PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. IVANA KRSTITELJA U OTINOVCIMA

Šetodnevnicama, sinoćnim paljem svitnjaka i današnjom svečanom sv. misom u Otinvcima je proslavljen blagdan sv. Ivana Krstitelja.

Mnoštvo hodočasnika iz svih sela i krajeva kupreške visoravni ali i drugih susjednih župa, pohodili su ovo staro kupreško svetište i štovalište sv. Ivana Krstitelja u Otinovcima. Kako znamo, proslava zaštitnika župe Otinovci je započela šestodnevnicama od 18. lipnja a danas je završila slavljenjem svetih misa u 09:00 i 11:00 sati. koju je predvodio mons. Luka Tunjić, generalni vikar VN

Župnik mons. don. Marko Tomić, u najavi proslave, istakao je da je šestodnevnica na uspomenu pape Nikole V. koji je dao posebne oproste za sve hodočasnike u ovu crkvu. Pa se radi toga uz te oproste veže sama šestodnevna priprava za blagdan!

„Bosanska kraljica Katarina je na temeljima rimske bazilike iz 5. stoljeća, 1447. godine počela graditi zavjetnu crkvu posvećenu Presvetom Trojstvu i to godinu dana nakon udaje za pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. 

Papa, kad je čuo za njene namjere uputio je posebnu bulu u kojoj je pisalo: „Svim hodočasnicima koji hodočaste crkvi Presvetog Trojstva ,koju gradi kraljica Katarina, podjeljujem potpuni oprost. Papa Nikola V., 18. lipnja 1447.”. Od tada do danas, mnoštvo hodočasnika se slijeva u Otinovce.“

Sadašnja, nova i obnovljena crkva je četvrta po redu u Otinovcima.

Vidi još: 

Arheološki lokalitet Otinovci proglašen je 2007. nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a čini ga kompleks ranokršćanske bazilike iz 5. st., ostaci crkve Presvetoga Trojstva iz 15. st. i crkva Sv. Ivana Krstitelja iz 19. st.

Revizijska iskapanja provela je ekipa Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, pod vodstvom Ljubomira Gudelja, u razdoblju od 21. srpnja do 20. rujna 1999. Bazilika na sjevernoj strani kompleksa bila je dvorana pravokutna oblika 13,1 x 10,3 metra, s polukružnom apsidom širokoj 4,2 m i dubokoj 3,2 m.  Cjelokupna građevina bila je duga 16,5 m, a s predvorjem na zapadu 21,5 metara. Uz baziliku i predvorje naknadno su dozidane prateće prostorije u jedinstvenu cjelinu.

Četiri podzemne grobne komore davno su razorene, a kosti više pokojnika razbacane su. Tlocrt i dimenzije otinovačke bazilike  svrstavaju je u veću skupinu ranokršćanskih crkava na području Bosne i Hercegovine (Zenica, Kiseljak, Buško blato). Bila je prilagođena veličini i mogućnostima  manjega naselja, možda putne postaje AD MATRICEM. Prigodom iskapanja otkriveno je više ulomaka rimskih nadgrobnih spomenika i dijelova ranokršćanskoga kamenog namještaja, ukrašena reljefnim motivima.

Po završetku iskapanja i dokumentiranja zatečena stanja izvršila se konzervacija arhitektonskih ostataka i uređenje lokaliteta.

F O T O G A L E R I J E :

Kako je danas bilo, pogledajte u FOTOGALERIJI

SVITNJACI 2014 - KRIŽ - ZLOSELA - FOTOGALERIJA