinjavajući trend na području općine Kupres, pa u tom pravcu trebaju djelovati i nadležne institucije (inspekcija,policija). Ovaj trend ističe se u činjenici da se znatan broj mladih ovog uzrasta odaje uživanju alkoholnih pića, što posljedično dovodi ponekad do pojave devijantnog ponašanja. Iz ovog razloga potrebno je napraviti detaljan program koji bi imao za ciljeve upoznati ovu dobnu skupinu sa izrazito štetnim posljedicama konzumiranja alkoholnih pića, kako na tjelesno tako i na psihičko zdravlje, pa time posljedično i na društveni i socijalni status mladih. U ovoj situaciji bi trebali biti uključeni roditelji i šira obitelj kao temeljni nositelji odgoja, ali i druge institucije kao što je MUP, inspekcijske službe općine Kupres i Centar za socijalni rad. Potrebno je poduzeti mjere i aktivnosti uključivanja mladih u izvanškolske aktivnosti i druge aktivnosti kako bi ih se na određeni način odvojilo od štetnih aktivnosti, ali i kako bi im se pojačala svijest o štetnosti alkohola, duhanskih prerađevina i kako ne bi bili prepušteni sami sebi u najdelikatnijim godinama. Ovdje se stavlja naglasak na trajnu i aktivu ulogu cjelokupne životne i institucionalne zajednice koje bi u zajedničkoj koheziji djelovale u cilju zaštite, obrazovanja i usađivanja temeljnih moralnih sustava vrijednosti koje bi stvorile kvalitetnu  osnovu za formiranje aktivnih, tjelesno-fizičkih i psihički zdravih osoba za daljnji društveni položaj i njihovo aktivno uključivanje u sve sfere društvenog i socijalnog života zajednice. Delikatan položaj ove skupine mladih očituje se i u nezadovoljavajućoj strukturi raspoloživih kvota upisa u srednju školu na području naše općine što dovodi do zabrinjavajuće činjenice da značajan broj mladih ove dobne skupine je prisiljen putovati u druge gradove radi stjecanja željenog obrazovanja. Ovakvim postupcima se izlažu povećanim troškovima obrazovanja, ali dolaze do susreta sa novim izazovima koji se očituju u potrebi prilagodbe otežanim životnim uvjetima obrazovanja, ali i otežanim uvjetima uključivanja u izvannastavne i druge socijalno kulturne aktivnosti zbog nedostatka slobodnog vremena. U školskoj godini 2014/2015 osiguran je upis učenika u ekonomski smjer, što je svakako pohvalno iz razloga jer već  imamo  nekoliko generacija koje su završile određene Srednje škole te zbog loše gospodarske situacije i zasićenosti tržišta rada određenim strukama nisu u mogućnosti naći posao. S te strane je pozitivno da mijenjamo Srednje škole prateći potrebe tržišta. Napominjemo da je posebno  pohvalna aktivnost Hrvatskog kulturnog društva HKD ˝Napredak˝,skijaškog kluba Ski ˝Stožer˝, Kupreške udruge mladih ˝KUM˝, Hrvatskog nogometnog kluba HNK˝Kupres˝, Paraglajding kluba, Taekwondo kluba, Šahovskog kluba Kupres, Župe Suho polje Kupres kroz organizaciju FRAM-e, Župe Svete obitelji kroz organizaciju crkvenih zborova različitog uzrasta i drugih udruga koje u otežanim uvjetima rada i djelatnosti iznalaze načine kako bi svoj rad i aktivnosti usmjerile na opće dobro i uključivanju mladih u svoje aktivnosti. Rad navedenih udruga od posebnog je interesa i zbog toga što omogućuje mladima upoznavanje sa novim ljudima i posjećivanje različitih mjesta što osigurava kulturno uzdizanje i povećavanje općeg znanja mladih. Što se tiče financijske potpore općina Kupres je u Proračunima za 2014. i 2015. godinu osigurala financijska sredstva za sufinanciranje prijevoza učenika, već je naglašeno sufinanciranje športskih klubova, a jednokratnim financijskim potporama pomažemo sve aktivnosti mladih za koje nam se obrate zahtjevom (sportski turniri, koncerti, maturalne zabave i sl.). Posebnu pozornost treba skrenuti mladim ljudima koji završavaju Srednju školu na potencijalna radna mjesta koja imamo sada, te posebno koja ćemo imati za nekoliko godina. Valja istaknuti da se mladi ljudi prilikom upisa na fakultet uopće ne informiraju o broju nezaposlenih s njima poželjnom strukom što posljedično dovodi do toga da imamo suficit kadrova određene struke kao što su npr. Profesori Hrvatskog jezika, diplomirani pravnici, diplomirani ekonomisti i sl. te deficit kadrova kao što su profesori matematike, fizike, kemije i praktično gotovo svih struka inženjerskog smjera.

4.      Mladi iznad 19. godina

Osnovni problem ove kategorije javlja se u velikoj nezaposlenosti i popraćen je sa problemom nedostatka dodatnih i raznovrsnijih aktivnosti koje bi mlade usmjerile na sportske i druge društvene djelatnosti što dovodi do pojave velikog broja mladih ljudi koji nemaju drugih aktivnosti do boravka u ugostiteljskim objektima što opet, samo po sebi, dovodi do drugih neželjenih pojava, uključujući i sve vidove devijantnog ponašanja. Općina Kupres je u skladu sa svojim financijskim mogućnostima osigurala većini visokoobrazovanih ljudi koji su bili na zavodu za zapošljavanje odrađivanje pripravničkog staža. U ovom trenutku na zavodu za zapošljavanje imamo samo dvije osobe koje imaju visoko obrazovanje da nisu odradile pripravnički staž te je i to pitanje trenutno u fazi rješavanja.Nažalost, u proteklom periodu zabilježen je trend odlaska mladih u inozemstvo, prvenstveno radi pronalaska posla. Ovaj trend, koji je zabilježen u cijeloj BiH, predstavlja veliki izazov za općinu Kupres, prvenstveno u demografskom a onda posljedično i drugim aspektima. Prepoznajući ovaj problem općina Kupres kroz Odluke Općinskog vijeća i Općinskog načelnika pokušava naći načina da se trend iseljavanja zaustavi. Tako smo na prethodnim sjednicama OV donijeli Odluke kojima se mladima osigurava lakše ishođenje dozvola za gradnju stambenih i poslovnih objekata, povoljnija pozicija prilikom davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta, osiguravanje odrađivanja već spomenutog pripravničkog staža i sl. Zaključno,za sve gore navedene kategorije mladih, izrazito nepovoljno djeluje i postojeća teška gospodarska situacija na području općine Kupres. Naime,nedostatak financijskih sredstava uvjetuje mlade u bavljenju različitim društvenim i sportskima aktivnostima, koje iziskuju i financijska sredstva, pa shodno tome i onemogućuju ih u socijalnom i društvenom uključivanju u aktivni rad i funkcioniranje zajednice. Jedan od problema, koji proizlazi iz nedostatka financijskih sredstava, je po našem mišljenju i devijantno ponašanje, koje je svojevrsni izraz nemoći promjene teške financijske situacije, u kojoj se nalazi nemali broj obitelji pa shodno tome i mladi. Visoka ljestvica materijalnih vrijednosti, neosnovano postavljena modernim načinom života i standarda, svojevrsni kulturološki šok izazvan modernim sredstvima prijenosa informacija, moderni trendovi koji se skoro svakodnevno mijenjaju izazovi su pred kojima se nalaze mladi sa područja općine Kupres.Potrebama i problemima mladih treba pristupiti analitički, sustavno i temeljito, počevši od obitelji kao temeljne jedinice, uz obilatu suradnju i svesrdnu pomoć svih institucija, počevši od institucije općine Kupres kako bi se problemi i izazovi sa kojima se susreću mladi u najvećoj mogućoj mjeri ublažili, ako ne u potpunosti otklonili. U ovoj djelatnosti pored financijskih sredstava, koja su objektivno nedostatna, potrebno je uložiti i sve druge kapacitete, uključujući obrazovni i savjetodavni sustav. Mlade treba usmjeravati na upisivanje fakulteta koji su deficitarni te ih treba usmjeriti na potencijal prirodnih resursa općine Kupres  što će detaljnije bit obrađeno kroz predložene zaključke.

E)    Informacija o socijalnom stanju stanovništva na području općine Kupres

Kada je u pitanju informacija o socijalnom stanju stanovništva vrlo je nezahvalno istu kvalitetno obraditi iz razloga jer nismo u mogućnosti doći do svih relevantnih podataka koji bi trebali obuhvatiti sve dobne skupine stanovništva.

Zbog jasnijeg pregleda informacije istu ćemo podijeliti po dobnim skupinama.

1)      Status stanovništva od 0-19 godina-djeca

Obzirom da je kroz Informaciju o položaju mladih na području općine Kupres u većem dijelu obrađen status navedene kategorije stanovništva kao i da Centar za socijalni rad i  predškolska i školske ustanove na području općine Kupres dostavljaju pojedinačna izvješća na Općinsko vijeće ovdje ćemo se samo osvrnuti na činjenice koje proizlaze iz dostavljanih izvješća .

Kako navedena kategorija stanovništva nije radno sposobna njihov socijalni status proizlazi iz socijalnog statusa stanovništva koje je radno sposobno. Iz izvješća nadležnih tijela (Dječji vrtić, Osnovna škola, Srednja škola) ne mogu se iščitati značajniji problemi koji se tiču socijalnog statusa navedene kategorije, dok se u Izvješću Centra za socijalni rad može iščitati podatak da ukupno dvanaestero (12) djece putem ove ustanove ima zdravstveno osiguranje, od čega je jedno (1) predškolske, a jedanaestero (11) školske dobi.

2)      Status stanovništva od 20-65 godina- Radno sposobno stanovništvo

Da bi izveli bilo kakav zaključak moramo navesti određene podatke koji se tiču zaposlenih / nezaposlenih, prijavljenih/neprijavljenih, zdravstveno osiguranih/neosiguranih radno sposobnih ljudi na području općine Kupres.

Po evidenciji zavoda za zapošljavanje s 01.lipnjom 2015. godine evidentirano je na području općine Kupres 388 nezaposlenih osoba. Od ukupnog broja muških je 147, a ženskih 241 osoba. Po obrazovnoj strukturi s VSS-om je 11, s VŠS-om 16, s SSS-om 125, KV-om 108, PKV-om 13 i NKV-om 115 osoba.

Na području Kupresa po evidenciji Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ prijavljeno je 655 djelatnika. Od ukupnog broja djelatnika koji su prijavljeni u Zavodu za zdravstveno osiguranje u javnom sektoru pravo na zdravstveno osiguranje ima 385 djelatnika, a u privatnom 270 djelatnika. U slučaju javnog sektora zdravstveno su osigurani praktično svi djelatnici, dok u privatnom sektoru postoji značajniji broj ljudi koji nemaju redovno zdravstveno osiguranje. Točan broj djelatnika privatnog sektora koji nemaju redovno zdravstveno osiguranje nismo u mogućnosti odrediti iz razloga jer su podaci praktično svakodnevno promjenjivi.

Po evidenciji Centra za socijalni rad Kupres s 01.06.2015.godine s područja općine Kupres šest (6) osoba smješteno je u Ustanove koje se skrbe o osobama koje se nisu u stanju skrbiti o sebi. Na osnovu izvješća Centra za socijalni rad Kupres evidentno je da imamo značajan broj korisnika stalne novčane pomoći (65-70), korisnika jednokratne pomoći(41) te korisnika zdravstvenog osiguranja (90-110) preko navedene ustanove. Detaljniji podaci o korisnicima usluga Centra za socijalni rad Kupres obrađeni su posebnim izvješćem te se nećemo ovdje dublje upuštati u analitiku istih.

Na osnovu evidencije Zavoda za MIO/PIO na području općine Kupres s 31.12.2014. godine bilo je uposleno 725 osoba s prosječnom plaćom od 858 KM. Razlika u broju evidentiranih djelatnika u ZZO i MIO/PIO nastala je iz razloga jer se kroz MIO/PIO još uvijek evidentira dio djelatnika koji su radili u poduzećima koja su bila ili će biti predmet privatizacije kao npr. DIP, Plazenica promet, osnovana poduzeća i ugostiteljski objekti koji formalno-pravno postoje, a u suštini su neaktivni itd. Po informacijama koje smo uspjeli prikupiti kada je u pitanju javni sektor na području općine Kupres stanje je zadovoljavajuće. Ovakvoj ocjeni pridonosi činjenica da zaposlenici u javnom sektoru imaju manje-više redovne plaće, zdravstveno su osigurani te im se redovno uplaćuju svi ostali doprinosi. Iz ovakvog statusa radno sposobnog stanovništva u javnom sektoru proizlazi zaključak da su i njihova djeca u povoljnijem socijalnom položaju u odnosu na djecu roditelja koji su uposleni u privatnom sektoru.

Analizirajući primanja djelatnika u javnom sektoru i uspoređujući ih sa primanjem djelatnika u privatnom sektoru vidi se jedan nerazmjer koji je i više nego zabrinjavajući. Valja doduše istaknuti da službena evidencija primanja u privatnom sektoru u najvećem dijelu nije realna iz razloga jer jedan dio plaće većina djelatnika prima na ruke tj.„na crno“. U značajnom broju slučajeva manji dio plaće poslodavci zakonski isplaćuju, tj. isplaćuju putem banke samo minimalnu plaću na koju se obračunavaju i minimalni doprinosi. Ovakvi postupci poslodavaca u privatnom sektoru vođeni su s jedne strane željom za što većom zaradom, a s druge s poprilično visokim obvezama koje poslodavci imaju prema državi ukoliko isplaćuju plaće kako je to zakonodavac predvidio.

Nije nam cilj pravdati ovakve postupke naših gospodarstvenika, ali iz razgovora s ljudima evidentno je da država umjesto da kroz smanjivanje obveza koje poslodavci imaju na isplaćene plaće olakša poslovanje privatnom sektoru i uprihodi osjetno veća sredstva od onih koje sada prihoduje, dovodi poslodavce u situaciju da su praktično prisiljeni ili varati državu ili otpuštati radnike.

Iz razgovora s ljudima koji su dio privatnog sektora izvodi se zaključak da bi se ukoliko bi država utvrdila manje obveze po osnovu poreza i doprinosa na plaće stekli uvjeti za povećanu gospodarsku aktivnost što bi zasigurno dovelo do otvaranja novih radnih mjesta.

Analizirajući podatke koji se tiču evidentiranih nezaposlenih osoba vidljivo je da je 27 osoba ili 6,96% s VŠS-om ili VSS-om od čega je 11 s VSS-om ( 6 pravnika, 1 ekonomista, 1 likovna kultura, 1 sociolog, 1 religijska kultura, 1 politolog) i 16 s VŠS-om ( 5 ekonomske,2 informatičke, 1 nastavnik razredne nastave, 1 pedagoške, , 1 strojarske, 1 fizioterapeut, 1 inženjer tekstilne tehnologije, 1 agronomske, 1 socijalni rad, 1 predškolski odgoj, 1 tjelesni odgoj, 1 elektrotehničke struke).

Kako smo se osvrnuli na stanje u privatnom i javnom sektoru valja se osvrnuti i na socijalni status visoko obrazovanog i stanovništva koje to nije. Bez obzira u kojem sektoru radi osjetna je razlika tj. povoljniji socijalni status stanovništva koje je visoko obrazovano u odnosu na stanovništvo koje to nije. Ono što zabrinjava jest struktura visoko obrazovanog stanovništva i najvećim dijelom način na koji razmišljaju.

Izuzmemo li inženjere šumarstva i poljoprivrede koji u strukturi onih koji nisu društvenog smjera visoko obrazovanih osoba prevladavaju strukom, ostale struke nedruštvenog smjera su nam redom deficitarne. Dodatni problem predstavlja i činjenica da je većini mladih visoko obrazovanih ljudi jedini cilj zaposliti se u javni sektor (elektro, šumarija, općina) što je s aspekta gospodarskog razvoja potpuno neprihvatljivo jer bi obrazovani ljudi trebali biti nositelji svih aktivnosti koje se tiču stvaranja novih vrijednosti, a to se jedino može postići otvaranjem novih radnih mjesta uglavnom u privatnom sektoru. Zastrašujuća je činjenica da većina mladih visoko obrazovanih ljudi uopće i ne razmišlja o privatnom sektoru kao nečemu gdje bi mogli djelovati te svojim znanjem i radom i sebi i drugima osigurati radno mjesto. 

Struktura visoko obrazovanih kadrova pokazuje da su praktično svi nezaposleni društvenog smjera, koji su po nekakvom nepisanom pravilu (pogotovo na Balkanu) u najvećem dijelu naslonjeni na javni sektor. Navedena činjenica nam ukazuje da u ovom trenutku imamo prezasićenost javnog sektora s kadrovima društvenog smjera. Iz razgovora s istima oni sebe i dalje ne vide u privatnom sektoru praktično ni u kakvoj soluciji, što je neshvatljivo. S druge strane čak i u javnom sektoru postoji deficit kadrova koji nisu društvenog smjera kao što su npr. profesori matematike, fizike, kemije, diplomirani inženjeri geodezije, arhitekture, građevine, liječnici,veterinari,stomatolozi itd, a naši mladi se opet mahom odlučuju za fakultete društvenog smjera uopće ne razmišljajući o tom da li će imati radno mjesto nakon završenog studija.Iz navedenog se da zaključiti da se mladi ljudi koji upisuju fakultet trebaju voditi činjenicom da postoji deficit određenih kadrova te upisivati fakultete koji obrazuju takve kadrove bez obzira na afinitete koje imaju prema određenim strukama i na statističke podatke koji se tiču dužine studiranja i teškoće završetka tih studija.

Uzmemo li u obzir daljnju strukturu nezaposlenih i usporedimo li je s podacima koje u općini posjedujemo, a tiču se upisanih osoba u Registar poljoprivrednih gospodarstava evidentno je da se značajan broj ljudi na zavodu za zapošljavanje nalazi iz razloga da bi imali zdravstveno osiguranje.

Kao dokaz navedenom može poslužiti podatak da je od 388 službeno evidentiranih nezaposlenih osoba njih 173 upisano u RPG kao nositelji gospodarstva. Obzirom da se radi o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tj. obiteljskom biznisu, kad dodamo njihove članove obitelji na broj od 173 koji su u određenom broju prijavljeni na zavodu za zapošljavanje imamo broj od oko cca 270 ljudi koji se formalno-pravno vode kao neuposleni, a stvarno su zaposleni u poljoprivredi.

Iz razgovora s poljoprivrednicima upisanim u RPG evidentno je da bi se u slučaju povoljnijeg zakonskog statusa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „skinuli“ sa zavoda za zapošljavanje i „formalno-pravno“ registrirali kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva te bi sebi uplaćivali doprinose i na taj način bi se vodili kao stvarno i pravno uposleni. Jedan od prijedloga koji je došao od strane poljoprivrednika jest da se poticajna sredstva koja se daju poljoprivrednim proizvođačima umjesto da se kako reče jedan poljoprivrednik „otafrlje“ dijele čak i po stambenim zgradama usmjere na način da se poljoprivrednim proizvođačima daju kao sredstva koja će oni koristiti za uplaćivanje vlastitih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Ovaj prijedlog je zasigurno dobar i može se riješiti na način da se usvoje određeni zakonski akti koji će do najsitnijih detalja razraditi navedenu problematiku, spriječiti zloupotrebu proračunskih novaca i praktično otvoriti veliki broj radnih mjesta.

Kroz tabelarni prikaz dostavljamo podatke o uposlenosti u javnom i privatnom sektoru na području općine Kupres:

Javna poduzeća						Uposlenih	Žena
HERCEGBOSANSKE ŠUME D.O.O.  KUPRES						131	21
HP D.O.O. MOSTAR SREDIŠTE POŠTE LIVNO OJ KUPRES						6	2
HT D.O.O. MOSTAR TKC LIVNO IJKUPRES						3
JP ELEKTROPRIJENOS KUPRES						3
JP ELEKTRO OPSKRBA ELEKTRIČNE ENERGIJEKUPRES						4	2
JP ELEKTROPRIVREDA HZHB DD MOSTAR RJ.ELEKTRO KUPRES						13	1
JAVNO KOMUNALNO PODUZEĆE D.O.O. KUPRES						8	1
JAVNO PODUZEĆE RADIO KUPRES DOO KUPRES						7	3
UKUPNO:						178	30

Negospodarski subjekti

Uposlenih

Žena

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD KUPRES					3	1
CROATIA OSIGURANJE D.D. ZASTUPSTVO KUPRES					1
DOM ZDRAVLJA KUPRES					16	4
HRVATSKI DOM KUPRES					3	2
KANTONALNI POREZNI URED  LIVNO POREZNA ISPOSTAVA KUPRES					4	2
MUP HB ŽUPANIJE-POLICIJSKA STANICA KUPRES					38	7
OPĆINA KUPRES					31	15
OSNOVNA ŠKOLA FRA MIROSLAVA DŽAJE KUPRES					37	26
DJEČJI VRTIĆ „PAHULJICA“ KUPRES					4	4
RIMOKATOLIČKA CRKVA-ŽUPSKI URED OTINOVCI  KUPRES					1	1
SREDNJA ŠKOLA KUPRES					29	19
ZAVOD ZA MIROVINSKO					1
ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA UPOŠLJAVANJE  ISPOSTAVA KUPRES					2	2
					1
UKUPNO:					171	83

Metalno- prerađivačka poduzeća					Uposlenih	Žena
MIK   D.O.O. PODUZEĆE ZA PROIZVODNJU GRAĐEVINSKIH OKOVA KUPRES					10	5
NIVA D.O.O.  KUPRES					1
IGO D.O.O. KUPRES					9	3
INDRA EKO DOO					1
FIM PLAST KUPRES					1
BEM D.O.O.  KUPRES					45	2
UKUPNO:					67	10
Drvno prerađivačka poduzeća					Uposlenih	Žena
BRIKET D.O.O.					1
SONN  D.O.O.  KUPRES					10	2
ČARE D.O.O.  KUPRES					9	1
ŠUJICA DRVO  D.O.O.  KUPRES					24
OLD WOOD KUPRES  D.O.O.  KUPRES					1	1
DRVNO INDUSTRIJSKO PODUZEĆE KUPRES					1	1
UKUPNO:					46	5
Poljoprivredna poduzeća.					Uposlenih	Žena
AGROBUĆEVAČA D.O.O.  KUPRES					1
ECOFARM D.O.O.  KUPRES					5	2
EKO-FLORA AGRARNA ZADRUGA KUPRES					1
GAJEVINE DUŠICI KUPRES					1
KUPREŠKA MLJEKARA ZADRUGA KUPRES					2	1
DEBELO BRDO  ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA  KUPRES					1
KUPREŠKO POLJE POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE					2
GOVEDARSKA FARMA GREDINE					3	1
EKO-KUP D.O.O. KUPRES					3
UKUPNO:					19	4
Trgovinska poduzeća					Uposlenih	Žena
ĆURKOVIĆ D.O.O. TOMISLAVGRAD					7	2
H.F.S DOO KUPRES					1
KUPRES-INTERIJERI DOO KUPRES					2	1
PETROL D.D.  LJUBUŠKI  BENZINSKA CRPKA KUPRES					4
PODUZEĆE ZA UNUTARNJU IVANJSKU TRGOVINU					2	1
"PRIMISCOMERCE"  D.O.O.  KUPRES					6	3
STOŽER D.O.O.  KUPRES					3	3
TELMAX DOO KUPRES					1
TOM-PROM DOO KUPRES					17	12
VILA.PROMET   D.O.O. KUPRES					3
KONZUM					11	8
PLAZENICA PROMET D.O.O					9	5
UKUPNO:					66	35
Samostalne trgovinske radnje					Uposlenih	Žena
ANICA S.T.R. VL. SVALINA JOSIP KUPRES					1
DAHLIJA S.T.R.  VL. MRŠO IVANKA KUPRES					1	1
ELKOM S.Z.R. VL JURIČ MARKO KUPRES					2
PRPUŠA S.T.R. VL. PATRUN TOMISLAV KUPRES					2	1
ŠPRUNG S.T.R. VL. ČIČAK MARICA KUPRES					2	2
UNIVERZAL STR. VL.MIOČ TOMISLAV KUPRES					1
VISKOVIĆ S.T.R. VL. VISKOVIĆ BRANKA KUPRES					2	1
UKUPNO:					11	5
Ugostiteljska poduzeća					Uposlenih	Žena
BEŠKER DOO					1
ČAJUŠA D.O.O.  KUPRES					16	7
COMMO D.O.O.  KUFRES					11	4
VISORAVAN DOO					2	1
RAIČ D.O.O.  KUPRES					4	1
PP AMOR-TRADE KUPRES PO KUPRES					2	2
ČIČAK D.O.O.					3	3
UKUPNO:					39	18
Samostalne uslužne radnje					Uposlenih	Žena
BAMBI S.U.R. VL MARIO BAGARIĆ KUPRES					1
KONOBA SUR. VL.HRNJKAŠ GORAN KUPRES					1
KRALJICA S.Z.R. VL. TURALIJA TOMA KUPRES					3	2
PLANET S.U.R. VLĆOSIĆ MIJO KUPRES					1
TUKI S.U.R. VL MIOĆ KATICA KUPRES					2	2
STOŽER VRANA					1
PLAN B					1
UKUPNO:					10	4
Poduzeća za popravku auta					Uposlenih	Žena
AUTO SERVIS VILA D.O.O.  KUPRES					4
VULKANIZERSKA RADNJA					1
UKUPNO:					5	0
Poduzeća za špediciju transport i prijevoz					Uposlenih	Žena
KEŠKIĆ BUS DOO					1
PRIJEVOZ PODUZEĆE DOO KUPRES					1
RDI D.O.O.					8	1
TRANSPORT VILA DOO					13
TRANSPORTI MAN MARKET D.O.O. KUPRES					4
UKUPNO:					27	1
Poduzeća za izvoz šume					Uposlenih	Žena
IV-GAJ  D.O.O.  KUPRES					12
STARI HRAST D.O.O.  KUPRES					2
VVISVVAL DOO					1	0
VALD D. O .O. KUPRES					1	1
UKUPNO:					16	1
Poduzeće  za rudarstvo					Uposlenih	Žena
DOLOMIT D.O.O.  KUPRES					1
UKUPNO:					1	0
Poduzeća  za graditeljstvo					Uposlenih	Žena
ZB MIHALJEVIĆ GRAĐ. TRANSPORTNO  POD.  D.O.O.  KUPRES					3	1
M-P-V DOO KUPRES					4	1
UKUPNO:					7	2
Poduzeća za proizvodnju odjeće					Uposlenih	Žena
ZRNO TEKSTIL					1
UKUPNO:					1	0

Ostalo						Uposlenih	Žena
AUTOPRIJEVOZNIK JAMAN DARKO						1
DOLIĆ MIROSLAV AUTOPRIJEVOZNIK KUPRES						1
EKOLAND S.O.R. VL VILA NEVENKA KUPRES						1	1
KREŠO TIHO AUTOPRIJEVOZNIK KUPRES						1
MIOČ SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE						1	1
VETERINARSKA STANICA „PERICA“ D.O.O. KUPRES						1
PRIVATNI: AUTOPREVOZNIK DRAGO RADIĆ						1
OBITELJSKO GOSPODARSTVO OST. FIZ LICA						57	4
UKUPNO:						64	6

Sumarno je situacija sljedeća:

Obveznici					Broj	Broj
					uposlenika	žena

Javna poduzeća					175	30
Metal.prerađ. pod.					67	10
Drvno.prerađ. pod.					46	5
Poljoprivredna pod.					19	4
Trgovinska pod.					66	35
STR					11	5
Ugostiteljska pod.					39	18
SUR					10	4
Pod.za popravku auta					5	0
Poduzeća za špediciju transport i prijevoz					27	1
Pod.za izvoz šume					16	1
Poduzeće za rudarstvo					1	0
Poduzeća  za graditeljstvo					7	2
Poduzeća za proizvodnju odjeće					1	0
Negospodarski subjekti					171	83
Ostalo					64	8
UKUPNO:					725	206

Na prvi pogled situacija uopće ne izgleda loše, ali kad se uzme u obzir da veliki broj djelatnika, pogotovo u privatnom sektoru nema redovna primanja kao ni redovno mirovinsko i zdravstveno osiguranje situacija je zabrinjavajuća.

Ono što dodatno zabrinjava je relativno mali broj djelatnika u proizvodnom sektoru koji bi morao biti nositelj gotovo svih gospodarskih aktivnosti. U dijelu ovog izvješća koje se bavi problematikom privatizacije detaljnije je razrađeno stanje u poduzećima koja su bila dio navedenog procesa pa se nećemo posebno osvrtati na okolnosti koje su vladale i koje još uvijek vladaju u tom segmentu „nazovi“ gospodarske aktivnosti.

Činjenica da u privatnom sektoru imamo gotovo identičan broj uposlenih djelatnika u proizvodnom i trgovinsko-ugostiteljskom dijelu govori sama za sebe puno toga i ne treba ju posebno obrazlagati.

Kroz predložene zaključke tj. u slučaju provedbe istih nadamo se da će se socijalna slika stanovništva na području općine Kupres popraviti. Za očekivati je da će se u slučaju da se Županija, Federacija i Država BiH odluče na zaštitu područja gdje je život zbog nadmorske visine osjetno teži i skuplji za stanovništvo koje u takvim krajevima živi, od života stanovništva u nižim krajevima, kroz donošenje zakonskih akata u vidi posebnog statusa općina u Brdsko-planinskom području socijalna slika našeg stanovništva poboljšati.

Ukoliko više institucije u pogodniji položaj stave brdsko-planinska područja i na taj nam način osiguraju veća proračunska sredstva u tom će slučaju i općina Kupres imati znatno veći manevarski prostor za pomoć svom stanovništvu kroz donošenje raznih olakšica u vidu smanjenja komunalne naknade, općinskih taksi i naknada, dijeljenja poticajnih sredstava za upošljavanje, dijeljenja porodiljnih naknada i sl. što će samo po sebi poboljšati socijalnu sliku stanovništva i dodatno dovesti do povećane gospodarske aktivnosti.

3)      Status stanovništva u mirovinama i iznad 65 godina starosti koji nisu umirovljenici

Po informacijama dobivenim od zavoda MIO/PIO došli smo do podatka da mirovine stečene u BiH ima 320 osoba s područja općine Kupres. Broj mirovina koje u Kupres dolaze iz inozemstva nismo uspjeli utvrditi. Po Izvješću Centra za socijalni rad 54 osobe s područja općine Kupres su putem ove ustanove korisnici zdravstvenog osiguranja.

U registar poljoprivrednih proizvođača kao nositelji gospodarstva upisano je petnaest (15) umirovljenika. Socijalni status navedene kategorije zavisi od toga gdje su stekli uvjete za mirovinu. Umirovljenici koji su mirovine stekli u inozemstvu,točnije u zemljama Zapadne Europe (najviše u Njemačkoj i Austriji) s istima su izuzetno zadovoljni.

Za razliku od prethodno navedenih umirovljenici koji su radne mirovine stekli u BiH pa i RH i Srbiji npr. s istima su izuzetno nezadovoljni i praktično im ne mogu pokriti niti osnovne troškove za život.

Ono što se može učiniti za naše umirovljenike, a što bi im olakšalo umirovljeničke dane bilo bi riješiti im prostor u kojem se mogu družiti i zabavljati. U pogledu prethodno navedenog treba vidjeti sa Zavodom za MIO/PIO koji je status zgrade umirovljenika, točnije, poslovnog prostora tzv.“Samoposluge“ unutar nje, tj. razmotriti mogućnost da se umirovljenicima navedeni prostor dodjeli na korištenje.

4)      Uposlenost Kuprešaka u Javnim institucijama na Županijskoj razini

Kada je u pitanju uposlenost Kuprešaka u Javnim institucijama kao što su Uprave,Uredi,Službe i Javna poduzeća kojima je osnivač Vlada ili Skupština HBŽ a to su:

1. ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres,
2. Županijska bolnica „Dr.fra Mihovil Sučić“ Livno,
3. Uprava za šumarstvo HBŽ,
4. Uprava za ceste HBŽ,
5. Uprava za inspekcijske poslove HBŽ,
6. Uprava za pitanja branitelja HBŽ,
7. Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove HBŽ,
8. Uprava za civilnu zaštitu HBŽ,
9. Ured za zakonodavstvo HBŽ,
10. Služba za odnose s javnošću HBŽ,
11. Direkcija za robne rezerve HBŽ,
12. Agencija za privatizaciju HBŽ,

općina Kupres nije zastupljena niti s jednim Rukovoditeljem navedenih institucija, a u Županijskoj bolnici „Dr.fra Mihovil Sučić“ Livno, Upravi za ceste HBŽ,Upravi za inspekcijske poslove HBŽ,Upravi za pitanja branitelja HBŽ,Upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove HBŽ,Upravi za civilnu zaštitu HBŽ, Uredu za zakonodavstvo HBŽ,Službi za odnose s javnošću HBŽ,Direkciji za robne rezerve HBŽ,Agenciji za privatizaciju HBŽ općina Kupres nije zastupljena niti sa jednim djelatnikom.

Ponukani gore navedenim činjenicama odlučili smo uraditi analizu zastupljenosti Kupresa kroz zaposlenost i u niže navedenim Javnim institucijama:

1. Skupština HBŽ- nema uposlenih iz Kupresa
2. Ured predsjednika vlade- nema uposlenih iz Kupresa
3. Ministarstvo gospodarstva- nema uposlenih iz Kupresa
4. Ministarstvo pravosuđa i uprave- nema uposlenih iz Kupresa
5. Ministarstvo financija- nema uposlenih iz Kupresa
6. Ministarstvo rada,zdravstva,socijalne skrbi i prognanih- nema uposlenih iz Kupresa
7. Ministarstvo graditeljstva,obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša- nema uposlenih iz Kupresa
8. Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva- jedna uposlena osoba iz Kupresa.
9. Ministarstvo znanosti,prosvjete, kulture i športa- nema uposlenih iz Kupresa
10. Ministarstvo unutarnjih poslova-četiri uposlene osobe u administraciji iz Kupresa

Kad su u pitanju posljednja dva ministarstva podaci se odnose na zaposlene u ministarstvima u okviru rada Vlade HBŽ, a izuzeta je zaposlenost u školama i policijskim upravama i postajama.

Ovdje nije detaljno razrađeno, ali odlučuju o mnogo toga i značajan iznos županijskog (dakle i našeg) novca primaju ljudi koji sjede u Upravnim i Nadzornim odborima poduzeća kojima je osnivač Županija i tu također  situacija nije povoljna što se tiče zastupljenosti Kupresa.

Navedene činjenice nas obvezuju da učinimo sve što je u našoj moći i da otvorimo ozbiljnu priču s Vladom HBŽ o zastupljenosti tj. nezastupljenosti Kupresa u Javnim institucijama kojima je osnivač Hercegbosanska županija. Ukoliko se Vlada i Skupština nazivaju Vladom i Skupštinom Hercegbosanske županije, kojoj po Ustavu HBŽ pripada i općina Kupres, utoliko smatramo da po jasno definiranim kriterijima moramo biti zastupljeni u svakoj instituciji kojoj je osnivač Vlada ili Skupština Hercegbosanske županije.

5)      Status Udruga i političkih stranaka na području općine Kupres

Građani su na području općine Kupres organizirani na različite načine.

Tako su kroz političko djelovanje organizirani kroz političke stranke koje su registrirane na području općine Kupres i to:OO HDZ BiH, OO HDZ-1990,HSP BiH,SDP BiH, SBiH, OO BPS-SH Kupres, SDA, HPB, SNSD, Neovisna lista „Za Kupres“…

U cilju bavljenja športskim aktivnostima registrirane su sljedeće udruge građana:Šahovski klub Kupres,AERO klub Kupres, Skijaški savez HB,HNK Kupres, Konjički klub "Konjanik", Konjički klub "ATILA"", Tetrijeb"Lovačko društvo..

U cilju bavljenja kulturom registrirani su: HKD Napredak Kupres i HKUD "Zlosela"

Ostale udruge koje su registrirane i bave se raznim djelatnostima su:"Krijesnica" udr.pos.pot., Društvo prijatelja Hajduka , HVIDRA Kupres, Kupreška visoravan druš.,Kupreški gorštak, PEU "Stožer", BZK" Preporod"Kupres, Ravanjsko polje, Sindikat srednjeg obrazovanja, Zaštitavoda"Stožer", Udruga umirovljenika, Lo.inicjativa KUP-Li, UDVDR H-B , Vukovljak-udruženje povratnika, Omladinski klub, OO"MERHAMET" Kupres, Muslimansko dobrotvorno društvo Kupres…

Što se tiče djelovanja i rada Udruga valja naglasiti da značajan broj postoji tek formalno-pravno, a u biti su neaktivne.

Određeni broj Udruga se obraćao Općini sa zahtjevima za jednokratne pomoći i u pravilu im se uplaćivao manje-više traženi iznos.

Pojedine Udruge su svojim radom prepoznatljive u našoj javnosti i njihov socijalni status je na zavidnoj razini, dok su pojedine osnovane ad-hoc za potrebe npr. aplikacije određenog projekta na neki natječaj i nakon toga se praktično više ne pojavljuju u javnosti.

F)     Informacija o stanju lokalne infrastrukture na području općine Kupres i o investicijama koje su financirane iz općinskog proračuna

Činjenica je da je dio lokalnih putova na području Općine Kupres neadekvatan za vozila koja se kreću i koriste iste. Dotrajalost, zima, čišćenje snijega, kiša kao i erozije su uništili dijelom lokalne puteve i gradske ulice. Općinski načelnik i nadležna Služba su u proteklom periodu poduzimali aktivnosti u svezi nalaženja sredstava za popravak i izgradnju lokalnih puteva i gradskih ulica. Problem u nasipanju i održavanju lokalnih puteva sastoji se u tome što su podvodni kanali – rigoli totalno zatrpani tj. nema ih pa i poslovi oko održavanja lokalnih puteva su kratkotrajni zbog nerješene odvodnje površinskih voda. Ova konstatacija se najviše odnosi na lokalne putove Kupres – Bućovača, Zlosela – Stražbenica, Zlosela – Barevo, Osmanlije – Velike Gredine, Viline Kuće – Ledića Kuće, Kupres – Brda, Kupres – Vrila (nedavno saniran), Gornji i Donji Malovan, Ravno-Mušić(nedavno-saniran) i ostali manji priključci na asfaltirane putove, kao i dio neasfaltiranih ulica u samom gradu Kupresu. I na regionalni put Rilićki most - Rilić – Ravno do regionalnog puta Tomislavgrad – Rama se odnosi naprijed navedena konstatacija. Obilaskom svih neasfaltiranih putova procjenjeno je da treba oko 8000 m3 tampona za nasipanje istih. Lokalni putevi asfaltirani u selima također su dotrajali uslijed korištenja.

Ulice u samom gradu koje su asfaltirane trenutačno zadovoljavaju namjenu, no i na njima se vide velika oštećenja, a na pojedinim ulicama, veće frekvencije prometa i starije izvedbe i udarne rupe. Obilaskom gradskih ulica utvrđen je veliki broj udarnih rupa  a to je najviše izraženo u slijedećim ulicama : Vukovarska, Zrinsko Frankopanska,Kralja Tomislava, Zagrebačka , Obilaznica (Hercegovačka i Slavonska).

Procjenom je utvrđeno da biza sanaciju bilo potrebno oko 45 tona asfaltne mase. Oštećeni šahtovi i udarne rupe koje nastaju u zimskom periodu će uskoro biti sanirane.

Provedenim aktivnostima općina Kupres je ušla u listu odobrenih projekata investiranja GSM licence u 2014.g. i to za projekat sanacije lokalnih cesta:

-asfaltiranje prometnica u gradu Kupres,

-asfaltiranje prometnice  Begovo selo-ŠRC Stožer –Vrana, u iznosu odobrenih sredstava 500.000,00 KM i realizacija istih je završena.

Vertikalna signalizacija je većinom riješena, nedostaje jedan dio prometnih znakova, a što se tiče horizontalne signalizacije ista je urađena tijekom mjeseca svibnja ove godine. Nogostupi su djelomično urađeni, a na određenom dijelu prometnica ne postoje i za gradnju istih pokušavamo iznaći sredstva.

Ulična rasvjeta u samome gradu je  sanirana  i sada je u zadovoljavajućem stanju.

Što se tiče vodosnadbjevanja općine Kupres odrađeni su neophodni, nužni zahvati na sanaciji vodospreme Šadinac i izgradnja crpne stanice na lokalitetu Hajdarevac kao i izgradnja tlačnog i povratnog cjevovoda. Rekonstrukcijom dovodnih cjevovoda i distributivne mreže povećala bi se količina raspoložive pitke vode za potrošače i značajno smanjili gubici pitke vode. Na taj način stvorili bi se uvjeti za pružanje kvalitetnije usluge potrošačima, povećali bi se prihodi i smanjili troškovi komunalnog poduzeća. Isto tako stvorili bi se uvjeti za proširenje vodoopskrbnog sustava na naselja koja trenutno nemaju kvalitetno riješenu vodoopskrbu. Općina Kupres za rješavanje vodoopskrbe pitkom vodom i rješavanje kanalizacijskog sustava aplicirala je projekt za sufinanciranje kreditnim sredstvima EIB – a. Konstatirali smo ključne zaključke za realizaciju projekta vodoopskrbe i otpadnih voda  i potrebno je uraditi slijedeće : izrada Projektne dokumentacije, mjerenje gubitaka te izrada elaborata gubitaka vode u vodovodnom sustavu, saniranje i rekonstrukcija distributivne mreže i kućnih priključaka sa ugradnjom kućnih vodomjera te saniranje i rekonstrukcija dovodne mreže sa ugradnjom mjerača protoka i opreme za dezinfekciju vode, izrada i uključenje u vodovodni sustav  eksploatacijskog bunara i nove vodovodne spreme sa tlačnim i povratnim cjevovodima.

Posljednji zahvati što se tičevodoopskrbe bilo je izvođenje radova na vodosnabdijevanju istočnog dijela općine  Kupres i to na izvorištu Vođenica. Urađena je sanacija samoga izvorišta i vodospreme Rilić kao prva faza ovoga projekta o čemu je Općinsko vijeće već informirano.

Kanalizacijske instalacije u općini Kupres su u zadovoljavajućem stanju, ali nije riješen kolektor i pročišćivač za iste. U skoro vrijeme trebalo bi izraditi dokumentaciju (idejno rješenje i glavni projekt kanalizacije sa kolektorom do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda), kao i projektnu dokumentaciju za pročišćavanje otpadnih voda.

U izvještajnom periodu općina Kupres je vodila aktivnosti oko iznalaženja sredstava za poboljšavanje vodosnadbijevanja vodom i rješavanja otpadnih voda.Već duži period vodimo aktivnosti oko realizacije EIB-ovog kredita. Napravljen je projekt Fiche  za koji općina nije imala kapacitet zaduživanja koji je utvrđen od strane FMF-a i PMU-a koji ažurirati  Projektni zadatak. Trenutno se radi na utvrđivanju lokacije za pozicioniranje kolektora.

Elektro i PTT instalacije na području Općine Kupres su u zadovoljavajućem stanju uz napomenu da smo u tijeku rješavanja imovinsko pravnih odnosa na trasi dalekovoda KW 110 Tomislavgrad-Kupres, te se nadamo da će navedeni dalekovod biti izgrađen tijekom 2016.godine.

Od posljednjeg izvješćaosigurana su sredstva za financiranje sljedećih investicija iz proračuna koje su u tijeku realizacije ili su već završene:

1)      Izvođenje radova na rekonstrukciji prometnice na potezu Begovo selo – Š.R.C. „Stožer – Vrana“,

vrijednost izvedenih radova iznosi-311.231,93 KM

2)      Asfaltiranjenastavka Vukovarske ulice 8, Bunjevačke ulice 7/4 i slijepe ulice 8/3,

vrijednost izvedenih radova iznosi-92.813,18 KM

3)      Asfaltiranje nastavka Zvonimirove ulice 7 i Podravske ulice 7/3,

vrijednost izvedenih radova iznosi -93.425,00 KM

4)      Izvođenje radova na izgradnji cijevnog propusta u ulici Ante Starčevića,

vrijednost izvedenih radova iznosi-21.757,91 KM

5)      Rekonstrukcija lokalnog puta Kupres – Vrila

vrijednost izvedenih radova iznosi-16.735,68 KM

6)      Izgradnja Gradske mrtvačnice

vrijednost izvedenih radova iznosi-15.695,52 KM

7)      Postavljanje horizontalne signalizacije

vrijednost izvedenih radova iznosi-5.000,00 KM

Ukupna vrijednost izvedenih radova      556.659,22 KM

Bitno je naglasiti da rekonstrukcija kanalizacijske mreže, a pogotovo izgradnja pročišćivača za otpadne vode koliko god je u interesu stanovništva Kupresa u još većem interesu je stanovništva Tomislavgrada i Livna te ćemo sugerirati Vladi HBŽ da osigura sredstva u županijskom proračunu za realizaciju navedenih projekata.

G)   Informacije o realizaciji plana u industrijskoj zoni Rupe „Poganac“, o provođenju prostorno planske politike na području općine Kupres i o izradi i realizaciji detaljnog plana za turističke zone i objekte na području općine

Poslovna zona Rupe nalazi se uz prometnicu Šuica - Kupres nekoliko kilometara od Kupresa. Površina zone je 80.000 m² s mogućnošću proširenja za još 20.000 m². Formalno-pravni vlasnik zemljišta u gospodarskoj zoni je općina Kupres. Izvršena je parcelizacija parcela i u zoni se nalazi 11 parcela, od kojih je 8 prodano na javnom natječaju, dok su 3 parcele i dalje slobodne.

Lokacija je prometno dobro prometno povezana te je udaljena 120 km od zračne luke i to približno jednako od Mostara, Sarajeva i Banja Luke, 150 km od morske luke i 90 km od željeznice. Udaljenost od glavne magistralne prometnice Kupres – Šuica je svega 10 metara. Odlukom o određivanju zemljišta za poslovnu zonu Rupe i uvjetima gradnje u zoni utvrđeno je da minimalna udaljenost građevne linije od glavne prometnice mora biti minimum 10,00 metara, dok pojedinačna udaljenost planiranih objekata u odnosu na međusobnu udaljenost iznosi minimum 20,00 metara. Visina objekta ograničena je na suteren, prizemlje, kat i potkrovlje (S + P + 1 + P), a materijal za gradnju mora biti postojani (opeka, kamen, beton, drvo, opekarski i šljaka-betonski blokovi i sl.). Fasade objekta moraju biti u svijetlim tonovima od postojanog materijala klesanog kamena, fasadne opeke, drveta i sl.. Pokrov mora biti od crijepa, šindre, lima, trijeska, te eternit u boji za krovni pokrivač.

Parcelacija nije obvezna ako se izlicitira dvije i više parcela koje se mogu spojiti u jednu, što je  učinjeno prilikom prodaje.

Natječajem za korištenje radi gradnje neizgrađenog zemljišta za izgradnju gospodarskih objekata na lokalitetu “Rupe” definirano je da djelatnosti koje se mogu obavljati u poslovnoj zoni mogu biti:

1. Proizvodna djelatnost
2. Uslužna djelatnost
3. Trgovinska djelatnost
4. Komunalno-servisne djelatnosti

Na natječaju je također bila utvrđena početna cijena od  4 KM m², što je značajno niže u odnosu na konkurentske zone, te je vjerojatno to bio razlog da se proda osam od 11 parcela. Postignuta cijena je bila sljedeća:

1.      4539 m² po cijeni 5,10

2.      11004 m² po cijeni od 4,00 KM

3.      26076 m² po cijeni od 4,10 KM

4.      4273 m² po cijeni od 4,00 KM

5.      4170 m² po cijeni od 4,10 KM

Ukupan iznos dobiven od prodaje zemljišta je 208.265,5 KM za prodanih 50.062m² (8 parcela).

Općina Kupres i njeni službenici provodili su opsežne aktivnosti na analizi potražnje za parcelama i prostorom u poslovnoj zoni i upoznavanju potencijalnih investitora, te lobiranjima i prezentiranjima prednosti i prilika koje se pružaju u budućoj poslovnoj zoni Rupe u Općini Kupres, prije nego smo krenuli u proces izgradnje poslovne zone Rupe. Budući da smo odradili sve potrebne pripreme i analize na javnom natječaju od pripremljenih 11 parcela prodali smo 8. Kako je u međuvremenu nastupila teška ekonomska kriza i poduzetničke aktivnosti su kako globalno pa tako i na prostoru Kupresa zamrle. U svrhu izrade studije REDAH je obavio intervjue s vlasnicima parcela ili poduzećima koji su kupili zemljište u poslovnoj zoni „Rupe“ u općini Kupres kako bi došli do spoznaje o namjerama i mogućnostima za investiranje, budući su isti kupoprodajom došli u posjed zemljišta u zoni ali se i obvezali u određenom roku pokrenuti određene natječajnom dokumentacijom dopuštene aktivnosti.

1.      Jas Commerce d.o.o., poduzeće sa sjedištem u Livnu je bilo veoma zainteresirano za povećanja obujma poslovanja i za investiciju u općini Kupres na lokalitetu poslovne zone „Rupe“. Vlasnik tvrtke namjeravao je otvoriti prodajni centar ili napraviti ugostiteljsko-turistički sadržaj u ovisnosti od uvjeta izgradnje na lokalitetu poslovne zone „Rupe“.

2.      Meridijan d.o.o., poduzeće iz Posušja ima gotovo svu dokumentaciju već pet godina za pogon reciklaže gume, koji planira graditi u poslovnoj zoni Rupe. Ishođena je suglasnost od gospodarske komore kao i od RS-a. Međutim, nedostaje odobrenje koje izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Investicija za pogon reciklaže gume iznosi oko 6,5 miliona KM i gospodin Ivan Jović posjeduje poslovni plan kojim namjerava sukladno poslovnom planu uposliti 30 novih radnika.

3.      ŠRC Čajuša, poduzeće iz Kupresa je jako zainteresirano za izgradnju radionice u kojoj bi se popravljala i održavala vozila i oprema koja se koristi za potrebe skijališta na Čajuši, kao i na drugim objektima kojima raspolaže ŠRC Čajuša.

4.      TIOIL, poduzeće koje je izgradilo benzinsku crpku, a uz nju se uređuje i motel sa popratnim sadržajima (bazen, sauna, itd) i vlasnik je dobio sva potrebna odobrenja. Površina objekta je 2700 m² i osim crpke će posjedovati i motel sa 35 soba, restoran, fitnes i ostale popratne sadržaje.

5.      Džebrail Huseinbegović, planira svoju investiciju pokušati promijeniti u dogovoru sa općinom Kupres. U vrijeme kada je kupio zemljište planirao je izgraditi istovarište građevinskog materijala, ali se od te ideje odustalo i sada ima želju i ideju graditi apartmansko naselje, međutim to nije dopušteno uvjetima gradnje u poslovnoj zoni „Rupe“. Trenutno nema poslovni plan za investiciju.

6.      Miroslav Vrgoč, zainteresiran je za investiciju u sektoru turizma u vidu pansiona, međutim to nije dopušteno uvjetima gradnje u poslovnoj zoni „Rupe“.

7.      Ilija Bušić, planirao je otvoriti skladište za poljoprivrednu ljekarnu i iznajmljivati isto. To je trebalo biti skladište za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ta ideja je propala i od iste je odustao. Gospodin Bušić je veoma zainteresiran za investiranje, ali nema kvalitetnu poslovnu ideju.

8.      Marin Dražić- nismo ga uspjeli kontaktirati

Prema podacima dobivenim od poduzetnika i poduzeća vlasnika zemlje u poslovnoj zoni nije izvjesno da su svi u mogućnosti pokrenuti posao. Postoji bojazan da su neki i prilikom kupovine zemljišta planirali gradnju turističkih apartmana i naselja mada su znali da to nije bilo previđeno uvjetima natječaja i da isto nije dopušteno.

Potrebno je obaviti službene razgovore s vlasnicima koji su kupili zemljište i utvrditi točnu dinamiku i uvjete gradnje, a za one koji ne žele ili ne mogu iz određenih razloga graditi pronaći prihvatljiv model kako bi se raskinuo ugovor i poslovna zona popunila s drugim investitorima.

Problem stvara i zakonska regulativa koja je ostavila mogućnost da se investitori uknjiže kao vlasnici, bez obzira što nisu ispunili uvjete iz Ugovora (slična priča kao i u privatizaciji).

Imamo situaciju da je Porezna uprava prodala zemljište u gospodarskoj zoni na kojem investitor nije ispunio ugovorne uvjete i u tom smislu treba poduzeti određene aktivnosti da se takve stvari pokušaju spriječiti.

Prostorni Plan općine Kupres usvojen je 2006. godine. U 2014. godini nije bilo izmjena i dopuna Prostornog plana. Sve aktivnosti na području općine Kupres vrše se u skladu sa Prostornim planom i nema prijava odstupanja od istog, tako da se može istaknuti zadovoljavajuće stanje u aktivnostima provođenja prostorno planske dokumentacije. Valja naglasiti da je tijekom prošle godine održana i tematska sjednica OV Kupres na temu izrade Prostornog plana HBŽ, te smo se kao Jedinica lokalne samouprave očitovali na isti i jedino što smo tražili jest da se naš Prostorni plan ugradi u Prostorni plan HBŽ. Ovakav Zaključak OV sam po sebi govori da smo zadovoljni našim prostornim planom.

Regulacijski planovi za Čajušu I i II su izrađeni, a za Čajušu II u najvećem dijelu je i proveden dok na Čajuši  I postoji značajna površina koja nije privedena svrsi. U 2014. godini nije bilo izrade detaljnih planova na području općine Kupres.  Tijekom 2014. godine na sjednicama OV bilo je nekoliko izmjena Regulacijskog plana, a trenutno postoji nekoliko zahtjeva koji su u fazi rješavanja.

Realizacija postojećih detaljnih planova trenutno se provodi u skladu sa istima, iako prema dostupnim podacima postojeznačajnija odstupanja od Reg. plana koja su nastala u predratnom,ratnom i kratkom poratnom vremenu uslijed „divlje gradnje“.

Što se tiče našeg plana izrade i izmjene detaljnih regulacijskih planova cilj nam je do kraja ove godine na sjednice OV dostaviti idejno rješenje za „Čajušu  3“ kao elitno turističko naselje, idejno rješenje za  „Kukavičko jezero“ kao naš prirodni biser i idejno i glavno rješenje za ŠRC Čajuša u koji je uključen i Zdravstveno-rehabilitacijski centar.

Prijedlog zaključaka za poboljšanje gospodarske situacije koje je obvezna realizirati općina Kupres

1)      Nastojati intenzivirati ulaganja na realizaciji gospodarske zone, radi osiguranja uvjeta za preostalu dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta u svrhu građenja, davanja u zakup ili prodaje;

2)      Po potrebi vršiti izmjene Prostorno - planske dokumentacije, kao i ostale aktivnosti u vezi sa prostornim planiranjem u cilju povećane gospodarske aktivnosti;

3)      Kandidirati prema višim nivoima vlasti i međunarodnim institucijama sve kapitalne projekte iz Programa kapitalnih investicija općine Kupres kao i nove projekte ukoliko je izvjesno realiziranje istih;

4)      Aktivno raditi na programu razvoja turizma i korištenju turističkih potencijala, sukladno Master planu razvoja turizma;

5)      Analizirati stanje poljoprivrede na području općine Kupres i sagledati mogućnost daljeg razvoja s posebnim naglaskom na obiteljska poljoprivredna gospodarstva;

6)      Rješavati problem nezaposlenosti kroz Program mjera za poticaj zapošljavanja i održavanja više stope zaposlenosti;

7)      Izraditi Program održivog zapošljavanja u Javnim ustanovama i poduzećima čiji je cilj angažiranje najugroženijih osoba sa evidencije nezaposlenih uz naknadu, a sve u svrhu izvršavanja poslova od šireg društvenog interesa i to u oblastima uređenja okoline, izgradnje infrastrukture, socijalne zaštite itd.

8)      Izraditi Program sufinanciranja te zapošljavanja pripravnika i volontera VSS, VŠS, SSS čiji je cilj pružiti mogućnost zapošljavanja i osposobljavanja mladih osoba bez radnog iskustva za samostalan rad u struci, odnosno obavljanje pripravničkog i volonterskog staža;

9)      Izraditi Program iz poljoprivredne proizvodnje u svrhu samozapošljavanja stanovništva . Osnovni cilj ovog programa treba biti poticaj osobama da na svom imanju pokrenu poljoprivrednu proizvodnju, razvoj i stimuliranje iste;

10)  Raditi na zaštiti domaćih autohtonih proizvoda (kupreška pramenka, kupreški sir, kupreški kajmak…), brendirati ih, te ih medijski i na druge načine promovirati;

11)  Uraditi analizu potencijalnih radnih mjesta u Javnom sektoru za narednih 5-10 godina te informirati/usmjeriti mlade ljude na obrazovanje za ta radna mjesta;

12)  Aktivno, raditi na provođenju strategije razvoja poduzetništva općine Kupres;

13)  Privlačiti sredstva iz pretpristupnih fondova, stvarati pretpostavke za efikasniju implementaciju ovih sredstava i njihovo usmjeravanje u funkciju razvoja gospodarstva;

14)  Povećanje kapitalnih investicija u mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na vlastita proračunska sredstva;

15)  Jačati privatni sektor kroz brže rješavanje administrativnih procedura u općini Kupres;

16)  Dovesti do rasta zapošljavanja kroz otvaranje novih proizvodnih i drugih pogona kroz povećanje aktivnihmjera kojima se potiče proširenje postojećih proizvodnih i drugih pogona kroz donošenje raznih Odluka koje smanjuju obveze na nivou Općine Kupres;

17)  Kontaktirati osoba iz dijaspore koje potječu sa Kupresa, a koje već posjeduju kapital, znanje, vještine itd. u svrhu otvaranja novih radnih mjesta;

18)  Okončati proces privatizacije uz otklanjanje utvrđenih nepravilnosti ukoliko je moguće u već izvršenim privatizacijama;

19)  Razvijanje malog i srednjeg poduzetništva, stručno i administrativno pomaganje zainteresiranim strankama kroz pronalazak povoljnih aranžmana, a koji imaju za cilj nova zapošljavanja;

20)  Poticati poljoprivrednu proizvodnju kroz stvaranje uvjeta za plasiranje proizvoda u sektor turizma;

21)  Sa JP ŠGD d.o.o. Kupres osigurati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima dovoljno sirovine za rad i proširenje proizvodnje domaćih drvoprerađivača, osobito u fazi realizacije finalnog proizvoda;

22)  Potaknuti daljnje obogaćivanje turističke ponude, raditi na proširenju ponude sa zimskog na ljetni turizam, te aktivno raditi na turističkoj promidžbi;

23)  Usvojiti i realizirati detaljne regulacijske planove za ŠRC Čajuša, Čajuša 3 i Kukavičko jezero;

24)  Realizirati izgradnju Agronomskog instituta za zootehniku;

Prijedlog zaključaka za poboljšanje gospodarske situacije koje je potrebna provesti Vlada HBŽ i Skupština HBŽ

1. Donijeti Zakon o brdsko-planinskim područjima na nivou Županije te izlobirati donošenje sličnog Zakona na nivou F BiH i BiH;
2. Donijeti Zakon o poticanju poljoprivredne proizvodnje na području HBŽ koji će primarno biti usmjeren na rješavanje statusa Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na način da će se poticajna sredstva usmjeriti u pravcu samozapošljavanja;
3. Osigurati zastupljenost djelatnika svake općine s područja HBŽ u Javnim institucijama kojima je osnivač HBŽ u skladu s jasno definiranim kriterijima(punjenje proračuna, broj stanovnika,nadmorska visina itd);
4. Kroz donošenje Proračuna HBŽ osigurati pravednu raspodjelu proračunskih sredstava po općinama u skladu s jasno definiranim kriterijima (punjenje proračuna, broj stanovnika, nadmorska visina itd);
5. Izvršiti detaljnu analizu privatizacije na području HBŽ, utvrditi nepravilnosti te ukoliko je moguće iste otkloniti ili barem nastojati ublažiti posljedice loše privatizacije;
6. Riješiti status „Plazenice promet“ d.o.o. Kupres kao poduzeća koje je dijelom privatizirano vodeći računa o tom da većina djelatnika nema zaključene radne knjižice te se još uvijek formalno-pravno vode kao uposlenici poduzeća;
7. Tražiti od Vlade F BiH da obvezno pribavi Suglasnost Općina ukoliko se odluči na daljnju privatizaciju novih poduzeća kojima je osnivač i vlasnik Općina;
8. Nakon izvršene analize privatizacije iznaći rješenja za uvezivanje radnog staža djelatnicima koji su zatečeni ili su novouposleni u poduzećima koja su bila predmetom privatizacije (Plazenica promet d.o.o. Kupres, DIP Kupres d.o.o. Kupres, IGO Kupres d.o.o. Kupres, MIK d.o.o. Kupres i sl.), a kojima nije uplaćivan radni staž godinama te se ljudi, ne svojom krivicom, nalaze u bezizlaznoj situaciji pred odlaske u mirovinu;
9. Uraditi analizu potpisanih Ugovora o koncesijama s posebnim naglaskom da se utvrdi da li je koncesijska naknada pravična;
10. Iznaći rješenje kojim će stanovništvo općine Kupres u određenom postotku imati približno jednaku korist od koncesijskih i drugih naknada s Buškog jezera kakvu imaju od šume s područja općine Kupres prije svega stanovnici Livna;
11.  Izmijeniti članak 230.  Zakona o socijalnoj skrbi HBŽkoji se odnosi na obveze općina kad je u pitanju financiranje „Skrbi izvan obitelji“, jer smo mi jedina županija u F BiH u kojoj je plaćanje navedene skrbi na teretu općinskih, a ne županijskog proračuna

U slučaju provedbe gore navedenih mjera došlo bi do stabilizacije općinskog proračuna i gospodarsko-socijalne slike općine Kupres. Povećao bi se broj zaposlenih, osigurala optimalna ekonomska iskoristivost resursa, povećala bi se promidžba općine Kupres kao turističke destinacije, povećao bi se broj turističkih dolazaka te bi se zasigurno pojačala gospodarska aktivnost što bi imalo multiplicirajuće učinke na gospodarstvo.

Dostaviti:

1. Naslovu
2. Vlada HBŽ
3. Službeni glasnik
4. Pismohrana

S poštovanjem,

Općinski načelnik

_____________________

Perica Romić, dr.vet.med

***************************************

Napomena: Preuzimanje svih sadržaja, tekstova, fotografija i video zapisa sa portala www.zlosela.com, dopušteno je isključivo uz navođenje izvora , autora i mjesta preuzimanja sa  portala  www.zlosela.com!  U suprotnom, postupit će se u skladu sa zakonskim propisima BiH i FBiH.